Rast BDP-a i zaposlenosti u EU i eurozoni stabilan u trećem kvartalu

privredna aktivnost u EU-u i eurozoni u trećem je kvartalu rasla istim tempom kao i prethodna tri mjeseca, a slična kretanja bilježi i zapošljavanje, pokazao je  izvještaj Eurostata kojim je obuhvaćeno svih 27 zemalja članica.
Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a porastao je u trećem kvartalu za 2,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Eurostat, u skladu s procjenom sredinom novembra, kada je  raspolagao podacima za 20 zemalja.

U drugom tromjesečju privredna aktivnost porasla je također za 2,1 posto, pokazuje najnoviji izvještaj.

U eurozoni, kao što je pokazala procjena sredinom novembra, BDP je porastao u razdoblju od jula do septembra 2,2 posto. Istu stopu rasta ostvarila je i u prethodna tri mjeseca.

Eurostat je podigao za 0,2 postotna boda procjenu stope rasta na godišnjem nivou za oba područja.

Sezonski prilagođen BDP EU-a prema novoj je procjeni u trećem kvartalu porastao 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon 13,8-postotnog skoka u razdoblju od aprila do juna.

Ekonomija eurozone porasla je revidiranih 3,9 posto, nakon 14,4-postotnog skoka u tromjesečnom razdoblju do kraja juna.

Austrija na čelu

Najveći je rast BDP-a na niovu Unije u trećem kvartalu prema prethodna tri mjeseca bilježila Austrija, za revidiranih 3,8 posto.

Slijede Francuska i Portugal s rastom aktivnosti u trećem tromjesečju za tri odnosno 2,9 posto, u skladu s ranijom procjenom.

Najskromniji rast BDP-a na kvartalnom niovu bilježile su Rumunija i Slovačka, po stopi od 0,4 posto, a litvanska je ekonomija stagnirala.

Hrvatska uz Grčku i Irsku s najvećim rastom

U odnosu na isti kvartal prošle godine, najveći rast ekonomije u trećem tromjesečju ostvarila je Hrvatska, od 15,5 posto, pokazuje izvještaj Eurostata.

U drugom kvartalu hrvatska ekonomija porasla je 16,8 posto prema istom razdoblju godine ranije.

Slijede Grčka i Irska, gdje je privredna aktivnost porasla za 13,4 i 11,4 posto u odnosu na treći kvartal 2020. godine.

Najskromniji rast imala je Slovačka, za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijede Njemačk i Španija s rastom od 2,6 i 2,7 posto.

Stabilan tempo zapošljavanja, s Irskom na čelu

Broj zaposlenih u trećem kvartalu u EU i eurozoni porastao je za 0,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazali su sezonski prilagođeni podaci statističkog ureda u skladu s prijašnjom procjenom.

U drugom tromjesečju 2021. u oba je područja porastao za 0,8 posto, pokazuje izvještaj.

Najveći rast broja zaposlenih bilježila je Irska, od četiri posto, a slijede Španija i Litvanija, s rastom broja zaposlenih od 2,6 i 2,1 posto. Blizu su Estonija i Grčka, gdje je on uvećan za 1,9 posto.

Pad broja zaposlenih imala je samo Latvija, za dva posto, dok je njihov broj stagnirao u Finskoj.

Hrvatska i Slovačka imale su najskromniji rast broja zaposlenih u trećem kvartalu, od 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Vrlo blizu su Njemačka, Češka, Italija, Rumunija i Švedska, s rastom broja zaposlenih u trećem kvartalu za po 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Rast zaposlenih stabilan i na godišnjem nivou

U poređenju s prošlogodišnjim trećim kvartalom, prema sezonski neprilagođenim podacima, broj zaposlenih porastao je u EU za 2,1 posto, u skladu s ranijom procjenom.

U eurozoni je rast iznosio revidiranih 2,1 posto, za 0,1 postotni bod veći nego je Eurostat objavio u prethodnoj procjeni.

U drugom kvartalu, prema istom razdoblju godine ranije, u oba je područja broj zaposlenih uvećan za dva posto, objavio je Eurostat u najnovijem izvještaju.

Irska je bilježila najveći rast broja zaposlenih i u odnosu na treći kvartal lani, od 7,6 posto. Slijede Danska i Španija, s rastom od po četiri posto, a blizu je i Mađarska, s rastom od 4,1 posto.

Najslabiji rast imala je Slovačka, od 0,2 posto, a slijede Njemačka i Češka, s rastom broja zaposlenih od 0,6 i 0,7 posto.

Pad broja zaposlenih bilježile su samo Rumunija i Latvija, od 6,9 i 0,9 posto.