Za deset godina mogli bismo ostati bez 300 tisuća stanovnika

Prošle se godine u našoj zemlji rodilo malo više od 35 tisuća djece. Ove bi ih moglo biti još manje jer se od početka godine do kraja listopada rodilo samo malo više od 30 tisuća beba.

Maja Grudenić je zbog COVID-a u dva tjedna izgubila majku i supruga. Bilo je to u travnju. Cjepivo nisu dočekali. Otišli su zauvijek, a nisu trebali. Majin suprug bio je vrhunski sportaš, borio se 40 dana na respiratoru i izgubio bitku.

Hrvatska među pet najstarijih populacija

Smrtnost nam iz godine u godinu nemilosrdno raste. Hrvatska je populacija među pet najstarijih na svijetu, a crnim brojevima nije pridonijela ni pandemija. Do kraja godine mogao bi se ostvariti najcrnji scenarij – 60 tisuća preminulih.

– Posljednji put je to bilo poslije Drugog svjetskog rata. Ako zadržimo taj trend, u sljedećih 10 godina nama se može dogoditi da ostanemo samo prirodnim putem gotovo bez 300 tisuća stanovnika, upozorava demograf Stjepan Šterc.

U deset mjeseci prošle godine preminulo je 43.796 ljudi. U istom razdoblju ove 6106 osoba više.

– Idemo prema tome da dulje živimo, da više bolesti imamo, da više trebamo od zdravstva i da nećemo moći manje izdvajati u košaricu, a da bismo kasnije dobivali više, kaže prim. Marija Bubaš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ono što posebno zabrinjava jest bijela kuga – prirodni pad koji će ove godine najvjerojatnije dosegnuti 26 tisuća osoba. To znači, dodaje Stjepan Šterc, da je u samo dvije godine gotovo 50 tisuća ljudi više umrlo nego što se rodilo. 

– To apsolutno mora zabrinuti svakog racionalnog tko upravlja državom, upozorava.

Djece je sve manje. Do studenog ove godine rodilo ih se 30.088, što je u odnosu na lani 173 manje. Demografi upozoravaju – krajnje je vrijeme za konkretne mjere. Jer zemlja bez mladosti jest zemlja bez budućnosti.