in

Vlasti u BiH nemaju sluha za freelancere

Slatka-Tajna.Eu

Freelancing kao način poslovanja i zarade sve je više popularan u Bosni i Hercegovini, te se svakodnevno povećava broj onih koji na ovaj način ostvaruju prihode bilo da rade za inozemne ili domaće klijente. Također, nekima je freelancing ili dodatna zarada ili osnovni izvor prihoda. Prednosti zarade na ovaj način ogledaju se u slobodnom izboru klijenata i projekata na kojim ćete raditi, fleksibilnost, organizacija vremena prema vlastitim željama te mogućnost rada s bilo kojeg mjesta. Međutim, sloboda i samostalnost u freelancingu donosi i neke probleme. Naime, freelanceri sami moraju pronaći klijente, odraditi posao te sami osigurati naplatu, a ograničeni su i rokovima i željama klijenata. Također, u slučaju nemogućnosti ispunjenja posla, sve posljedice snose sami bez bilo kakve finansijske podrške. Iza uspješnog bavljenja freelancingom stoje sati i sati edukacija i usavršavanja, s tim što je pozitivno da se dosta kurseva može završiti online. Sa druge strane freelanceri imaju i obaveze prema državi, dok su im i u slučaju redovnog izmirenja uskraćena određena prava.

Varijabilna zarada

Koliko se ljudi u BiH bavi freelancingom ne zna se pouzdano, ali se procjenjuje da je riječ o hiljadama.

„Naše Udruženje okuplja tek dio njih, onih koji su zainteresirani da se na aktivan način uključe u borbu za svoja prava. Trenutno je nemoguće utvrditi koliko je zaista freelancera u BiH jer ne postoji jedinstven registar. Po nekim procjenama, oko 100.000 osoba u BiH je samozaposleno, ali tu spadaju i sve osobe koje imaju svoj obrt ili poduzeće, a samo jedan dio samozaposlenih su freelanceri koji rade bilo sa stranim ili sa domaćim poslodavcima. Također, treba istaći da i osobe koje imaju redovno zaposlenje, povremeno rade kao freelanceri“, za Business Magazine kažu iz Udruženja Freelance u BiH.

Kada je riječ o zaradi freelancera, ona je varijabilna i ovisi o industriji u kojoj radi i reputaciji koju ima na globalnom tržištu rada.

„Ono što je odlika freelanca jeste da je to povremeni rad na kratkoročnim projektima gdje je zarada neredovna, nestabilna i neizvjesna. Ljudi koji rade kao freelanceri se bave raznim vrstama poslova. Neki su vrlo dobro plaćeni, naročito oni u IT industriji, ali neki zarađuju manje, npr. kreativci ili nastavnici stranih jezika. No, svi oni, bez obzira koliko zarađuju, doprinose ekonomiji u BiH, time što svoj zarađeni novac troše u BiH, te plaćanjem poreza i doprinosa“, pojašnjavaju iz UFUBiH.

Iz UFUBiH ističu da je jako puno problema sa kojima se moraju svakodnevno nositi ljudi koji na ovaj način rade i zarađuju. Prvenstveno moraju sebi pronaći dovoljno posla i obezbijediti egzistenciju. Na lokalnom nivou još nije reguliran njihov status, a plaćaju poreze i doprinose od čega vrlo malo imaju koristi.

Kada su u pitanju porezi, prema postojećim zakonima u BiH, freelanceri su dužni plaćati 10 posto poreza na dohodak, a u FBiH i četiri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o iznosu koji godišnje plate freelanceri na ime poreza na dohodak iz Porezne uprave FBiH za Business Magazine kažu da prijavu poreza na dohodak koji je ostvaren iz inozemstva putem Obrasca AMS- 1035 ( Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva) vrše sva fizička lica-građani koji su ostvarili dohodak iz inozemstva, a ne samo freelanceri.

„U Poreznoj upravi Federacije BiH freelanceri nisu izdvojeni u posebnu kategoriju, tako da podatak o broju podnesenih prijava po osnovu Obrasca AMS-1035 sadrži podatak o ukupnom broju podnesenih prijava od svih fizičkih lica – građana koji su ostvarili dohodak iz inozemstva  po bilo kojem osnovu, a ne samo broj podnesenih prijava od tzv. „freelancera“. Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH u periodu od 2018. godine do 06. oktobra 2021. godine podneseno je ukupno 15.591 obrazac AMS-1035 na osnovu kojih je prijavljeno 3.171.048,57 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje i 7.590.824,19 KM poreza na dohodak“, kažu iz PUFBiH.

Iz UFUBiH ističu da je u 2020. godini, prema podacima koje imaju od PUFBiH podneseno 3.908 prijava po osnovu AMS-1035 obrasca za 2020. godinu, od strane 741 poreskog obveznika. Na osnovu podnesenih prijava uplaćeno je ukupno 1.840.933,44 KM poreza na dohodak.

