Redakcija
Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine, nakon razgovora s nizom specijaliziranih udruženja, prepoznala je potrebu za osnaživanjem poduzetnica i žena u biznisu, te njihovom većom ravnopravnosti na tržištu rada, u biznisu i društvenim sferama generalno. Iz tog razloga pokrenut je Program ekonomskog osnaživanja žena unutar PK FBiH, s ciljem poboljšanja položaja žena i njihovoj većoj zastupljenosti na liderskim pozicijama.
„Cilj Programa je edukacija poduzetnica i žena u biznisu naročito u pogledu informacionih tehnologija, pružanje podrške, motiviranje, umrežavanje i razmjena iskustava putem organizovanih sajmova i B2B susreta u zemlji i regionu, ali i njihove veće medijske zastupljenosti i promocije za ostvarene izvanredne poslovne rezultate. Dakle, riječ je o jednom dugoročnom Programu i nizu aktivnosti koje će PK FBiH realizirati na putu boljeg položaja žena na tržištu rada“, za Business Magazine kaže Anela Karahasan, koordinatorica Programa.
Pandemija pogoršala položaj žena
Do sada su realizirane brojne aktivnosti, te je bitno naglasiti da je PK FBiH bila jedna od nosilaca implementacije Akcionog plana razvoja poduzetništva žena u FBIH za period 2018. – 2020. godine. Posebno su ponosni na prošlogodišnji projekat pod nazivom Program podrške poduzetnicama pogođenim korona virusom – implementacija online alata, koji su realizirali u saradnji s Gender Centrom FBiH, a u okviru kojeg su poduzetnicama, prvenstveno iz tekstilne industrije izrađeni alati za online poslovanje za koje su se one opredijelile (web stranica, web shop, društvene mreže, mobilno responzivne web stranice i web shopovi), a zatim su educirane o samostalnoj upotrebi i vođenju alata za digitalno poslovanje.
„Ovaj Projekat je posebno interesantan, jer korisnice, koje su pri tome bile pogođene prvim valom pandemije koronavirusa, nisu koristile alate za online poslovanje, niti su bile svjesne potencijala istih na samom početku Projekta, do momenta kada smo ih educirali i konkretno za njihove biznise izradili ili unaprijedili alate koje su one odabrale. Krajnje rezultate i benefite na kraju projekta su i same učesnice prepoznale, a manifestovali su se u novim kontaktima, poslovnim upitima, ostvarenim saradnjama, prodajnim rezultatima, unaprijeđenom znanju, te većoj vidljivosti brenda. Osim ovog Projekta, ponosni smo i na saradnju s Privrednom komorom Korfez iz Turske, gdje smo omogućili online umrežavanje i B2B susrete poduzetnica iz BiH i Turske uz mogućnost predstavljanja proizvoda i usluga koje nude online kako bi ublažili posljedice pandemije i nemogućnost putovanja i direktnih susreta. Uz podršku Agencije za razvoj preduzeća EDA, organizirali smo dvije dvodnevne online radionice koje su okupile više od 50 učesnica što je također još jedna uspješna priča, ali i dokaz o potrebi za edukacijom poduzetnica i žena u biznisu. Međutim, povratne informacije po završetku obuke koje smo dobili od učesnica su nam najveći dokaz uspjeha“, pojašnjava Karahasan.
Govoreći o položaju žena na tržištu rada i poduzetništvu u BiH, Karahasan ističe da je, kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, dodatno uticala na položaj žena u BiH, a naročito na tržištu rada, jer ekonomski izazovna vremena plodno su tlo za diskriminaciju u sferi rada i zapošljavanja, kao i u društvu općenito. Dodaje da su rodne nejednakosti koje su postojale prije krize produbljene, a u prilog tome govore rezultati istraživanja UN Women, gdje je u FBiH tokom pandemije oko 60 posto izgubljenih radnih mjesta na kojima su žene, a 70 posto u RS.
