Glavni problem proračuna je zdravstvo

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj u emisiji Hrvatskog radija Poslovni tjedan rekao je kako to što više trošimo nego što zarađujemo, nije samo kod nas već je tako u cijelom svijetu, a razlog je manjak gospodarske aktivnosti uzrokovan pandemijom.

– Glavni problem proračuna je zdravstvo. To niti jedna vlada nije uspjela riješiti dugotrajno, a mi imamo ozbiljne namjere da se uhvatimo u koštac s tom reformom, rekao je. 

Istaknuo je da su ove godine već dva puta dodatno osiguravali sredstva za zdravstveni sustav i da opet nije bilo dovoljno.

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić smatra da je temeljni problem RH nizak BDP.

– Osnovna mjera je koliki je BDP po glavi stanovnika. Nas je godišnje oko 12.000 eura, slovenski 22.000, europski prosjek je 30.000, u zapadnim zemljama iznosi preko 40.000, a približno su iste potrebe ljudi. Živimo na istom kontinentu, koristimo istu tehnologiju… i kada tu tehnologiju i zdravstvenu zaštitu plaćamo sa prihodom od 12.000 eura, velika je razlika od onih koji imaju 22.000 ili 30.000 eura, rekao je.

Dodao je i kako problem što vlada nikad neće prikazati pravu strukturu troška.

– Kad pogledamo zadnjih 20 godina u zdravstvu godišnje fali uvijek preko 5-6 milijardi kuna. To svi znamo, ali zatvaramo oči. U projekcije proračuna, da bi ljepše izgledao, to se ne uključuje, rekao je Jurčić, dodavši da je zdravstveni sustav, koliko god se ljudi trude, organiziran neracionalno.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je kako pandemija traje gotovo dvije godine, da je puno neizvjesnosti, te da Hrvatska ne može staviti sve na jednu kartu – kartu turizma.

– A ako i igramo na tu kartu onda je pitanje kvalitete turizma, što činimo da postane bolje.

– Proračun predstavlja financijski iskaz mjera instrumenata koji prati razvojnu ekonomsku politiku jedne zemlje. Svake godine razgovaramo o brojkama, a malo razgovaramo o suštini. Što je razvojna politika RH za iduću godinu ili razdoblje od 2-3 godine, koji su to financijski instrumenti, za što ćemo upotrijebiti sredstva i to značajna sredstva koja dolaze i od EU-a, hoćemo li ih dovoljno iskoristiti…, upitao je. Hrvatska ne može živjeti samo od tuđe pomoći. Ona je jednokratna, suština je da počnemo stvarati veću novu vrijednost, a to će se stvarati investicijama, a da bi imali investicije moramo imati poslovnu klimu u kojoj ljudi žele, mogu i stimulirani su da investiraju, rekao je, dodavši da je proračun volatilan, te da će sigurno dogodine biti rebalansa.

Najveći dobitnik ovogodišnjeg rebalansa proračuna je ministarstvo obrane – 2,4 milijarde kuna. 

Čuraj je rekao da se nije odustalo od nabavke aviona jer je to pokrenuto prije pandemijske krize, ali i da je to nešto što je potrebno.

– To je strateška odluka i politička odluka koja nam je donijela dobar položaj na sceni uoči ulaska u eurozonu i Schengen zonu. Imamo i puno više drugih skrivenih benefita na tom vanjskopolitičkom dijelu.

A najveći gubitnik je ministarstvo graditeljstva s 226 milijuna kuna.

– To nas ne veseli i zato su i išle izmjene i dopune zakona jer se vidjelo da to ne funkcionira kako je trebalo, rekao je državni tajnik Čuraj.