Redakcija
Preskočite na sadržaj
Specijalno izdanje Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem povodom Dana državnosti BiH emituje se uživo iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Ovo posebno izdanje dnevnika pjesmom o domovini otvorio je popularni Božo Vrećo.
Inače, ranije je najavljeno da je večeras gost jedan od najpoznatijih prijeratnih i poslijeratnih političara, čovjek koji je učestvovao u donošenju historijskih odluka – bitnih za BiH.
To je Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ od maja 1989. do 25. juna 1991. godine; jedan je od najcjenjenijih sinova koje je dala ova država…
Na linku ispod možete uživo gledati specijalno izdanje Centralnog dnevnika.
Ko je Bogić Bogićević?
Rođen je u maju 1953. godine u Ugljeviku. U Tuzli je pohađao Srednju mašinsku školu i intenzivno se bavio društvenim radom. Od mlađih je dana bio društveno aktivan, pa je tako bio član Općinskog rukovodstva mladih u Tuzli. Vokacijski je magistar društvenih nauka, a tokom svoga studija bio je i student-prodekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Također je dobitnik triju srebrenih znački za uspjeh tokom svoga studiranja.
Na početku svog političkog angažmana obavljao je dužnosti sekretara Saveza socijalističke omladine BiH i izvršnog sekretara CKSKBiH.
“Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji”
U javnosti je Bogić Bogićević najpoznatiji po svom historijskom “ne”, koje je jasno izrekao na tadašnjoj, kako će se ispostaviti, posljednjoj sjednici Predsjedništva SFRJ, koja je održana 12. marta 1991. godine, a na kojoj se odlučivalo o uvođenju vanrednog stanja na prostoru bivše Jugoslavije.
Kako svjedoče historijske zabilješke, tada je vojni vrh bivše države predložio podizanje borbene spremnosti, a iza te namjere krio se krvavi cilj: državni udar, pomoću kojeg bi se uvela vojna uprava u Sloveniji i Hrvatskoj, te bi se vojno-političkim mjerama srušilo političko vodstvo u Bosni i Hercegovini, kao i u Sjevernoj Makedoniji.
Treba napomenuti da su tada promiloševićevski članovi Predsjedništva SFRJ računali na njegov glas. Njegov glas “protiv” prevagnuo je u korist onih snaga koje su bile protiv uvođenje vojne uprave u zemlji. Iz tog perioda datira i njegova izjava u kojoj je rekao „Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji.”
Historijsko “ne” ipak je ispisalo sudbinu BiH
Bogićevićev negativni istup, njegovo “ne”, mnogi historičari opisuju sudbonosnim za budućnost međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine!
Cijeli je rat proveo u glavnom bh. gradu – Sarajevu. Bio je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, predsjednik Olimpijskog odbora BiH, a dobitnik je i Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.
„Život je prolazan i kratak, ali je dovoljno dug da bi se mogao živjeti časno i pošteno“, kazao je jednom prilikom Bogićević.
