in

Offshore poslovanje je legalno ako se ne dokaže suprotno

Slatka-Tajna.Eu

Pandora Papers razotkrili su finansijske aktivnosti i poslovanje nekoliko šefova država i vlada, kao i uglednih političara i privrednika diljem svijeta. Istraga, koja uključuje oko 600 novinara iz medijskih organizacija, uključujući The Washington Post , BBC i The Guardian, temelji se na curenju oko 11,9 miliona dokumenata iz 14 kompanija za finansijske usluge širom svijeta. Milioni dokumenata koji su procurili i najveće novinarsko partnerstvo u historiji otkrili su finansijske tajne 35 sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, više od 330 političara i javnih dužnosnika u 91 zemlji i teritoriju te globalnu grupu bjegunaca, prevaranata i ubica.

Bogati vole porezne oaze

Tajni dokumenti identificirali su 956 kompanija u offshore rajevima, vezanim za 336 visokih političkih i javnih dužnosnika uključujući kralja Jordana, predsjednika Ukrajine, Kenije i Ekvadora, premijera Češke i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Dokumenti također opisuju finansijske aktivnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina i više od 130 milijardera iz Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i drugih nacija. Više od dvije trećine tih kompanija osnovano je na Britanskim Djevičanskim otocima, jurisdikciji dugo poznatoj kao ključnom zupčaniku u offshore sistemu.

Studije su procijenile da ultra bogati u svijetu posjeduju većinu offshore kompanija vrijednih trilione dolara. Više od 130 ljudi na popisu milijardera časopisa Forbes pojavilo se u Pandorinim dokumentima. Neki od tih milijardera suočili su se s pitanjima u vezi s izvorima svog bogatstva. Nekoliko ih je optuženo za krađu novca ili prirodnih resursa, a drugi su se suočili s međunarodnim sankcijama zbog svojih veza s autokratima i političke korupcije. Najmanje 11,3 biliona dolara drži se “na moru”, prema studiji pariške Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj iz 2020. godine. Zbog složenosti i tajnosti offshore sistema, nije moguće znati koliko je to bogatstvo povezano s utajom poreza i drugim zločinima, a koliko uključuje sredstva koja dolaze iz legitimnih izvora i prijavljena su nadležnim tijelima.

Dakle, većina bogatih posluje putem offshore kompanija.  Porezna oaza ili offshore finansijska središta obično su zemlje ili mjesta s niskim ili nikakvim korporativnim porezima koji omogućuju vanjskim osobama da tamo jednostavno uspostave poslovanje. Međutim, samo posjedovanje offshore kompanije ne znači automatski nešto protuzakonito. Osnivanje offshore kompanije nije prekršaj ili krivično djelo ako kompanija nije uključena u bilo kakve nezakonite aktivnosti. Kompanije ili trustovi mogu se osnovati na offshore lokacijama za legitimne namjene, kao što su poslovne finansije, spajanja i akvizicije te planiranje nekretnina ili poreza. Nadalje, bogati ljudi koji žive u zemljama s nestabilnom političkom situacijom, visokim nivoom korupcije ili visokom stopom kriminalnih aktivnosti, poput otmice ili iznude, mogli bi koristiti offshore račune i tajnost koju štite, a ne nužno kako bi izbjegli poreze.

Međutim, oni koji ta poduzeća u svojim prihodima nisu prijavili kao imovinu mogu se suočiti s pravnim postupkom.Sa druge strane, offshore kompanije mogu biti zloupotrebljene od strane terorista i ljudi umiješanih u međunarodne i finansijske zločine radi prikrivanja izvora sredstava i vlasništva.

„One su idealno sredstvo za ljude koji žele držati svoje transakcije u tajnosti kako bi izbjegli provođenje zakona ili građansku odgovornost”, rekao je Jack Blum, advokat iz Washingtona koji je stručnjak za finansijski kriminal i međunarodnu utaju poreza.

