U Europi nije bilo ovako napeto još od Hladnog rata

Ujesen je industrijski grad Kramatorsk, udaljen samo 75 kilometara od linije razgraničenja, tmuran i nerijetko obavijen maglom. Separatisti su ga zauzeli u travnju 2014. i držali pod kontrolom gotovo tri mjeseca, a tragovi rata i danas su vidljivi. Sedam godina poslije na istoku Ukrajine opet se govori o ratu.

Vojni veteran Romano Balaboiko kaže kako su stanovnici Donjecka i Luganska navikli ‘da su prvi na udaru’ ako se dogodi napad velikih razmjera. Rat je završio prije 7 godina potpisivanjem Sporazuma iz Minska, ali ratna psihoza nije jer se sporazum ne provodi. Na fronti se sporadično puca i gine na obje strane. Ukrajinska vojska ukopala se u rovove prije 7 godina i još je u njima, a vojnike ovih dana hrabri predsjednik Volodimir Zelenski koji je u kampanji obećao mir na istoku zemlje.

Lenjin na glavnome trgu u Donjecku

Nakon aneksije Krima, u ratu 2014. i početkom 2015. pobunjenici su zauzeli dijelove donjecke i luganske regije i proglasili narodne republike Donjeck i Lugansk. One su se ujedinile u federativnu državu koju nitko ne priznaje, takozvanu Novorusiju u kojoj živi gotovo 4 milijuna stanovnika.

Na glavnom trgu u Donjecku i dalje je spomenik Lenjinu, dok su u ostatku Ukrajine takve odavno porušili. Ukrajina je separatističko područje ekonomski potpuno blokirala pa su takozvane narodne republike orijentirane isključivo na trgovinu s Rusijom koja ih sve više integrira. Nedavno je ukinula carine na njihove proizvode, a građani takozvane Novorusije dobili su i rusko državljanstvo.

Predsjednik tzv. Narodne Republike Doneck Denis Pušilin tvrdi kako njihove tvrtke imaju jednaku mogućnost sudjelovati na državnim i lokalnim natječajima kao i ruske. Također, mogu poslovati na ruskome tržištu bez dodatnih naknada i kvota.

Ukrajinska vojska neprestano je u stanju borbene pripravnosti. Održali su vježbe nedaleko od poluotoka Krima koji je Rusija nakon aneksije pretvorila u vojnu utvrdu. Na terenu su i američki instruktori koji obučavaju ukrajinsku vojsku. Kijev tvrdi da je Rusija opet nagomilala vojnu silu u blizini granice i da planira napad na Ukrajinu. Moskva se pak pribojava da Ukrajina vreba priliku za napad na odmetnute regije, a u tom slučaju ne planira biti po strani.

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov kaže kako je njihova obavještajna služba analizirala sve scenarije, pa i one najgore. Napominje da postoji vjerojatnost velike eskalacije od strane Rusije i to najvjerojatnije krajem siječnja. 

O eskalaciji napetosti na rusko-ukrajinskoj granici videovezom su razgovarali ruski i američki predsjednik, ali bez konkretnog napretka. Biden je Putinu zaprijetio oštrim ekonomskim sankcijama i drugim mjerama u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, iako Rusija kategorički odbacuje da ga planira.

– U slučaju eskalacije pružili bismo Ukrajini dodatni obrambeni materijal, a naše saveznike u NATO-u, na istočnom krilu – ojačali bi dodatnim sposobnostima kako bi mogli odgovoriti. Predsjednik Biden također je rekao predsjedniku Putinu da postoji još jedna opcija – deeskalacija i diplomacija, tvrdi Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Putinova ‘crvena linija’

Dok SAD zabrinjava mogući ruski napad na Ukrajinu, Rusija je zabrinuta da se NATO pokušava pozicionirati u Ukrajini i izbiti na stotinama kilometara dugačku rusko-ukrajinsku granicu i tako učiniti rusku obranu ranjivom. Zato je Putin povukao rusku crvenu liniju, ali jamstvo da se NATO neće širiti na istok od Bidena nije dobio. mogućeg prijema Ukrajine u NATO, jer će to nesumnjivo biti praćeno raspoređivanjem odgovarajućih vojnih kontingenata, baza i oružja koje nam prijeti.”

– Ove linije isključuju bilo kakvo daljnje širenje NATO-a na istok i raspoređivanje na teritoriju Ukrajine, kao i na drugim susjednim državama oružanih sustava koji nam prijete, posebno napadačkog oružja, naglašava pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan dodaje kako Biden nije nikakve ustupke, već je ostao pri tvrdnji da bi zemlje trebale imati mogućnost slobodno birati s kim će se udruživati.

Neposredno nakon razgovora Putina i Bidena, američki Kongres odobrio je 300 milijuna USD za jačanje ukrajinske sigurnosti te 150 milijuna za baltičke zemlje, potez koji će zasigurno dodatno rasplamsati gnjev u Moskvi i produljiti neprestane konfrontacije između NATO-a i Ukrajine s jedne i Rusije s druge strane, pogotovo iznad Crnog mora gdje su vojni incidenti vrlo česti i vrlo opasni.