in

Nobelova nagrada trojici naučnika za revoluciju u ekonomiji

Slatka-Tajna.Eu

Tri ekonomista sa prebivalištem u Sjedinjenim Američkim Državama- David Card, Joshua Angrist i Guido Imbens ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju za pionirsko istraživanje uticaja minimalne plaće, imigracije i obrazovanja na tržište rada te za stvaranje naučnog okvira koji će omogućiti izvođenje zaključaka iz studija za koje se ne mogu koristiti tradicionalne metodologije. Card sa Univerziteta California u Berkeleyju dobio je polovicu nagrade, dok su drugu polovicu podijelili Angrist s Tehnološkog instituta Massachusetts i Imbens sa Univerziteta Stanford. Nagrada, službeno poznata kao Nagrada švedske centralne banke za ekonomske nauke, ustanovljena 1968. godine u spomen na Alfreda Nobela, posljednje je ovogodišnje Nobelovo priznanje, a dobitnici dijele iznos od 10 miliona švedskih kruna (1,14 miliona dolara).

Novi uvidi o tržištu rada

U saopćenju Švedske akademije nauke navodi se da su ovogodišnji laureati pružili nove uvide o tržištu rada i pokazali koji se zaključci o uzroku i posljedici mogu izvući iz prirodnih eksperimenata. Njihov se pristup proširio na druga područja i revolucionirao empirijska istraživanja.
„Mnoga velika pitanja društvenih nauka bave se uzrokom i posljedicom. Kako imigracija utiče na plaće i zaposlenost? Kako duže obrazovanje utiče na nečije buduće prihode? Na ova pitanja je teško odgovoriti jer nemamo ništa za poređenje. Ne znamo što bi se dogodilo da je bilo manje useljavanja ili da ta osoba nije nastavila studirati. No, ovogodišnji laureati pokazali su da je na ova i slična pitanja moguće odgovoriti prirodnim eksperimentima. Ključno je koristiti situacije u kojima slučajni događaji ili promjene politike rezultiraju različitim skupinama ljudi, na način koji nalikuje kliničkim ispitivanjima u medicini“, stoji u saopćenju.
Naime, kako bismo uspostavili vezu između uzroka i posljedice potrebno je provesti randomizirane studije koje se smatraju vrlo visokim nivoom dokaza, posebno u medicini, pri ispitivanju lijekova. Ova metoda, međutim, nije prikladna za istraživanje mnogih društvenih pitanja – naprimjer, ne možemo imati randomizirani eksperiment koji određuje ko će pohađati školu, a ko ne. Rješenje je koristiti prirodne eksperimente – situacije nastale u stvarnom životu koje nalikuju randomiziranim studijama.
Istraživanje dobitnika Nobelove nagrade bilo je ključno tokom 1990-ih godina u razvoju onoga što je poznato kao prirodni eksperiment. Ova se istraživanja oslanjaju na prirodne razlike među skupinama ili populacijama koje ili imaju ili ne doživljavaju specifična stanja. Na taj način, društveni naučnici mogu proučiti, recimo, kako razlike u prihodima utiču na fizičko zdravlje ili kako useljavanje utiče na stope zaposlenosti.
Koristeći prirodne eksperimente, David Card analizirao je učinke minimalnih plaća, useljavanja i obrazovanja na tržište rada. Njegove studije s početka 1990-ih dovele su u pitanje konvencionalna mišljenja i dovele do novih analiza i dodatnih uvida. Rezultati su, među ostalim, pokazali da povećanje minimalne plaće ne mora nužno dovesti do manje radnih mjesta. Sada znamo da prihodi ljudi koji su rođeni u nekoj zemlji mogu imati koristi od nove imigracije, dok ljudi koji su ranije emigrirali riskiraju da budu negativno pogođeni.
Card je zajedno sa pokojnim Alan Krueger, ekonomistom sa Univerziteta Princeton i bivšim savjetnikom u Bijeloj kući radio na istraživanju koje je koristilo restorane brze hrane u New Jerseyju i istočnoj Pennsylvaniji za mjerenje učinaka povećanja minimalne plaće. Otkrili su da povećanje minimalne plaće po satu nije uticalo na zaposlenost, osporavajući konvencionalnu mudrost koja smatra da će povećanje minimalne plaće dovesti do manjeg zapošljavanja. U New Jerseyju se zaposlenost na puno radno vrijeme povećala nakon povećanja plaća, dok je opala u Pennsylvaniji gdje su plaće ostale iste.
Cardov rad osporio je i drugu uobičajenu ideju, da imigranti smanjuju plaće radnicima domaćeg porijekla. Otkrio je da prihodi domaćih stanovnika mogu imati koristi od nove imigracije, dok su raniji imigranti u opasnosti da budu negativno pogođeni. Daljnja istraživanja bavila su se složenošću načina na koji minimalna plaća utiče na stope zaposlenosti, no nakon Cardovog i Kruegerovog izvještaja bilo je jasno da ne postoji jednostavna uzročno-posljedična veza.