Oni koji žele sakriti imovinu otvaraju račune u zemljama poput Paname, Kajmanskih otoka, Britanskih Djevičanskih otoka i Bermuda, gdje su bankovni zakoni osmišljeni da snažno zaštite identitet vlasnika računa. Postoje i utočišta poput otoka Man kod Velike Britanije, Macau kod Kine i Cookovih otoka u južnom Pacifiku

Offshore jurisdikcije pišu zakone koji nude beneficije uključujući tajnost i niske ili nikakve poreze. Iako osobe koje imaju koristi od offshore računa možda moraju plaćati poreze u matičnoj zemlji, tamošnjim vlastima često je teško otkriti da račun postoji ili znati postoje li nezakonite aktivnosti zbog nedostatka saradnje s offshore vladama. Razlog zašto neke zemlje odlučuju biti blagonaklone prema offshore kompanijama je novac. Porezne oaze ostvaruje značajan prihod od naknada koje plaćaju ljudi i kompanije koje stvaraju i koriste ovakve kompanije. Porezni rajevi također stvaraju posao za  advokate, računovođe i sekretarice. Mauricijus je, naprimjer rekao, da bi 5.000 ljudi izgubilo posao ako zemlja prestane biti porezno utočište.

Zbog nivoa oporezivanja u većem dijelu industrijski razvijenog svijeta, mnogi se okreću poreznim oazama. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da porezne oaze koštaju vlade svake godine između 500 i 600 milijardi dolara – uglavnom u prihodima od poreza na dobit koji oni nisu mogli prikupiti. Štaviše, najmanje 366 kompanija u Fortune 500 bazira barem jednu podružnicu u poreznoj oazi.

Jednostavno poslovanje

U većini slučajeva osnivanje offshore kompanije je prilično jednostavno i može se obaviti putem e-maila ili telefonskog poziva, a može to obaviti i neko drugi za vas. Postoji cijela industrija offshore stručnjaka – uključujući Mossack Fonsecu (sada ugašenu), Appleby i Asiaciti, koji će uz odgovarajuću naknadu obaviti sve za vas.

Pravila se razlikuju, od „oaze“ do „oaze“, te sve one nude i neke druge beneficije onima koje baš tu žele pokrenuti offshore kompaniju.

Naprimjer, Bahami privlače offshore kompanije zbog nedostatka poreza po odbitku ili poreza na dobit. Umjesto toga, prihod ostvaruje porezima poput uvoznih dažbina, poreza na dodanu vrijednost i licencnih naknada. Kompanije također imaju koristi od zakona o tajnosti koji ne zahtijeva podnošenje računovodstvenih evidencija vladi. Iz tog razloga, može se vidjeti zašto Goldman Sachs i JPMorgan Chase tamo vode podružnice.

Britanski Djevičanski otoci, unatoč manje od 36.000 stanovnika, dom su za više od 400.000 kompanija i imaju procijenjenu imovinu od 1,5 biliona dolara. Deloitteov međunarodni porezni vodič navodi da Otoci ne naplaćuju porez na kamate, dividende ili prihod poduzeća. Međutim, oni nameću porez na plaću u iznosu od 10 posto ili 14 posto na sve prihode iznad 10.000 dolara. Finansijske usluge također čine 62 posto državnih prihoda.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Otok Man, kraljevski krunski posjed Velike Britanije ne oporezuje kapitalnu dobit ili nasljedstvo i ne nameće poreze kompanijama.

Holandija je najpopularnije porezno utočište na svijetu među Fortune 500. Holanđani su dugo dopuštali korporacijama da smanje porezni teret premještanjem novca putem holandskih podružnica. Štaviše, tehnički divovi poput Googlea i IBM -a značajno su prisutni u zemlji, a Fiat Chrysler izabrao je Holandiju za svoje korporativno sjedište.

Kajmanski otoci postali su jedna od istaknutijih poreznih oaza. Unatoč nešto više od 59.600 stanovnika, više od 65.000 kompanija temelji se na tom području. To uključuje američke račune depozitara ili holding kompanije koje omogućuju trgovanje Alibabe, Baidua i drugih operacija sa sjedištem u Kini na američkim berzama.

Neki su novinari Maltu označili kao “piratsku bazu” za izbjegavanje plaćanja poreza. Međutim, tamošnji dužnosnici insistiraju na tome da su se pridržavali zakona EU. Iako lokalne kompanije plaćaju stopu poreza na dobit od 35 posto, neke vanjske kompanije plaćaju od nula do 6,25 posto. Nešto manje od pet posto Fortune 500 ima podružnicu na otoku. Među tim korporacijama su Morgan Stanley, Marriott International i Abbott Laboratories.