„To su dakle isključivo uplate freelancera koji rade s klijentima u inozemstvu, dok nemamo pouzdan podatak koliko poreza na dohodak su u istom periodu uplatili freelanceri koji rade putem ugovora o djelu s klijentima registriranim u BiH. Iznosi i broj freelencera u poreskom sistemu u budućnosti mogu biti daleko veći, ukoliko bi freelanceri dobili neophodnu podršku donosioca odluka koju tražimo kao Udruženje“, pojašnjavaju iz UFUBiH.

Gorući problem freelancera u FBiH jeste obavezno plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznos od četiri posto u skladu sa Zakon o doprinosima FBiH.  Međutim, freelanceri nemaju zdravstvenu zaštitu. S obzirom da nisu u radnom odnosu, zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po ovom osnovu. Da bi ostvarili zdravstvenu zaštitu putem zavoda za zapošljavanje, njihovi prihodi ne smiju prelaziti 25 posto prosječne plaće u toku prethodne godine. Ukoliko žele biti zdravstveno osigurani, mogu lično uplatiti zavodu zdravstvenog osiguranja iznos od pet posto od prosječne mjesečne bruto plaće prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, za šest mjeseci unazad i tekući mjesec.

„O tome su se u maju 2021. godine izjasnili i Ombudsmeni BiH koji su uvažili žalbu koju je napisao Faruk Hadžić, a koju je Udruženje podržalo. Ombudsmeni su izdali dvije preporuke, jednu prema Vladi FBiH, a drugu prema entitetskom parlamentu, prema kojima trebaju biti uklonjene ove odrednice u Zakonu iz razloga jer dovode pojedine skupine u neravnopravan položaj. No, to se do sada nije desilo. Iz tog razloga, Udruženje je parlamentarcima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH uputilo inicijativu sa zahtjevom za stopiranje ove naplate i poštivanjem i primjenom preporuke Ombdusmena BiH, te trenutno radimo na prikupljanju podrške koja je neophodna za njeno usvajanje i pokretanje narednih koraka kojima bi se ova naplata obustavila, a sporni zakoni uskladili.  Nadamo se da će donosioci odluka prepoznati da naši zahtjevi imaju pravno uporište i da će čim prije otkloniti sve neleogičnosti u zakonima i konačno zaustaviti ovu nepravdu. U narednom periodu očekujemo njihovo djelovanje. Iz ove pozicije nam je absurdno slušati kako vlasti na nekoliko nivoa razmatraju olakšice za takozvane digitalne nomade, koji su ustvari freelanceri kojima vrsta posla koji rade omogućava da taj posao rade iz bilo kojeg dijela svijeta, dok za lokalne ljude koji na isti takav način zarađuju nemaju sluha uopće“, naglašavaju iz UFUBiH.

U RS na povremeni i privremeni rad se plaća 12 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje, a Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da su svi građani RS obuhvaćeni obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Načelo obaveznosti podrazumijeva da su svi građani obavezno prijavljeni na zdravstveno osiguranje po nekom od osnova propisanih Zakonom.  Korištenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja uslovljeno je uplaćenim doprinosom za zdravstveno osiguranje. Nezaposleni u RS ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu putem Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Neophodna izmjena zakona

Drugi problem je penziono osiguranje. Naime, kako pojašnjavaju iz UFUBiH na svaki ugovor o djelu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima u FBiH domaći poslodavac je dužan platiti šest posto doprinosa za penzijsko osiguranje, što je niža stopa u odnosu na ostale ugovore, ali se to svakako ne računa u pojedinačni staž osobe za čiji je ugovor taj iznos uplaćen.  Freelanceri imaju mogućnost uplaćivati u privatne penzione fondove ili u Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







„Što se tiče pojedinaca koji isključivo rade s inozemnim klijentima, oni mogu u Federaciji BiH i Republici Srpskoj uplaćivati dobrovoljno penzijsko osiguranje, s tim da je razlika među entitetima utoliko što je iznos za osobe koje nemaju poduzeće ili obrt ograničen na određeni procenat prosječne plaće u FBiH, dok u Republici Srpskoj postoji samo donji limit, a pojedinac može uplaćivati i veći iznos. Freelanceri se nadaju da će se u budućnosti konačno reformirati penzioni fondovi kako bi se omogućio i veći doprinos, bolje ulaganje penzionih fondova na tržištu i veća mogućnost izbora fondova“, ističu iz UFUBiH.

Iz ovih razloga, a prema podacima UFUBiH freelanceri nisu voljni plaćati poreze i doprinose, a kao još jedan razlog navode i taj  što ne vide da se taj novac usmjerava u razvoj države i infrastrukture od koje će građani imati korist. Mada, većina njih ističe da bi promijenili tu praksu kada bi se u trenutnim zakonima otklonila nepravda te izmijenili na način da im se osiguraju podsticajni uslovi za rad i razvoj, omogućio pristup pravima te riješio radni status.