„U kontekstu trenutne situacije, a kao rezultat privremene obustave i ograničenja brojnih aktivnosti, teret neplaćenog rada žena se povećao uslijed brige o domaćinstvu, djeci, njihovom školovanju na daljinu ili brige o starijim osobama izloženim opasnosti od virusa. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, iz Ankete o radnoj snazi u drugom kvartalu 2021. godine od ukupnog broja zaposlenih osoba 712.000 (62,6 posto) su muškarci, a 425.000 (37,4 posto) su žene. Dakle, nažalost prema ovim podacima, trend manjeg učešća žena na tržištu rada koji je zastupljen već dugi niz godina u BiH se nastavlja. Na tržištu rada i dalje žene obavljaju manje plaćene poslove ili primaju manji dohodak u odnosu na muškarce za isti posao. Kada je u pitanju zastupljenost muškaraca i žena na rukovodećim položajima, iako se bilježi lagan rast procenta žena u upravama i nadzornim odborima javnih preduzeća u FBiH, taj procenat je još uvijek nizak, pa tako broj javnih kompanija u FBiH gdje u upravi nema žena je 40,5 posto, dok javne kompanije u FBiH u kojima nema žena u nadzornim odborima iznosi 35,7 posto. Žene su generalne direktorice u samo 12 posto od ukupnog broja javnih preduzeća, a svega devet posto su predsjednice u nadzornim odborima javnih preduzeća u FBiH. Govoreći o poduzetništvu žena, nažalost većih zvaničnih podataka nema, ali kroz svakodnevnu komunikaciju s njima dobivamo sve više upita i interesovanja, gdje poduzetništvo vide ili kao priliku za osamostaljivanje zbog nemogućnosti za zaposlenje u svojoj struci ili kao svojevrsnu šansu da pobjede stereotipe, pretvore svoje želje i ambicije u posao s mogućnosti ekonomske neovisnosti, te da same raspoređuju svoje vrijeme na posao i brigu o porodici i domaćinstvu. Iako je put poduzetništva žena trnovit, kroz rad na terenu širom BiH, imam svojevrsnu priliku upoznati sjajne žene, čuti njihove priče od kojih dobijete jednu veliku dozu infuzije pozitivne energije i naprosto se „naježite“ da postanem zaista zahvalna što kroz trenutni posao imam mogućnost upoznati ih. Nadam se što većem broju ovakvih pozitivnih priča i u medijskom prostoru, jer su možda upravo one motiv nekoj novoj, budućoj poduzetnici“, ističe Karahasan.
Neophodna veća podrška
Kada je u pitanju pokretanje biznisa, zaključci do kojih su došli pri terenskim posjetama pokazuju da se žene susreću s više izazova i prepreka u pokretanju biznisa, a to se ogleda u činjenici da, tradicionalno nažalost ne samo u BiH, već i regionu, žene su u manjem broju vlasnice imovine „na njihovo ime“, te im je time otežan pristup finansijskim sredstvima banaka potrebnim za pokretanje biznisa.
„Pri terenskim posjetama, poduzetnice i žene u biznisu uvijek pitamo koji su to ključni problemi s kojima se susreću i kako im se može pomoći. Odgovore koje dobijemo, neovisno od regije BiH su manje-više isti, a svode se na brojne komplikovane i dugotrajne administrativne procedure, dozvole, namete i nedostatak finansijske podrške. Interesantno je i to da osim finansijske podrške navode iznimnu potrebu za edukacijom naročito sad oko informacionih tehnologija i alata za online poslovanje, te potrebu za umrežavanjam s drugim podzetnicama i ženama u biznisu s ciljem razmjene iskustava i ostvarenja poslovnih saradnji. Međutim, uprkos svemu navedenom, eliminatorni faktor u pokretanju biznisa, a koji je poprilično izražen i dalje je nedostatak samopouzdanja i vjere u svoje sposobnosti za uspjehom. Iz tog razloga, u okviru Programa za ekonomsko osnaživanje žena različitim aktivnostima nastojimo potaknuti i ohrabriti žene na poduzetništvo i veću vidljivost na tržištu rada preuzimanjem upravljačkih pozicija u kompanijama“, naglašava Karahasan.
Uz sve navedeno, žene u BiH, ali i regionu čestu su žrtve patrijahalnog sistema i rodnih stereoptipa, što je u prošlosti predstavljalo znatna ograničenja ženama i uticalo na njihov položaj. Ali ipak, kroz historiju je uvijek bilo žena koje su rušile te stereotipe.
„Takvih primjera kroz historiju imamo mnogo, a tek danas koliko imamo pozitivnih primjera koji ruše sve stereotipe. Također, statistički podaci bilježe pozitivan trend rasta visokoškolskog obrazovanja s akcentom na žene. Hoću reći, nažlaost naša sredina i region pod uticajem su patrijarhalnog sistema, podložnog brojnim stereotipima. Koliko će nas, danas ograničiti zavisi od limita koje sami sebi postavimo“, pojašnjava Karahasan.
Ono što je bitno istaći jeste da žene u BiH još uvijek nemaju dovoljnu i adekvatnu podršku državnih institucija u pogledu pokretanja i održavanja biznisa. Karahasan naglašava da iako su na nivou BiH i FBiH usvojeni zakoni, akcioni planovi i zaštitni mehanizmi koji bi trebali osigurati rodnu ravnopravnost na tržištu rada, podaci i dalje ukazuju na rodno-specifične nejednakosti u pogledu mogućnosti zapošljavanja i položaja žena na tržištu rada.
„Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u okviru poziva za grant sredstva i poticaje vrši posebno bodovanje za žene u cilju poticanja i ohrabrivanja. Vlada FBiH, preko Gender Centra FBiH provodi određene aktivnosti kada je u pitanju ekonomsko osnaživanje žena. Jedan takav projekat je implementiran u zajedničkoj saradnji s PK FBiH. Iako se u posljednje vrijeme sve više govori i promovira ekonomsko osnaživanje žena i dalje je evidentna potreba za većom podrškom od strane vlasti u BiH, dakle s državnog nivoa, kako u pogledu edukacija, tako i finansijskom osnaživanju. Podrška međunarodnih donatora je i dalje vodeća energija i vjetar u leđa razvoju ženskog poduzetništva i ekonomskog osnaživanja žena“, dodaje Karahasan.
