Prof. dr. med. Vahudin Žugor je rođeni Bosanac iz Banja Luke, a danas je direktor urološke klinike u Bambergu i jedan od vodećih njemačkih robotskih kirurga.
Vahudin Žugor rođen je i odrastao u krajiškoj ljepotici Banjaluci, u samom centru, u blizini Bulevara. S ocem Šačirom, sucem za prekršaje, i majkom Nazifom, višom medicinskom sestrom, kao i mlađom sestrom Elvedinom, proveo je bezbrižno djetinjstvo igrajući nogomet najčešće nakon škole, prvo s rajom u Partizanu. Tamo se u igri i veselju sprijateljio s banjalučkim legendama kao što su Marijan Beneš i njegov brat Ivica, Jasmin Husić zvani Keka, Šarići, Sabahudin Demirović zvani Pape, braća Ališić, Željko Kopanja, Izudin Smajlagić, Orhan Jamaković zvani Kuhar i braća Kekerović.
NOVI ŽIVOT U NJEMAČKOJ
Bio je veliki talent i najbolji igrač u juniorskoj momčadi prvoligaša Borca. Trener mu je bio pokojni Smail Alagić, a vrlo visoko mišljenje o njemu je iznio i tadašnji direktor Borca Husnija Fazlić. Četiri godine proveo je među mladim igračima Borca, a potom je prešao u banjalučki “Naprijed” i tamo zaigrao u prvom timu pod trenerskim vodstvom Muhameda Ibrahimbegovića – Fišera. U toj legendarnoj momčadi početkom devedesetih “Naprijed” je bio prvak Republičke lige BiH. Osim nogometa, hobi mu je bilo skupljanje starog papira, pa je s deset godina osvajao priznanja i nagrade za svoju predanost i aktivnost. Tako je, vrlo mlad, došao do vlastitog džeparca.
Robotska konzola sustava Da Vinci / Privatni album
Srednju medicinsku školu završio je u Banja Luci, a nakon odsluženja vojnog roka u Beogradu i Uroševcu upisao je Medicinski fakultet 1989. godine u rodnom gradu. Početak rata u BiH zatekao ga je na trećoj godini fakulteta, a kako se nije odazvao vojnom roku, nije smio nastaviti studij medicine. Nakon nekoliko mjeseci provedenih u gradu na Vrbasu, gledajući svakodnevna mučenja i progone svojih sunarodnjaka, shvatio je da njegov rodni grad nije siguran i bezbjedan te je u siječnju 1993. napustio Banju Luku. Prvo je otišao u Zagreb, gdje je ostao šest mjeseci, i shvatio da mu ni tamo nije puno bolje, te je nekako uspio otići u Njemačku, gdje je njegova mlađa sestra prethodno pobjegla ujaku, koji je godinama živio u Stuttgartu.
Bosanskohercegovačke izbjeglice u Njemačkoj u to su vrijeme bile u teškoj situaciji, a mnogi su se morali vratiti ili preseliti u Sjedinjene Američke Države ili Kanadu. Vahudin shvaća da se mora boriti za vlastitu egzistenciju, ali i za opstanak i prosperitet cijele obitelji. Prihvaća mnoge poslove kako bi zaradio novac. Radio je nekoliko godina u Stuttgartu kao medicinar koji se brine za starije i nemoćne osobe.
U društvu liječnika / Privatni album
Bilo je to jako teško vrijeme, puno nesigurnosti i samoodricanja, kaže danas Vahudin Žugor.
– Nikada nisam uzimao socijalnu pomoć u Njemačkoj. I tek nakon tri godine uspio sam skupiti dovoljno fizičke i psihičke snage da ponovno pokušam upisati medicinu. Uspio sam 1996. u Erlangenu u Bavarskoj. Tamo su mi priznali dvije od tri godine fakulteta koje sam završio u Banjoj Luci, pa sam krenuo s petim semestrom. Tada sam se zapravo vratio u vrijeme kada me je rat u Bosni pomeo, priča nam Žugor.
PREKO 3000 OPERACIJA
Vahudin je diplomirao na Medicinskom fakultetu 2000. godine, ali je tijekom studentskih dana financijski pomagao roditeljima koji su od 1994. godine izbjegli u Hrvatsku i ostali bez posla i prihoda i svih sredstava za život.
