in

BiH neutralna u borbi protiv poreznih oaza

Slatka-Tajna.Eu

Gotovo sve države svijeta konstantno se suočavaju sa gubitkom javnih prihoda uzrokovanim prenosom dobiti kompanija u zemlje s niskim poreznim opterećenjem. Gubitke prihoda nastale uslijed izbjegavanja plaćanja poreza na dobit nemoguće je precizno utvrditi, ali procjenjuje se da oni na globalnom nivou premašuju 3,1 triliona američkih dolara ili 5,1 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP), od čega se najveći dio odnosi na aktivnosti poreznih oaza.

Izbjegavanje plaćanja poreza putem “bijega“ u porezne oaze, metod je koji uglavnom primjenjuju multinacionalne korporacije, prvenstveno prenošenjem dobiti iz zemalja s visokim poreznim stopama u dijelove svijeta s niskim ili nikakvim poreznim opterećenjima, čime smanjuju svoju poreznu obvezu bez uticaja na ostale aspekte vlastitog poslovanja. No, za ostvarivanjem ekstraprofita posredstvom poreznih oaza  rado poseže i većina svjetskih banaka, što potvrđuje i izvještaj Evropskog poreznog opservatorija, nezavisnog istraživačkog tijela koje sufinansira Evropska unija, prema kojem je 36 velikih evropskih banaka u poreznim oazama uknjižilo ukupno 20 milijardi eura ili oko 14 posto svoje ukupne dobiti.

Prebacivanje dobiti

“Dobit koju su banke uknjižile u poreznim oazama iznosi oko 238.000 eura po zaposleniku, u poređenju sa 65.000 eura u drugim zemljama (izvan matične). To upućuje na zaključak da je dobit uknjižena u poreznim oazama uglavnom prebačena iz drugih zemalja u kojima je ostvarena”, ističe se u izvještaju Opservatorija koji je utvrdio da banke kao porezne oaze koriste Bahame, Bermude, Britanska Djevičanska Ostrva, Kajmanska Ostrva, Gibraltar, Hong Kong, Makao, Mauricijus, Panamu, Katar, Kuvajt, ali i   Republiku Irsku, Luksemburg i Maltu.

Kako su napomenuli autori istraživanja, neke banke koristile su više poreznih oaza, a neke samo jednu, s tim što su u prosjeku u poreznim oazama knjižile otprilike petinu dobiti, u procentualnom rasponu od nula do 58 posto. Erste banka je jedna od rijetkih koja se nije služila poreznim oazama za knjiženje dobiti, dok je u finansijskim akrobacijama te vrste najaktivniji bio britanski HSBC, koji je na taj način uknjižio više od polovine svoje dobiti. U izvještaju se primjećuje da je od 2014. do 2020. ukupno 16 evropskih banaka smanjilo udio dobiti koju knjiže u poreznim oazama – u prosjeku za sedam postotnih bodova. Njih osam povećalo je prisutnost u poreznim oazama – prosječno za šest postotnih bodova, dok ih je sedam u poreznim oazama lani knjižilo otprilike isti udio dobiti kao i 2014. godine.

“Izvještavanje po državama, kako bi se rasvijetlilo interno postupanje banaka, nije ih potaknulo da promijene ponašanje, unatoč tome što porezna pitanja zauzimaju sve više pozicije na listi prioriteta vlada”, zaključili su autori Izvještaja, podsjećajući da je krajem 2014. u Evropskoj uniji na snagu stupila Direktiva o obaveznoj automatskoj razmjeni informacija o porezima.

Od banaka koje djeluju i u Bosni i Hercegovini, u Izvještaju su apostrofirane Intesa Sanpaolo, koja je u poreznim oazama uknjižila oko 13 posto dobiti, te UniCredit (šest posto).

Za razliku od UniCredit Bank BiH, odakle su nam samo kratko poručili da “UniCredit Grupa nema komentar“ u vezi sa Izvještajem, iz Intesa Sanpaolo Grupe dali su nam svoje viđenje navoda Opservatorija.

“Izvještaj koji je objavio Evropski opservatorij za poreze navodi dva aspekta – efektivnu poreznu stopu (prosjek) naše grupe i pretpostavljeno povećanje dobiti u takozvanim poreznim oazama posljednjih godina.

