in

Radne dozvole za strance čekaju se predugo

Slatka-Tajna.Eu

Radne dozvole za strance

Foto: Studio 4 / HRT

Pri kraju smo godine u kojoj prema Zakonu o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. nema više kvota stranu radnu snagu. No u svrhu zaštite domaćeg tržišta rada uveden je postupak testa tržišta rada kojega je potrebno provesti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad. O tome kako to izgleda u praksi bilo je riječi u emisiji HTV-a Studio 4.

Od početka ove godine na snagu je stupio novi Zakon o strancima kojim su prihvaćeni zahtjevi Hrvatske obrtničke komore i drugih organizacija poslodavaca, te je ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranaca koji nije rješavao problem nedostupnosti osposobljene i stručne radne snage.

– Ne postoji više odluka Vlade o godišnjoj kvoti zapošljavanja stranih radnika, koja je imala dosta nedostataka s obzirom da je na početku godine bilo teško predvidjeti kretanje na tržištu rada, te ona često ne bi bila iskorištena ili bi ponestalo radne snage. Novi model polazi od potreba tržišta rada – činjenica je da je najprije potrebno zaposliti hrvatsku radnu snagu, te se svaka tvrtka prvo treba javiti Zavodu za zapošljavanje koji provodi test tržišta rada. Ukoliko on pokaže da nema tog profila radnika na hrvatskom tržištu onda tvrtka može zaposliti stranog radnika, objasnio je u emisiji HTV-a Studio 4 državni tajnik za imigraciju MUP-a Žarko Katić.

Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, rekao je kako je procedura istraživanja tržišta rada dosta komplicirana i ponekad traje i do dva mjeseca.

– Tu se dosta stvari može ubrzati i napraviti kvalitetnije – recimo imamo situaciju da tisuću ugostitelja treba radnu snagu, a nema dovoljno kuhara, konobara ili spremačica – zašto bi svaki ugostitelj trebao posebno tražiti dozvolu od HZZ-a? Ono što bi bilo ispravno je da HZZ to napravi jednom za cijelu industriju da se taj proces ubrza, smatra Oreščanin.

Katić ističe kako je to napravljeno, s obzirom da Upravno vijeće HZZ-a svake godine donosi listu deficitarnih zanimanja, na kojoj su gotovo sva građevinska zanimanja, konobari, kuhari, programeri i sistemski inženjeri.

– Za takva zanimanja ne treba se provoditi test tržišta rada, već se odmah ide u drugu fazu i traži se radna dozvola, rekao je.

Poduzetnica Ingrid Kalčić, čija se tvrtka bavi čišćenjem turističkih objekata, kaže kako protokol izdavanja radnih dozvola do ove godine nije bio problematičan.

– Međutim, promjenom zakona i provedbom testa tržišta rada kojem jednostavno ne možemo udovoljiti, mi smo primorani tražiti sezonsku radnu dozvolu koja traje 90 dana. Mi svi znamo da sezona traje puno više od tih 90 dana, a za produženje dozvole opet trebamo čekati mišljenje HZZ-a što opet rezultira čekanjem. Na koji način da mi funkcioniramo i radimo? Na našoj burzi je vrlo teško naći određeni broj radnika koji mogu zadovoljiti naše potrebe u sezoni – ili su otišli izvan RH ili ne žele prihvatiti uvjete koji su vrlo korektni i uredni. Strani radnici koji dolaze iz trećih zemalja to prihvate i sve je u redu, međutim, birokracija znatno otežava naš rad. Test tržišta rada ne možemo udovoljiti zato što na 100 zahtjeva za stranu radnu snagu mi moramo zaposliti u stalni radni odnos 30 hrvatskih državljana – a nemamo ih. Uzalud nam HZZ dozvoli izdavanje 100 radnih dozvola, ako ne možemo udovoljiti uvjet od 30 hrvatskih radnika. Zakon je vrlo loše postavljen, i na ovaj način mi ne možemo spremno dočekati sljedeću sezonu, istaknula je Kalčić.

– Neshvatljivo mi je da se za sezonsku dozvolu čekalo tri mjeseca, cijeli postupak bi trebao trajati oko mjesec dana, a u samoj policijskoj upravi ili postaji oko 15 dana ako je priložena sva dokumentacija, rekao je Katić i dodao kako bi trebalo prijaviti svaki problem oko izdavanja dozvola.

– Cilj je bio ubrzanje i mislim da smo ga u najvećem slučaju i postigli – u prvih 11 mjeseci smo izdali gotovo 75.000 dozvola, 12% više nego lani, istaknuo je i kazao kako nikada nije prerano za predavanje zahtjeva.

Oreščanin je dodao kako je problem s radnim dozvolama posljedica toga što je Hrvatska jako birokratizirana država.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










– Sve procedure su užasno nefleksibilne i nema onoga što se zove “customer experience”, ali to se može praktično riješiti – može se staviti zakon ili odredba po kojoj su HZZ i MUP dužni to riješiti u roku od 7 dana. Ako ne riješe, dužni su plaćati penale onome tko je tražio dozvolu – tako se to radi, predlažio je.

S obzirom na nedostatak hrvatskih radnika na domaćem tržištu, Hrvatska je prisiljena uvoziti radnu snagu. Ipak, Katić ističe kako MUP mora voditi računa i o sigurnosti.

– Bez obzira što je došlo 75.000 novih radnika, mi nemamo povećanje broja kaznenih djela. Sve više dolaze radnici iz dalekih zemalja, iz Azije – moramo paziti da se ne bi uključili krijumčari i oni išli dalje u Europsku Uniju, moramo dobro provjeriti tko dolazi i tko ih zove. Ovo je bila prva godina primjene zakona po novom modelu, mislim da smo ga u najvećem broju slučajeva ispunili, ali prostora za poboljšanje uvijek ima. Konstantno razgovaramo kako unaprijediti sustav zapošljavanja, jer vidimo da nam svake godine treba sve više stranih radnika, napomeno je.

Kalčić kaže kako zbog čekanja na radne dozvole imaju veliku štetu.

– Ako potpišem ugovor s nekom hotelijerskom kućom koja nama postavi datum od kad do kad trebaju radnike – ako ja u tom trenutku ne ispunim taj uvjet, gubim i ja i hotelijerska kuća. Jednostavno smo bespomoćni. Radnik dođe, plaćamo mu smještaj i hranu, on čeka početak rada. Mi ništa ne doprinosimo, samo trošimo, objasnio je i dodao kako smatra kako zakon nije dobro postavljen, rekao je.

Katić ističe kako se kod predugog čekanja na radne dozvole i dodatne informacije o procesu može raditi o propustima pojedinih policijskih postaja ili Zavoda za zapošljavanje.

– Možda bi bilo rješenje da se traže cjelogodišnje, a ne sezonske dozvole – gdje je to moguće, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

ZBOG IMIDŽA SU JOJ SE NEKADA RUGALI: Josipa Lisac bila je preteča Lady Gage

Kredit plus novčana nagrada – Business Magazine