Prirodni eksperimenti

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Card je također proveo prirodni eksperiment koji je pokazao da veliki priliv kubanskih izbjeglica u Miami 1980. godine nije rezultirao smanjenjem plaća i zaposlenja stanovnika Miamija s niskim nivoom obrazovanja. Ovaj njegov rad potaknuo je i druge naučnike da dalje istraže kako nova imigracija utiče na ekonomski položaj domaćih i ranijih imigranata. Ekonomisti su bili oprezni u pogledu ekstrapolacije iz ovih eksperimenata. Kao prvo, rezultat u jednom dijelu svijeta ne mora uvijek vrijediti u različitim uslovima negdje drugo. Sa druge strane, činjenica da se radi o nenamjernim eksperimentima znači da ekonomisti nemaju kontrolu nad ljudima koji su odabrani za studiju.
Kako ekonomisti mogu čisto zaključiti uzrok i posljedicu, a ne samo korelaciju, ako ne znaju motivaciju ljudi koji čine njihove podatke? Angrist i Imbens riješili su ovo pitanje osmišljavanjem kvantitativnih metoda za analizu eksperimentalnih podataka – za prepoznavanje signala koji mogu najbolje uspostaviti uzročno -posljedične veze i za postizanje numeričkih procjena uticaja politike na ljude koji se proučavaju.
U inovativnoj studiji iz 1994. godine Angrist i Imbens pokazali su kakvi se zaključci o uzročnosti mogu izvući iz prirodnih eksperimenta u kojima se ljudi ne mogu prisiliti da učestvuju u programu koji se proučava niti im se to zabranjuje. Okvir koji su stvorili radikalno je promijenio način na koji istraživači pristupaju empirijskim pitanjima koristeći podatke iz prirodnih eksperimenata ili randomiziranih terenskih eksperimenata.
Angrist koji je također sarađivao s Kruegerom pokušao je početkom 1990 -ih procijeniti koliku korist ljudi imaju od dodatnih godina obrazovanja. Kako bi to shvatili, iskoristili su činjenicu da učenici rođeni ranije u godini mogu legalno napustiti školu ranije od onih koji su rođeni kasnije u godini. Oni koji su ranije rođeni imali su kraće obrazovanje, a kasnije su i manje zarađivali. Učinak dodatne godine obrazovanja, procijenili su, bio je povećanje prihoda od devet posto.
Ta je studija pomogla potaknuti dodatni rad na istraživačkim metodama koji su kasnije proveli Angrist i Imbens. Taj je doprinos preoblikovao način na koji istraživači razmišljaju i analiziraju prirodne eksperimente kazali su iz Nobelovog odbora.
Naučnici su pokazali da je moguće identificirati jasan učinak intervencije u ponašanju ljudi – poput subvencije koja bi mogla potaknuti ljude da voze bicikl na posao – čak i ako istraživač ne može kontrolirati ko je učestvovao u eksperimentu, pa čak i ako uticaj je različit kod pojedinaca. Također su smislili transparentan okvir za takva istraživanja koja su povećala povjerenje u njih.
David Neumark, ekonomist s Kalifornijskog univerziteta u Irvineu, koji je osporio Cardov rad u studiji o minimalnoj plaći, rekao je kako i dalje misli da rad ima problema s podacima- ali je dodao da nema sumnja da je metodologija važna.
“Svi su oni izvršili veliki posao – promijenili su način na koji ekonomisti istražuju”, rekao je Neumark o tri dobitnika.
Iz Kraljevske švedske akademije nauka kazali su da su njih trojica “potpuno preoblikovali empirijski rad u ekonomskim naukama”.
“Cardove studije ključnih pitanja za društvo i metodološki doprinosi Angrista i Imbensa pokazali su da su prirodni eksperimenti bogat izvor znanja. Njihovo istraživanje značajno je poboljšalo našu sposobnost odgovaranja na ključna uzročna pitanja, što je bilo od velike koristi za društvo”, rekao je Peter Fredriksson, predsjednik Odbora za ekonomske nauke.
Profesor Londonske škole ekonomije Steve Pischke rekao je da je uticaj rada trojice istraživača na korištenje prirodnih eksperimenata bio dalekosežan.
“Bilo je apsolutno ogromno”, rekao je Pischke, te dodao: “Svi su bili pod velikim uticajem ovoga i istraživanje se počelo raditi vrlo različito i proširilo se na mnoga područja ekonomije gdje se te metode sada rutinski koriste.”

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

U centru Šibenika se urušila kuća, dio pao na kafić

REPER VUYA: Narodnjaci su pukli