Pred ekonomskim smo rastom, bolje će se živjeti, ali…

Prihodi rasli, Vlada ohrabrena

Ovogodišnji prihodi narasli su zahvaljujući tome što su potrošači ove godine odlučili kupiti sve ono što nisu mogli prošle godine uslijed pandemije, narasla je ukupna domaća potražnja, te je Vlada uspjela prikupiti više poreza nego što se nadala, i to prije svega iz poreza na dodanu vrijednost. Dr.sc. Damir Novotny objašnjava kako je to ohrabrilo Vladu da sljedeće godine planira još više prihoda.

– To može, ali i ne mora biti ostvareno, zbog toga što se ipak očekuje pad cijena. Vidimo da već počinje padati cijena nafte, pa se nadamo da će pasti i cijene goriva, a onda naravno i PDV koji se obračunava, a koji Vlada vrlo rado prikuplja. Tako da možemo očekivati određene rizike da se ove brojke koje Vlada planira na prihodovnoj strani ne ostvare, a na rashodovnoj strani – ono što je Vlada planirala – dođe do manjka koji onda mora nadoknaditi zaduživanjem na domaćem i međunarodnom tržištu, rekao je.

Rashodi koji su planirani vezani su za potres, sustav socijalne skrbi i mirovinski sustav, a Novotny ističe kako se Hrvatska već više od dva desetljeća bavi problemom rashodovne strane.

– Otkad je uveden PDV sve Vlade su do ulaska u EU nastojale potrošiti što više i ta javna potrošnja je iznimno rasla, čak i u kriznim godinama – to nije dobro. Glavni problem unutar državnog proračuna je svakako zdravstveni sustav u kojem troškovi stalno rastu i nikako da se netko u Vladi ozbiljno pozabavi tim problemom – ako rastu troškovi zdravstva to ne znači i da su kvalitetnije zdravstvene usluge, troškovi rastu jer je cijeli taj sustav nedovoljno učinkovit, kaže i dodaje kako je Hrvatska tek 2019. godine došla do situacije da u proračunu ima viškove umjesto manjkova. Međutim, uslijed pandemije izazvana je eksplozija troškova te je javni dug narastao preko 80%, a Novotny ističe kako je to vrlo ranjiva situacija u proračunu države.

Porezi visoki, usluge nisu na razini kakve bi trebale biti

Porezi u Hrvatskoj vrlo su visoki, među najvišima u EU, a Novotny upozorava kako poreznici obveznici u Hrvatskoj za te poreze ne dobivaju onu kvalitetu javnih usluga poput onih u državama kao što su Danska ili Švedska čiji porezi su također visoki.

– U načelu, mi porezni obveznici plaćamo Vladi kroz poreze javne usluge koje ona mora isporučiti kućanstvima i privatnom sektoru, kako na središnjoj razini, tako i u gradovima i općinama, i trebaju nam isporučiti neke usluge koje mi očekujemo na dosegnutoj razini kvalitete usluga kakve vidimo u EU. To se u Hrvatskoj nažalost ne događa, imamo razliku između onoga što Vlada porezno optereti, a kvaliteta usluga ne prati taj rast poreznog opterećenja, kaže.

Slijedi ekonomski rast, bolje će se živjeti, ali…

Novotny ukazuje na jedan zanimljiv trend u Hrvatskoj, gdje su neki sektori unatoč krizi dali veliki doprinos stvaranju bruto nacionalnog dohotka, a kao primjer daje prehrambeni i poljoprivredni sektor.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Iz mjeseca u mjesec Državni zavod za statistiku bilježi rast industrijske proizvodnje, kaže Novotny koji smatra kako će se taj trend i nastaviti.

– Rekao bih da se hrvatska ekonomija možda nalazi pred jednim snažnim ciklusom ekonomskog rasta kakav nismo vidjeli skoro 100 godina. U narednih nekoliko godina ekonomski rast će po stopama biti između 4 i 5 posto, stvorit će se nova i kvalitetnija radna mjesta i bolje će se živjeti. U kontekstu EU nije moguće da Hrvatska ostane nerazvijena – to vidimo na primjeru Češke, Slovačke i Slovenije, a to će se dogoditi i Bugarskoj i Rumunjskoj, i to sigurno daje razlog za optimizam, smatra Novotny, ali i ističe kako nas jedino mogu zaustaviti unutrašnji otpori.

Nedostatak domaće proizvodnje

Novotny je istaknuo kako turizam ima i negativnih i pozitivnih učinaka – lokalnim zajednicama donosi novac, ali zbog nedostatka domaće proizvodnje nemamo dovoljno hrane i za turiste, te ju moramo uvoziti.

– Tako se u Hrvatsku godišnje uveze između 13 i 15 tisuća tona rajčice za koju Hrvatska ima ne samo dobre, nego savršene uvjete. Ja ne znam niti jednu regiju na Mediteranu koja ima toliko vode koliko imaju recimo Ravni Kotari – vode na raspolaganju za proizvodnju povrća, kaže i dodaje kako problem poljoprivrede seže još od dvadesetih godina prošlog stoljeća.

– Nove generacije farmera znaju što rade, ali stare ne znaju – oni se bave poljoprivredom na način kako se to radilo prije 50 ili 100 godina i to jednostavno nije dovoljno dobro. Sada se javlja jedna nova generacija kojoj treba dati šansu, i to se događa kroz ruralne politike EU koje Vlada prenosi na domaće farmere. Mi vidimo taj trend, ali on nije dovoljno snažan, nedostaje čitav niz poljoprivredne infrastrukture – mi ulažemo u turističku i cestovnu infrastrukturu, ali poljoprivredne infrastrukture jednostavno nedostaje. Tu imamo čitav niz propusta u agrarnim politikama koje su se dogodile u proteklih dvadesetak godina i koje se sada moraju ispravljati kako bi se produktivnost te proizvodnje podigla na višu razinu, dodao je Novotny.

Nekretnine, radna snaga…

Osim toga, Novotny smatra kako rast cijena nekretnina nije uzrokovan rastom cijena materijala, koje Hrvatska proizvodi u dovoljnim količinama, već velikom potražnjom i nedostatkom radne snage u graditeljskom sektoru.

– Radna snaga će se morati uvoziti, to je nedvojbeno. Mi imamo doista ozbiljan problem otpora uvoza radne snage, od sindikata do nekih kulturnih krugova koji misle da Hrvatska mora biti ‘čista’ zemlja bez imigranata. Ako ne budemo uvezli radnu snagu nećemo moći obnoviti grad Zagreb koji je u potresu koncem 19. stoljeća bio obnovljen u relativno kratkom roku – i to zato što je 40 tisuća građevinskih radnika došlo iz Italije, Austrije i Mađarske obnoviti ga. Sada mi takav plan ne vidimo, i ako govorimo o tome da će se obnavljati sljedećih deset godina – to je potpuno neprihvatljivo. Materijale imamo, znanje imamo, arhitekte imamo, inženjere imamo, ali nemamo onih koji moraju to odraditi, a to su građevinski radnici, zaključuje Novotny.