Od tada je počeo uspješan put Vahudina Žugora u Njemačkoj…
Već 2002. godine dobio je titulu doktora medicine u Erlangenu, 2006. godine zvanje specijalista urologije u Bavarskoj. Vahudin Žugor danas je jedan od najuspješnijih urologa, a od 2018. godine postao je ravnatelj urološke klinike u Bambergu i prvi kirurg koji u ovom gradu izvodi operacije kroz minimalno invazivne robotske sustave. Pod njegovim vodstvom ova ambulanta se razvila u jednu od respektabilnih uroloških ambulanti za sve urološke ordinacije i najsloženije oblike robotske kirurgije. Zahvaljujući profesoru Zugoru, urološka klinika u Bambergu izrasla je u jednu od referentnih i vodećih klinika za robotsku kirurgiju u Bavarskoj.
Vahudin Žugor je objavio preko stotinu znanstvenih radova u renomiranim urološkim časopisima, a trostruki je docent – 2008. u Erlangenu, 2012. u Aachenu i 2017. u Kölnu. Vahudin je u srpnju 2017. postao i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Kölnu.
Vahudin je do sada izveo preko 3000 operacija na robotskim sustavima, a samo u Bambergu preko 1200!
Putem robotskih sustava operira karcinome prostate, bubrega i mokraćnog mjehura, kao i razne rekonstruktivne i funkcionalne operacije na urološkim organima kao što su mokraćna cijev, mokraćni mjehur i bubreg.
Vahudin je kao kirurg čest gost i u drugim njemačkim urološkim centrima, ali i u inozemstvu, npr. u Solunu u Grčkoj ili u Varšavi u Poljskoj. Osim robotske kirurgije, njegove specijalnosti su liječenje inkontinencije, andrologija i dječja urologija. Bio je i nekoliko mjeseci u Engleskoj na slavnom sveučilištu Cambridge, gdje je usavršavao svoje znanstvene projekte.
Akademski rad i edukacija mladih kadrova važan su dio aktivnosti renomiranog bosanskohercegovačkog kirurga. Osim što je izvanredni profesor na Sveučilištu u Kölnu, Vahudin je tutor i mentor mnogim studentima i urolozima.
Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja za svoje znanstvene radove i predavanja. Do sada je objavio preko 700 znanstvenih radova u vidu predavanja, postera i knjiga.
ŽIVOTNA ŽELJA
Mnogi pacijenti iz Bosne i Hercegovine dolaze na liječenje u Bamberg i traže pomoć i savjet od našeg kirurga.
– Moj cilj i životna želja je da jednog dana robotska kirurgija dođe i u moju Bosnu i Hercegovinu. Trenutno nema takve robotike i kirurgije u Bosni, ali se nadam da će jednog dana naše znanje i iskustvo koje smo sticali vani biti iskorišteno i upotrijebljeno i u našoj matičnoj domovini, zaključio je profesor dr. med. Vahudin Žugor, rođeni Bosanac, pionir i velemajstor robotske urološke kirurgije.
Sa prof. Žugorom razgovarao je Miralem Pervizović. Miralemov profesionalni rad počeo je 1977. godine kada se zaposlio u Radio Banjaluci gdje radi do početka rata, a bio je i dugogodišnji stalni suradnik banjalučkih novina GLAS do 1992. Od 1993. u Švedskoj pokreće novine Asyl Times gdje okuplja eminentne dopisnike iz cijelog svijeta. A kao glavni i odgovorni urednik za dvije godine objavljuje 52 broja. Istodobno, tih ratnih godina i kasnije, surađuje s Oslobođenjem, Svijetom i BiH Eksklusivom. Od 1996. radi kao glavni i odgovorni urednik na Bh. Radiju Malmö.
Preuzeto: MojaBiH
Ljudska želja za opstankom nevjerovatno je snažna, u što su se uvjerili mnogi koji su…
Muškarac i žena spalili KuranFoto: Stella Pictures / ABACA/Pixsell, arhiva Muškarac i žena spalili su…
Ekipa Zrinjskog porazila je fudbalere Širokog Brijega u okviru 30. kola Premijer lige Bosne i…
Toše Proeski važio je za jednog od najboljih pjevača na Balkanu, tragično je nastradao prije…
Austrijske sigurnosne službe istražuju niz eksplozija čija su moguća meta Jehovini svjedoci, nakon što je…
Fudbaleri Željezničara su večeras savladali Tuzla Siti na Grbavici sa 2:0. „Plavi“ su tako pobjegli…