in

Sumnje na kriminal u ‘Bosnalijeku’

Slatka-Tajna.Eu

Dan nakon pretresa četiri privatna objekta i tri poslovna prostora u Sarajevu i Konjicu nisu poznati detalji kaznenog djela dvije osobe koje su privedene u predmetu “Bosnalijek”.

Radi se o najvećoj farmaceutskoj kompaniji u Bosni i Hercegovini. Među privedenim je bio i direktor Nedim Uzunović.

Pretreseno je više lokacija, zbog, kako je navedeno „sumnje na koruptivna kaznena djela u višemilionskom iznosu“.

Iz Tužiteljstva BiH su naveli da se “aktivnosti provode u okviru opsežne istrage kaznenih djela organiziranog kriminala, pranja novca, zlouporabe položaja i financijskog kriminala u okviru koje je evidentirana nezakonita imovinska korist u višemilionskom iznosu”.

Dodaje se da su Tužiteljstvo BiH i policijske agencije iz BiH “vodile dugotrajnu istragu uključujući i međunarodnu suradnju s partnerima iz više država”.

Suđenje za izvlačenje novca

Do danas je podneseno više kaznenih prijava vezanih za privatizaciju i trgovanje dionicama „Bosnalijeka“.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je u decembru 2015. podiglo optužnicu protiv bivšeg generalnog direktora „Bosnalijeka“ Edina Arslanagića.

Pored njega, optuženi su i bivši direktor za financije u ovoj firmi Šefik Handžić, knjigovođa Aida Selvić, te vlasnici firme „Brštanica“ i „Carpe Diem“ Sarajevo Hasan i Jasmin Šepa. Terete se za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora. Sve se odnosi na poslovanje „Bosnalijeka“ u periodu od 2005. do 2012. godine. Suđenje pred Kantonalnim sudom u Sarajevu je počelo polovinom oktobra 2016. godine.

Tužiteljstvo Kantona Sarajevo ih tereti da su ukupno stekli imovinsku korist veću od 23 miliona maraka (oko 12 miliona eura) za koliko je, prema navodima Tužiteljstva KS, oštećena kompanija „Bosnalijek“.

Predmet je u završnoj fazi suđenja u kojoj obrana optuženih iznosi svoje dokaze nakon čega slijedi iznošenje završnih riječi Tužiteljstva KS i obrane.

“Radi se o izuzetno teškom spisu organizovanog kriminala sa ogromnom materijalnom dokumentacijom i neposredno pred sudom izvedeno je na glavnom pretresu čitanje i uvid u najmanje 64.500 dokumenata, s obzirom na to da je odbrana osporavala zakonitost, autentičnost i vjerodostojnost istih”, kazala je za Radio Slobodna Evropa Amra Kovačević, glasnogovornica Kantonalnog suda u Sarajevu.

Postupak još uvijek nije okončan, kako su naveli iz Kantonalnog suda u Sarajevu, “iz objektivnih razloga”.

Ko su danas vlasnici ‘Bosnalijeka’?

Prema podacima sa Sarajevske berze, ukupno su 5.542 dioničara Bosnalijeka. Vlada Federacije BiH, jednog od dva entiteta, u maju 2007. je imala 20,4 posto vlasništva.

KBC Euro Credit Capital, anonimni fond registriran na Malti, 6. oktobra 2016. je preko Sarajevske berze kupio od Vlade Federacije 19,25 posto dionica za blizu 12 miliona eura. Danas KBC ukupno drži 23,6 posto dionica i najveći je pojedinačni vlasnik.

Osnivač KBC-a je Kalani M. Lal, direktor Aldini Capital Limited iz Dubaija, a desna ruka mu je Indijac Dhanunjay Vallamdas. Ovaj malteški fond se spominjao u curenju povjerljivih informacija iz offshore kompanija nazvano “Rajski papiri” (Paradise Papers) na kojem je radio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ).

Malteška kompanija je, prema ICIJ-ju, povezana s više kompanija i pojedinaca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indiji, te Britanskim Djevičanskim Otočjem.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je 2018. godine podnijela prijavu protiv direktora „Bosnalijeka“ Nedima Uzunovića i još nekoliko stranih državljana zbog sumnje na pranje novca preko firmi iz Češke, Rusije, Švicarske, Bermuda i Malte. Tim novcem su, prema navodima Tužilaštva BiH, kupili od Vlade Federacije BiH preko KBC-a kupljene dionice „Bosnalijeka“.

Na drugom mjestu po broju dionica „Bosnalijeka“ je AS Holding s 15,5 posto vlasništva u Bosnalijeku. Riječ je o privatnoj kompaniji iz BiH koja je počela kao trgovina 1996. godine, nakon rata.

Holding se danas, između ostalog, bavi prehrambenom industrijom i trgovinom.

Ko je vlasnik 10,7 posto dionica „Bosnalijeka“ nije poznato budući da se stvarni vlasnici kriju iza tzv. skrbničkih računa u ruskoj državnoj Sberbanci. Ono što se zna je da su krajem 2020. godine za više od 4,5 miliona eura preko Sarajevske berze kupili dionice od sarajevske kompanije „P-Trade“ koja se bavi uvozom i distribucijom talijanske kafe „Lavazza“.

Više od 7,6 posto dionica „Bosnalijeka“ drži The Economic and Social Development Fund iz Libije koji je vlasnik postao 2007. godine u zamjenu za kreditni dug BiH iz 1991. godine.

Dionice „Bosnalijeka“, oko 6,6 posto drži i kompanija „JAMP s.r.o.“ koja formalno posluje u slovačkoj industriji mašina.

