Nedavno previše kiše, a ljetos istorijski visoke temperature u Kanadi. Klimatske promjene i te kako mogu da budu uzrok zdravstvenih tegoba. Šta u našem tijelu najviše trpi kada je pretoplo, kada temperature variraju i kada se životni uslovi promijene.
Organizam uvijek pokušava da se adaptira, ali je to veoma izazovno kada se trpe vremenski uslovi drugačiji od onih na koje su stanovnici određenih područja navikli.
“Ljudi koji žive u Africi potpuno će drugačije reagovati na hladno vreme od ljudi koji žive u predelu Alpa i obratno. Svi metabolički procesi u našem telu usmereni su na to da održe organizam u stabilnom stanju”, kaže alergolog dr Saša Milićević za RTS.
Zbog velikih temperaturnih oscilacija posebno su ugroženi pacijenti s kardiovaskularnim oboljenjima i oboljenjima disajnih organa, kao i oni sa reumatskim bolestima koji mogu da osjete promjenu vremenskih prilika.
Vremenski uslovi takođe imaju i psihološki uticaj na ljude, posebno one s psihijatrijskim oboljenjima.
Idealna temperatura za organizam
Ljudima u prosjeku, kako kaže Milićević, prija temperatura između 18 i 22 stepena. Naravno, zavisno od dijelova svijeta, ljudski organizam se prilagodio i na više i na niže temperature.
Fantastična stvar živih organizama je adaptacija na spoljne uticaje, odnosno prilagođavanje na okolinu u kojoj se nalazi.
Ipak, moć adaptacije nije apsolutna i ima svoje granice, a naši organi mogu samo do određene mjere da se prilagode, a štetni uticaji spolja mogu u velikoj mjeri da nam naškode.
Spoljnim faktorima najizloženija su pluća i sistem disajnih organa jer je on jedini koji dolazi u direktan dodir sa spoljnom sredinom.