Nerazumni rokovi, gužva u saobraćaju, nedostatak vremena – većina nas je upoznata sa svakodnevnim situacijama koje ubrzavaju rad srca i skraćuju dah i izazivaju nelagodu u crijevima i želucu, te u konačnici, dovode naš organizam u stanje stresa. Biti pod stresom loše je samo po sebi, ali kad pritom još patite i od probavnih problema, situacija postane nepodnošljiva. Osobe koje često pate od probavnih poteškoća, prihvate činjenicu kako se njihova probava loše nosi sa stresom, no važno je da znaju iz kojeg razloga se to dešava i kako ipak postoji mogućnost da sebi olakšaju u tim trenutcima.
Grčevi u crijevima
Naime, naš mozak i probavni organi povezaniji su nego što smatramo. Naš nervni sistem sastoji se od nebrojenih neurona koji su u stanju neprestane komunikacije i razmjene informacija između čula i mozga, a sve silne informacije naš mozak jednostavno “ne stigne” obraditi bez miliona neurona koje se nalaze u želucu i crijevima i funkcioniraju kao svojevrsni drugi mozak – koji je također odgovoran za regulaciju naših osjećaja, učestvuje u interpretaciji informacija iz okoline kao i u donošenju odluka. Naučnici ovaj novootkriveni mozak nazivaju “enterični nervni sistem”. Zato kada smo pod stresom naša probava pati.
Stres zapravo izaziva grčeve u našim crijevima, a grčenje crijeva, ovisno na mjestu gdje se manifestira, utiče na to da se osoba suočava s dijarejom ili zatvorom. Dijareja je puno češća od opstipacije kada ste pod stresom, ali to naravno ovisi o svakom pojedincu. Stres može pogoršati probavne bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i upalne bolesti crijeva (IBD). Također to što patite od dijareje ili zatvora u situacijama kada ste pod stresom ne mora nužno značiti da imate neku hroničnu bolest probave, jer osobe s IBS-om ili IBD-om imaju niz simptoma koji se javljaju i bez stresa.
Iz svega proizlazi kako je za naše cjelokupno zdravlje neophodno uspostaviti ravnotežu u probavnom sistemu budući da je “drugi mozak” također zaslužan za stvaranje serotonina i dopamina – neurotransmitera zaduženih za regulaciju našeg emocionalnog stanja. Enterični nervni sistem dom je više od 400 vrsta bakterija koje utiču na probavu i sve s njom povezane procese kao što su metabolizam, regulacija raspoloženja i imunitet.
Crijevna flora – čuvar probavnog sistema
Uravnotežena crijevna flora iznimno je važna za normalno djelovanje crijeva. Kada je ona ugrožena, dolazi do neuhranjenosti ćelija i oštećenja crijevnog zida, odnosno, crijevne stijenke. Zbog svih esencijalnih funkcija, neophodno je održavati crijevnu floru zdravom kroz aktivan način života i pravilnu prehranu bogatu svim potrebnim makro i mikro nutrijentima. Crijevnu floru uništavaju mnogi faktori poput lijekova i antibiotika, loša prehrana, ali i stres. Kako bi se to stanje umanjilo ili u potpunosti otklonilo, važno je ukloniti ili svesti na minimum sve faktore koje mogu ugroziti rad naših crijeva. Što je crijevna flora zdravija, to je zaštita od stresa veća.