Kada je u pitanju prva tačka, metodologija koju koristi Opservatorij baziran je na javnim podacima, gdje se stvaraju distorzije u pogledu efektivne porezne stope, jer izvještaji ne uzimaju u obzir uobičajeni način oslobađanja od poreza za naplaćene dividende (čime se legitimno želi izbjeći dvostruko oporezivanje) i za ostvarene kapitalne dobitke (tzv. izuzeće učešća).

Što se tiče pretpostavki u vezi dobiti Grupe u tzv. poreznim oazama, Izvještaj svrstava pojedine zemlje EU, kao što su Irska i Luksemburg, u istu kategoriju sa zemljama poput Paname. Irska i Luksemburg nisu ni na jednoj italijanskoj „crnoj listi“, niti na onima koje su izdate od strane EU, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ili Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ukoliko nije drugačije navedeno, upotreba izraza „porezna oaza“ čini se vrlo zavaravajućom. Također, neto dobit koju je Grupa ostvarila putem svojih podružnica u Irskoj i Luksemburgu (s obzirom da se dobit ostvarena putem podružnica u potpunosti oporezuje na nivou matičnog društva) u „poreznim oazama“ navedenim u Izvještaju, gotovo je nula.

I za kraj, postotak povećanja dobiti za posljednje tri godine od strane Grupe u Irskoj i Luksemburgu pokazuje smanjenje aktivnosti u Italiji tokom pandemije COVID-19, a ne premještanje aktivnosti ili dobiti u gore navedene zemlje“, potcrtavaju iz Intesa Sanpaolo Grupe.

S obzirom da su bosanskohercegovačke banke mahom vezane za svoje evropske matice, a da je sa 10-postotnom stopom poreza na dobit BiH svojevrsna porezna oaza u odnosu na zemlje EU, gdje ta stopa u prosjeku iznosi više od 23 posto, neizostavno se nameće pitanje o mogućnosti da pojedini bankari višak prihoda ostvaren u porezno negostoljubivim zemljama dijelom knjiže u našoj zemlji kako bi smanjili svoje obaveze prema poreznicima. Laički gledano, čini se da je ta opcija prilično nerealna, prvenstveno  imajući u vidu skromnost bh. tržišta, zbog koje je apsolutno suvišno i spominjati suprotnu mogućnost – da se dio dobiti ostvaren u BiH knjiži negdje drugo. No, prostor za takve vrste manipulacija širom je otvoren, budući da o njima, sudeći prema odgovorima nadležnih za regulaciju domaćeg bankarskog tržišta i provođenja poreznih propisa, praktično niko ni ne vodi računa.

“U vezi pitanja u pogledu poreza na dobit, poreskih oaza, prevencije i sankcionisanja tih vrsta finansijskih manipulacija, kao i uvođenja globalnog poreza na dobit, obavještavamo Vas da uspostavljanje regulatornog okvira iz oblasti direktnih poreza i drugih javnih prihoda, kao i provođenje i nadzor zakona i podzakonskih akata iz navedene oblasti je u nadležnosti drugih organa i institucija i to prije svega Federalnog ministarstva finansija i Porezne uprave FBiH“, sve je što su nam iz Agencije za bankarstvo FBiH rekli na upite o saznanjima vezanim za moguću povezanost bh. banaka sa poreznim oazama te ovlastima federalnih regulatora u smislu prevencije i sankcioniranja takve vrste finansijskih manipulacija u domaćem bankarskom sektoru, kao i na molbu za stručni komentar ideje o uvođenju minimalnog globalnog poreza na dobit u sklopu borbe protiv poreznih oaza.

“Shodno Zakonu o porezu na dobit, nadzor nad njegovom primjenom vrši Ministarstvo finansija, odnosno Poreska uprava.

Poreska uprava je, shodno Zakonu, između ostalog nadležna i za „…utvrđivanje poreskih obaveza, pa i poreza na dobit, obveznika poreza, …. kontrolu zakonitosti i ispravnosti primjene poreskih propisa, …. otkrivanje i sprečavanje izvršenja krivičnih djela i poreskih prekršaja i drugo…“

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Stoga, molimo da se za detaljnije odgovore na Vaša pitanja obratite gore pomenutim institucijama“, suštinski istovjetan je i odgovor Agencije za bankarstvo RS.