A sankcije za neplaćanje utvrđene su zakonima. Tako u slučaju neprijavljivanja prihoda Porezna uprava FBiH upućuje poziv poreznom obavezniku da prijavi ostvareni prihod, a ukoliko porezni obaveznik ne postupi po obavijesti, porezna ispostava u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi i Pravilnikom o postupku podnošenju poreznih prijava sačinjava i u ime poreznog obveznika podnosi poreznu prijavu.

„Ako obveznik ne plati obaveze po prijavi, porezne ispostave izdaju nalog za plaćanje. Za neplaćene obaveze po nalogu za plaćanje u zakonskom roku, Porezna uprava pokreće postupak prinudne naplate. Također, oni koji ne prijave i ne plate svoje obaveze izlažu se prekršajnom i krivičnom postupku. U prethodne tri godine pokrenuto je cca. 100 postupaka prinudne naplate poreznih obaveza i to za obveznike čije su obaveze utvrđene u inspekcijskom nadzoru i obveznike čije su obaveze utvrđene na osnovu obrazaca AMS-1035“, kažu iz PUFBiH.

Na pitanje u kojoj mjeri freelanceri izbjegavaju plaćanje svojih obaveza, iz PUFBiH kažu da ne mogu dati precizne podatke, bez uvida u priliv sredstava iz inozemstva i izvještaja od banaka.

Porezna uprava nema online vezu sa bankama, a podatke o transakcijama dobija od sigurnosnih agencija. U ovoj godini Porezna uprava je izvršila provjeru transakcija u iznosu od cca. 29 miliona KM, na koje je obračunato 4,2 miliona KM poreza i doprinosa. Veoma je važno te porezne obveznike uvesti u sistem prijavljivanja i plaćanja obaveza, u skladu sa zakonskim propisima i pružiti im pomoć prilikom prijavljivanja i plaćanja poreznih obaveza“, pošnjavaju iz PUFBiH.

Položaj freelancera u BiH u odnosu na svijet razlikuje se prije svega po motivu kojima se vode prilikom ulaska u ovu vrstu posla. I dok mnogle zemlje svjesne značaja freelancera i privlačenja digitalnih nomada uvode određene olakšice, u BiH njihov značaj i potencijal nije prepoznat posebno ako se uzme u obzir da ovi ljudi plaćaju višemilionske poreze, a taj iznos bi se mogao znatno povećati  ukoliko bi bilo konkretnijih mjera.

„U svijetu je freelancing stvar izbora stila života koji ljudima daje bolji balans između poslovnog i privatnog. U BiH ljudi počinju ovako raditi jer nemaju druge mogućnosti da se zaposle i ostvare egzistenciju, rade ovako iz nužde. Značaj freelancera u BiH apsolutno nije prepoznat. Ne samo da nije prepoznat, nego još uvijek postoji nerazumijevanje kod zakodavaca o tome šta i ko su freelanceri. Da bi se unaprijedio položaj freelancera potrebno je prilagoditi zakone, usvojiti dobre prakse iz EU, kojoj težimo. To bi znatno olakšalo opstanak brojnim freelancerima, a sigurno i povećalo broj onih koji plaćaju poreze. Podrška freelancerima dolazi i kroz podizanje svijesti o ovoj vrsti poslovanja. Veće povjerenje freelancerima predstavlja značajan doprinos njihovom ekonomskom potencijalu iz razloga što se tim ujedno povećava i potražnja za njihovim uslugama na domaćem tržištu. Freelanceri bi trebali imati šansu i na javnim konkursima jer kroz rad na globalnom tržištu za klijente iz različitih zemalja imaju mnogo iskustva i dosta toga za ponuditi“, naglašavaju iz UFUBiH.

Bez podrške tokom korona krize

S obzirom da su freelanceri i prije pandemije koronavirusa radili od kuće u tom pogledu nisu bili izloženi velikim promjenama. U zavisnosti kojom vrstom posla se bave i ko su njihovi poslodavci, tako su i efekti krize bili različiti. Oni koji su izgubili poslove jer su kompanije s kojima sarađuju obustavile projekte, nisu mogli osvariti nikakvu pomoć putem zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom COVID-a 19 poznatijim i kao „korona zakonima“.

„Freelanceri još uvijek nemaju riješen status u zakonima o radu, te im iz tog razloga nije omogućen pristup nikakvim mjerama podrške koje su bile kreirane kroz “korona” zakone,  iako plaćamo i poreze i doprinose. Naši zahtjevi da budemo uvršteni u mjere podške su potpuno izignorisani“, naglašavaju iz UFUBiH, te dodaju:

„Ipak ovi ljudi su pametni, sposobni i prepoznaju nove prilike koje se rađaju prije svega kroz veliku potražanju za uslugama i poslovima koji se obavljaju putem interneta i svega što je vezano za digitalizaciju poslovanja“.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

OSVOJILA GA PJESMOM! Ana Bekuta se prisjetila prvog susreta sa Mrkom!

Evropska unija će Oružanim snagama BiH donirati 10 miliona eura!