Monako, dugo omiljeno odredište bogatih, postalo je i atraktivno mjesto za samo bogatstvo. Pojedinci ne plaćaju porez na dohodak, a kompanije se u većini slučajeva ne suočavaju s direktnim oporezivanjem. Unatoč niskim porezima, poslovanje u Monaku nije jeftino jer se može pohvaliti nekim od najskupljih nekretnina na svijetu.

Ni SAD nisu nevine u cijeloj priči. SAD su jedan od najvećih igrača u offshore svijetu.To je također zemlja u najboljoj poziciji da okonča offshore finansijske zloupotrebe, zahvaljujući velikoj ulozi koju ima u međunarodnom bankarskom sistemu. Naime, nakon što su u decembru 2018. godine, a pod pritiskom većih zemalja, uključujući i SAD, Bahami donijeli zakone koji zahtijevaju od kompanija i određenih trustova da svoje stvarne vlasnike registruju u državnom registru njihovi klijenti su se počeli seliti na druge lokacije. Većina njih je odabrala američke države Delaware, Aljaska i Južna Dakota.

Pandora dokumenti donose pojedinosti o desecima miliona dolara koji su iz offshore utočišta na Karibima i Evropi premješteni u Južnu Dakotu, rijetko naseljenu američku državu koja je postala glavno odredište za inozemnu imovinu. Tokom posljednje decenije, Južna Dakota, Nevada i više od desetak drugih američkih država pretvorile su se u lidere u offshore poslovanju. U međuvremenu, većina napora politike i provođenja zakona najmoćnijih nacija svijeta ostala je fokusirana na „tradicionalne“ rajeve na moru, poput Bahama, Kajmana i drugih rajskih otoka. Iz godine u godinu u Južnoj Dakoti državni su zakonodavci odobrili zakone koje su izradili poznavatelji povjereničke industrije, pružajući sve više zaštite i drugih pogodnosti korisnicima povjerenja u SAD -u i inozemstvu. Imovina kupaca u trustovima Južne Dakote u posljednjoj se deceniji više nego učetverostručila na 360 milijardi dolara.

Dakle, koliko će iznositi stopa poreza, te da li će garantirati privatnost vlasništva je stvar o kojoj odlučuje svaka država posebno, a iz primjera „poreznih oaza“ može se zaključiti da su njima takve odluke donijele značajan priliv novca. Niz je legalnih razloga zbog kojih bogati osnivaju offshore kompanije, međutim, ukoliko se offshore kompanija osniva radi utaje poreza ili pranja novca onda postaje ilegalna. Dio onoga što je otkriveno u Pandorinim dokumentima je nezakonito, ali mnogo toga možda i nije, što će pokazati buduće istrage.

 Hoće li Pandora dokumenti stati u kraj poreznim oazama

Nakon što su objavljeni Pandora dokumenti, političari i porezne vlasti na nekoliko kontinenata pokreću nove istrage. Tako su mnoge zemlje, čiji su se državljani-privrednici i visoki dužnosnici našli u dokumentima počele istrage o njihovoj imovini i poslovnim aktivnostima.

Zastupnici Evropske unije i SAD-a predlažu reforme kao odgovor na Pandora dokumente. Evropski komesar za ekonomiju, Paolo Gentiloni rekao je da će povjerenstvo tražiti nove zakone za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza nakon Pandorinih dokumenata. Gentiloni je obećao da će se zalagati za zakone koji će se “uhvatiti u koštac sa zloupotrebom shell kompanija u porezne svrhe” bez navođenja pojedinosti, navodi Reuters. Među prijedlozima bila bi nova pravila za proširenje kategorija informacija koje bi se automatski dijelile s poreznim vlastima različitih zemalja, navodi Reuters.

Također je rekao da će EU predložiti nova pravila “o objavljivanju učinkovitih poreznih stopa koje plaćaju neke multinacionalne kompanije”. U SAD -u su zastupnici rekli da će na Pandora dokumente odgovoriti novim

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Nataša Bekvalac emotivnom objavom rasplakala sve

Jeste li zaboravili Inzka: Bivši ima još koju za dodati … / Bljesak.info