Entitetski poreznici, pak, još manje su raspoloženi za razgovor ovoj temi – jedina povratna informacija dobijena od njih je da “Porezna uprava FBiH nije zvanično upoznata” sa najavom uvođenja minimalnog globalnog poreza na dobit, praćena podsjećanjem da je “Porezna uprava FBiH izvršni organ, odnosno Porezna uprava provodi zakone i podzakonske akte, a ne donosi ih”…

Sa druge strane, ekonomski razvijene zemlje svijeta, uključujući i većinu članica Evropske unije, odlučne su u namjeri da se uhvate ukoštac s poreznim oazama, a dosad najkonkretniji korak u tom smjeru napravljen je u junu ove godine, kada je na nivou Grupe G7, savjetodavnog foruma najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta (Sjedinjene Američke Države, KanadaJapanNjemačkaItalijaFrancuska i Ujedinjeno Kraljevstvo), postignut dogovor o uvođenju globalnog minimalnog poreza na dobit od 15 posto, ali i početku oporezivanja multinacionalnih kompanija u zemljama gdje ostvaruju dobit, a ne više tamo gdje su službeno registrirane. U međuvremenu su taj plan podržale članice Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju – G20, koju čine Evropska unija te Argentina, Australija, Brazil, Francuska, Južna Afrika, Južna Koreja, Kanada, Kina, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Njemačka, Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i 131 država UN-ove Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), tako da je njegova realizacija prilično izvjesna, s tim što nova globalna porezna pravila treba pretočiti u nacionalne zakone do 2023. godine.

Proaktivno djelovanje

“U julu je velika većina članica OECD/G20 inkluzivnog okvira postigla dogovor o globalnoj minimalnoj efektivnoj stopi poreza na dobit od najmanje 15 posto. To je historijsko postignuće i značajan korak naprijed u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja i prema pravednijem globalnom okviru oporezivanja kompanija.

Nakon sastanka ECOFIN-a (Vijeće za ekonomske i finansijske poslove EU) od 10. do 11. septembra, izvršni potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je kako je „velika većina zemalja EU podržala sporazum OECD-a o međunarodnom oporezivanju kompanija. To je velika prekretnica. Sada imamo rok do oktobra da to dovršimo – i dalje se nadamo da ćemo uključiti i preostale tri države članice”, naglašavaju u izjavi za Business Magazine iz Ureda za odnose s javnošću Evropske komisije u Briselu.

Na pitanje o eventualnom alternativnom rješenju za kojim Evropska unija može posegnuti ukoliko se aktuelni plan borbe protiv poreznih oaza ipak izjalovi, iz Evropske komisije, pak, ne ostavljaju ni najmanje mjesta sumnji u pozitivan epilog pokrenutih aktivnosti.

Komisija je posljednjih godina bila izuzetno proaktivna u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza te je pokrenula vrlo ambiciozan plan za povećanje porezne transparentnosti i borbu protiv agresivnog poreznog planiranja. Kao rezultat toga, sada imamo vrlo robustan zakonodavni okvir u EU, s nekim od najviših standarda transparentnosti poreza u svijetu.

Također smo proaktivni u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Naprimjer, u julu smo predstavili ambiciozan paket zakonodavnih prijedloga za poboljšanje otkrivanja sumnjivih transakcija i aktivnosti te za zatvaranje rupa koje kriminalci koriste za pranje nezakonite dobiti ili finansiranje terorističkih aktivnosti putem finansijskog sistema“, poručuju iz Evropske komisije.

Da ne bi bilo zabune, nužno je napomenuti da se globalna reforma poreznog sistema odnosi isključivo na multinacionalne kompanije koje ostvaruju godišnji prihod veći od 890 miliona američkih dolara, tako da bh. privrednici, barem za sada, mogu mirno spavati kada je riječ o stopi poreza na dobit.

Konzorcij akademika

Evropski porezni opservatorij konzorcij je akademika kojem je dodijeljeno 1,2 miliona eura bespovratnih sredstava EU za period 2020. – 2021.  kako bi produbio istraživanje o izbjegavanju plaćanja poreza, utaji poreza i agresivnom poreznom planiranju te, u skladu s tim, savjetovao kreatore politike EU. Opservatorij je nastao na inicijativu Evropskog parlamenta. Njegovo pokretanje bila je jedna od mnogih akcija najavljenih u poreznom paketu u julu 2020. godine“, podsjećaju iz Evropske komisije.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

NIKOLA RADOJLOVIĆ | SPECIJAL “Ne bih da mračim” @Standuprs @BenAkiba

Brozović objavio urnebesni autogol, Džekin komentar je hit