A razloga za podršku poduzetništvu žena ima mnogo. Prije svega, žene su te koje vrlo često na kreativan i drugačiji, inovativniji i suptilniji način dolaze do rezultata. Također, žene imaju drugačije kvalitete i osobine koje postaju sve značajnije, kao što je spoj intuicije i donošenja racionalnih odluka, spoj istovremene borbenost i empatije, što je sve potrebno za uspjeh na tržištu i što je ujedno jedna nova nota koju donose žene u poduzetništvu i biznisu.
„Istovremeno izazovi na tržištu s kojima se kompanije danas susreću zahtjevaju lidera koji ne samo treba da inspirira uposlene, već i lidera s izraženom emocionalnom inteligencijom i sposobnosti slušanja, što su zapravo sve karakteristike žena. Nažalost, uprkos navedenom, žene još uvijek teže dolaze do zaposlenja, rade na manje plaćenim poslovima ili pak primaju manje plaće za iste poslove u odnosu na muškarce, a to su sve dodatni motivi za ohrabrivanje žena na poduzetništvo. Moram istaći da je naše nastojanje u PK FBiH implementirati niz aktivnosti koje se tiču ekonomskog osnaživanja žena u biznisu, te ohrabriti žene na poduzetništvo putem programa edukacija, stavljajući akcenat na njihov postepeni rast i prelazak sa mikro nivoa na kojem su najčešće, na sve veće i značajnije u tržišnoj utakmici. Ohrabrivanje i ekonomsko osnaživanje žena izuzetno je važno, jer bez učešća žena na tržištu rada jedne zemlje nema stvarnog ekonomskog napretka i rasta“, naglašava Karahasan.
Da bi se unaprijedio položaj žena na tržištu rada i u poduzetništvu, Karahasan ističe da je neophodno donošenje odgovarajućih strateško-razvojnih dokumenata, zakona i institucionalnih mehanizama koji će otkloniti barijere koje se tiču dugotrajnih birokratskih procedura, usvojiti mehanizme olakšica i beneficija za žene, pogotovo s aspekta pristupa finansijama, kreirati registar poduzetnica u cilju evidencije i osnaživanja poduzetnica, nastaviti program obuka, osnažiti rukovođenje poslovnih žena, omogućiti umrežavanje i studijske posjete, te povećati svijest o potencijalu žena i ustupiti im više medijskog prostora za promociju uspješnih priča.
PK FBiH će i dalje nastaviti sa realizacijom aktivnosti u okviru Programa ekonomskog osnaživanja žena, a terenske posjete i svakodnevna direktna komunikacija će im ukazati na smjer narednih aktivnosti kao i dosad, a u priloge tome govore i svi ostvareni rezultati. Također, nastavit će i sa implementacijom UN Principa za osnaživanje žena, te se ujedno nadaju i novim saradnjama s domaćim i međunarodnim organizacijama koje imaju cilj ekonomsko osnaživanje žena.
Privatni sektor ima ključnu ulogu u osnaživanju žena
Privredna komora FBiH je prva komora potpisnica UN Principa za osnaživanje žena ( WEP’s – Women Empowerment Principles) u regionu. PK FBiH je zajedno s IT Girls Inicijativom ispunila detaljan upitnik i održala sesiju sastanaka na osnovu čega će biti sačinjen Akcijski plan specificiran za PKFBiH, a koji sadrži mjere, aktivnosti, preporuke i indikatore, koje će se implementirati, pratiti i evaluirati u naredne tri godine. Potpisivanjem UN Principa za osnaživanje žena, PKFBiH želi biti primjer i motiv bosanskohercegovačkim kompanijama da pristupe potpisivanju ovih principa s ciljem osnaživanja žena i većoj rodnoj ravnopravnosti.
„ Na ovaj način ne samo da ih želimo motivirati, već i pružiti podršku u procesu i biti oslonac kao i u svim drugim aktivnostima u kojima sarađujemo. Pandemija koronavirusa prouzrokovala je dodatnu marginaliziranost žena i diskriminaciju na tržištu rada, povećala nasilje i zlostavljanje u porodici i radnom mjestu, što nas sve usmjerava na neminovnost poduzimanja određenih mjera kojima će se preventivno djelovati u sprečavanju navednog, a UN Principi za osnaživanje žena daju tačne i detaljne smjernice, što bi također trebao biti motiv kompanijama na potpisivanje i usvajanje ovih Principa. Pored PK FBiH, još četiri kompanije iz IT sektora su potpisnice Principa za osnaživanje žena što već dovoljno govori o postojanju interesa i svjesnosti kompanija o značaju usvajanja i implementiranja ovih Principa. Dodatno, zaključci prve WEP konferencije je da privatni sektor u BiH ima ključnu ulogu u unapređivanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena. Usvajanjem i implementiranjem Principa za osnaživanje žena, kompanije su te koje mogu imati velike koristi, kao što su inovativnost, produktivnost, konkurentnost i privlačenje novih talenata“, dodaje Karahasan.
O projektu koji realizira Business Magazine u saradnji sa UniCredit Bank
Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezutati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzmaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.
