in

Prije 140 godina preminuo tvorac moderne hrvatske književnosti / Bljesak.info

Slatka-Tajna.Eu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Internet / August Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.)

Veliki hrvatski književnik August Šenoa preminu je na današnji dan prije 140 godina, 13. prosinca 1881. godine u Zagrebu. Šenoa je najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.

Punim imenom August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. također u Zagrebu.

August Šenoa sam je proučio, prema dokumentima koji su mu bili dostupni, porijeklo svoje obitelji i zapisao da je porijeko slavensko, odnosno da obitelj potječe iz Časlava u srednjoj Češkoj.

Postojale su pretpostavke da obitelj potječe od francuskih hugenota, pa je Augustov profesor iz francuskog jezika bio uvjeren da je August francuskog porijekla i kad bi ga prozvao izgovarao bi prezime: ‘Šenoá’.

Nije dokumentirano ime Augustovog pretka koji se iz Časlava trbuhom za kruhom uputio na jug. U obitelji su sačuvani dokumenti o životu Augustovog djeda po ocu – Johannesa Schöynohe. Rođen je 1769. u Beču ili Budimu.

Djed Johannes Schöynoha umro je 1838. godine u Budimu, one iste godine kada je njegov unuk August Schönoa rođen u Zagrebu.
Alojz Schöynoha, otac Augusta Šenoe, rođen je u Budimu 1805.godine.
Tijekom života promijenio je prezime u Schenoha, pa zatim u Schönoa.

Majka Augusta Šenoe, Theresa Schönoa, rođena je u Trnavi 1813. godine kao Theresa Rabats. Sudbina ju je na sličan način dovela u Zagreb. Naime, njen otac Maksimilijan Eduard Rabats došao je s obitelji iz Trnave.

Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao Pečuhu, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio Klasičnu gimnaziju 1857. godine. Studirao je pravo u Zagrebu i Pragu. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju.

Godine 1858. godinu dana studirao je medicinu u Beču. Potom je, dobivši stipendiju od biskupa Josipa Jurja Strossmayera, nastavio studij prava u Pragu, apsolviravši 1861. godine. No, studij nije završio jer nije položio završne ispite.

Foto: Internet / Šenoa: Najveći uspjeh doživio je povijesnim romanima

U Zagreb se vratio 1866. i radio u uredništvu Pozora (1866–67), zatim kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu (1870–73) i gradski bilježnik (1871), a od 1873. kao gradski senator. Od 1874. do smrti bio je urednik časopisa Vienac. Godine 1877. bio je izabran za potpredsjednika Matice hrvatske. Služio se pseudonimom Veljko Rabačević, Petrica Kerempuh, Milutin, Branislav i različitim šiframa.

Okušao se u gotovo svim književnim žanrovima: u hrvatskom javnom životu javio se kao novinar dopisima u Pozoru, ali i u drugim listovima onoga doba (Glasonoša, Leptir, Naše gore list), a književnu djelatnost nastavio je pjesmama, novelama, romanima, feljtonima, kritičkim i teorijskim tekstovima, prijevodima itd.

Sastavio je antologiju Vienac izabranih pjesama hrvatskih i srbskih (1873) i Antologiju pjesničtva hrvatskoga i srbskoga, narodnoga i umjetnoga (1876). Prevodio je s francuskoga, njemačkoga, engleskoga i češkog jezika.

Najveći uspjeh doživio je povijesnim romanima (Zlatarovo zlato, 1871; Čuvaj se senjske ruke, 1875; Seljačka buna, 1877; Diogenes, 1878., i Kletva, nedovršen, 1881). Njima je kanonizirao roman u hrvatskoj književnosti i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta književna vrsta postala omiljenim štivom.

Umro je prerano, sa samo 43 godine života, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Šenoa je umro od komplikacije upale pluća. Tu je bolest dobio, po svemu sudeći, uslijed velikog naprezanja prilikom pomaganja u procjeni i otklanjanju šteta nastalih nakon velikog potresa u Zagrebu 1880. godine. Naime, u to je vrijeme bio gradski senator i aktivno se angažirao u poslovima vezanim uz grad Zagreb.

Video: Tv kalendar 13.prosinac – August Šenoa – hrvatski književnik

OPŠIRNIJE

Dolazak Hrvata, August Šenoa

1.

Naprijed rode, naprijed žurno,
Druga slijedi drug,
Kroz avarsko kolo burno
Tam’ na topli jug!
Sa planinâ, sa Karpatâ
Brije sjever ljut,
Naprijed, sinci oj Hrvatâ,
K jugu ide put!

2.

Bozi naši, bozi stari,
Novi krijes se vama žari!
U tom novom zavičaju
Dođe Hrvat svome kraju:
Nađe polja, nađe gore,
Nađe lozu, nađe more;
Dođe zora, dođe dan,
Hrvat našô sebi stan,
Blažen ovaj krasni kraj,
Tu si nađe Hrvat raj!!

Tmina minu, danak sinu,
Blago tebi, sinu moj!
Gledaj dalje u daljinu:
Tvoj je stanak, tvoj je, tvoj!
Slijedi, sinko, zakon Boži,
Dug bijaše jad i vaj;
Naprijed, rode, žrtve složi:
Bog ti dade krasan kraj!

3.

Tu si, rode, raspni šator,
Na taj sveti brijeg,
A nad njime – vragu zator –
Svoj mi diži stijeg!
Ovo ti je sveta brazda,
Što ti dade kob,
Hrvatska nek’ bude vazda –
Budi zipka, grob.

4.

Tu ti bolja cvate nada,
Cvate sreća, mir,
Tu sloboda neka vlada,
Prave sreće pir.
Zdravo da si, novi dome,
Dome divan, drag,
Hrvat sad je svoj na svome,
Neka dođe vrag!

5.

Gledajte mi, braćo, širom
Valovi se zlatni dižu,
Proljetnijem pod tim mirom
Gradovi se bijeli nižu.
Zelen bujna svuda niče,
Živo srce glasno kliče:
Tu nam slast i kruna, slava,
Hrvatska tu stoji prava!
Slavni rode, tude vladaj,
Dok je svijeta, traj!
Svaki zlobnik ljuti padaj,
Koj’ ti muti raj!

6.

Nek’ se vije stijeg visoko,
Vragu nosi grom,
Širio se na široko
Hrvatski nam dom!

Obzor, 11.5.1875.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Blaterove riječi odjekuju poslije skandaloznog žrijeba: “Moguće je namjestiti parove”

The 7 Reports Help You Make Money Online