Također iz skrbničkih (anonimni račun otvoren u ime klijenta koji vodi banka i služi za čuvanje vrijednosnih papira) računa u UniCredit banci nalaze se vlasnici 2,2 posto dionica, odnosno 1,7 posto dionica iza skrbničkih računa u Raiffeisen Bank BiH.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Felicertes Commerce AG iz Švicarske vlasnik je 1,6 posto dionica.

Poduzetnik Nijaz Skenderagić vlasnik je 2,3 posto dionica, a Elbira Jahić 1,2 posto dionica. Ostalo čine tzv. mali dioničari.

Prošle godine su podijelili oko tri miliona eura dividende, a u prvih šest mjeseci 2021. godine oko 600.000 eura.

Ruski kapital

Direktor „Bosnalijeka“ Nedim Uzunović, koji je priveden 6. decembra, posjeduje 43.450 dionica nominalne vrijednosti 10 maraka (oko pet eura), što znači da je njihova nominalna vrijednost 423.500 maraka ili oko 217.000 eura.

Uzunović je 2005. imenovan za direktora predstavništva kompanije u Rusiji. Na rusko tržište se odnosilo oko 58 posto ukupnog izvoza „Bosnalijeka“ u 2011. godini, prema podacima objavljenim u studiji koju je uradio Transparency International u BiH.

Početkom 2012. godine, Nedim Uzunović dobiva otkaz.

„Bosnalijek“ je protiv njega podnio prijavu policiji u Moskvi, zbog nestanka dokumenata o osnivanju i registraciji predstavništva, nestanka pečata, ključeva i dokumentacije o registraciji automobila, te krađe poslovnog automobila, navodi TI BiH.

U to vrijeme kreće i intenzivno trgovanje dionicama “Bosnalijeka” na Sarajevskoj berzi, koje je trajalo od septembra 2012. do sredine maja 2013.

Cijena od 14 maraka (oko sedam eura) po dionici se ponavljala 59 dana, od čega 37 dana uzastopno, iako je praksa na berzama da se s rastom potražnje poveća cijena dionica.

Prodavači dionica su, između ostalih, bili Herbos fond iz Mostara, Balkan Investment Opportunity Fund (BIOF) sa Kajmanskih Otoka, te vlasnici skriveni iza tzv. skrbničkih računa UniCredit banke u BiH.

Investicioni fond Haden S.A. iz Luksemburga je 2013. godine došao do udjela od 29,95 posto dionica u kompaniji za što je plaćeno oko 16 miliona eura. Za direktora je imenovan Nedim Uzunović.

Iako je formalno upisan kao najveći pojedinačni dioničar „Bosnalijeka“, Haden je bio posrednik u ime stvarnog kupca „Imperia Pharme“ iz Sankt Peterburga. Vlasnik „Imperia Pharma“, i drugih ruskih farmaceutskih kompanija, bio je Sergej Matvijenko, prema studiji Centra za evropske političke studije iz Brisela.

On je sin Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, koja je na “crnoj listi” SAD-a i EU-a, a koja je 2018. godine zvanično posjetila i BiH.

Transakcija Hadenove kupovine „Bosnalijeka“ je obavljena preko ruske državne Sberbanke u Sarajevu, koja je dala i blizu četiri miliona eura kredita Hadenu za kupovinu dionica, kako navodi Transparency International BiH u “Studiji slučaja Bosnalijek”.

Transparency International navodi da je „Bosnalijek“ počeo isporučivati lijekove „Imperia Pharma“ u avgustu 2013. godine, da bi do kraja 2014. bili isporučeni lijekovi u vrijednosti 75 miliona maraka ili oko 38 miliona eura.

“’Imperia Pharma’ je promijenila ime u ‘TD Farmacija’, a sredinom 2015. godine proglasila je stečaj, ostavši dužna ‘Bosnalijeku’ oko 28,3 miliona maraka ili oko 14,4 miliona eura”, navodi se, između ostalog, u studiji Transparency Internationala BiH.

Pomoć u kupovini dionica Hadenu je pružila brokerska kuća Eurohaus iz Sarajeva čiji je vlasnik bio Zijad Blekić, protiv kojeg je podignuto više optužnica u BiH.

Među optuženima je i Hasan Ćelam, dugogodišnji član i predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, te Edin Dizdar, koji je do aprila 2021. i podizanja spomenute optužnice bio predsjednik Nadzornog odbora „Bosnalijeka“.

Do početka 2020. godine Haden je bio najveći pojedinačni vlasnik „Bosnalijeka“. Prvo je u 10. decembra 2019. prodao deset posto vlasništva za oko 8,6 miliona eura osobama koje se nalaze iza tzv. skrbničkog računa u Raiffeisen banci u BiH.

Potom je 2. februara 2020. Haden prodao AS Holdingu ostatak od oko 16 posto dionica za oko 9,6 miliona eura čime je ova kompanija iz BiH postala drugi najveći pojedinačni suvlasnik, kako je objavljeno na SASE.

Tužiteljstvo BiH je, prema informacijama Transparency Internationala, krajem 2014. godine pokrenulo istragu o preuzimanju „Bosnalijeka“ i to na temelju informacija bivših rukovoditelja ove kompanije, te bivšeg federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Erdala Trhulja.

Za razliku od optužnice za izvlačenje novca za navodno fiktivne usluge po kojoj se na kantonalnom sudu sudi bivšem direktoru Edinu Arslanagiću i drugima, novu istragu o „Bosnalijeku“ vodi državno Tužiteljstvo BiH i u istragu je, prema saopćenju, uključeno više država.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Odobreno pola miliona KM podrške proizvođačima mlijeka u RS-u

PETAR GRAŠO o šalama na račun njegove veze sa Hanom Huljić – Hayat Production