Redakcija
Bakir Haljevac, 21-godišnji student softver inžinjeringa i menadžmenta na Tehničkom univerzitetu u Grazu našao je rješenje za problem nemogućnosti mijenjanja slova na tastaturi u skladu sa odabranim jezikom. Naime, ovaj Sarajlija je napravio Jezički prilagodljivu tastaturu koja prilagođava prikaz slova, simbola i brojeva na osnovu odabira jezika za pisanje od strane korisnika. Namijenjena je svim korisnicima koji često pišu na tastaturi različitim jezicima, kao i osobama govornih područja gdje na standardnoj tastaturi nije moguće imati prikaz svih slova i simbola jezika u upotrebi.
Pisanje s lakoćom na više jezika
„Tipke Tastature imaju LCD displeje pri svojoj površini te prikazuju slova i simbole odgovarajuće za odabrani jezik na kojem korisnik piše. Korisnik može izvesti odabir jezika pri pritiskanju tipki Alt i Shift ili u postavkama svoga računara. Pri kliku tipke prikaz sa površine se unosi u računar. Trenutni model Tastature kombinuje mehaničke tipke sa LCD tipkama i pruža korisniku ‘klik’ osjećaj pri tipkanju svih tipki. Jezički prilagodljiva tastatura omogućava korisnicima intuitivno iskustvo pri upotrebi i dozvoljava da sa lakoćom pišu na jezicima koji imaju više slova nego što se mogu prikazati na standardnoj tastaturi“, za Business Magazine kaže ovaj mladi inovator.
Haljevac i sam često naizmjenično mijenja jezike kojima piše, te se nikada nije navikao koje tipke sa desne strane tastature predstavljaju unos određenih slova i simbola. Nekada je to zahtijevalo provjeravanje svake tipke pojedinačno.
„Jednu večer sam jednostavno pokušao naći rješenje za problem i tokom brainstorminga se pojavila ideja za izum. Nisam znao odakle tačno početi sa realizacijom svoje ideje. U septembru prošle godine mi je prijateljica preporučila da se prijavim na Konferenciju o zaštiti intelektualnog vlasništva. Na Konferenciji sam se upoznao sa procedurom patentiranja i doznao sam da će se kasnije održati radionica o patentiranju organizovana od strane Trezora bh. inovacija. Nakon pohađanja navedene edukacije prijavio sam se za grant za sufinansiranje projekta. Imao sam sreću da dobijem podršku od strane Centra za promociju civilnog društva i zatim sam počeo realizaciju projekta. Prijavio sam potom konsenzualni patent i stupio u kontakt sa stručnjacima koji su bili otvoreni za pomoć pri izradi prototipa. Nakon mnogo truda izum je bio spreman za upotrebu i PCT prijava je bila poslana u Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine“, pojašnjava Haljevac.
Na razvoju ideje sam je radio, tu mu je najveća poteškoća zapravo bila početi sa radom na projektu jer nije znao odakle početi i dosta koraka ka realizaciji projekta su mu bili u potpunosti novo iskustvo. Direktnu mentorsku pomoć nije imao, ali je primijenio znanje usvojeno na radionicama, predavanjima i od stručnjaka koji su mu pomogli pri realizaciji projekta. Kako kaže, bez pomoći Centra za promociju civilnog društva i podrške projekt menadžera za raspodjelu grantova Nađe Zubčević, koja je također inovator, ne bi mogao uspio realizirati svoju ideju. Veliku pomoć pri sastavljanju komponenti pružili su mu profesori s Tehničkog univerziteta u Grazu koji su mu omogućili i pristup FabLab prostorijama Univerziteta. Također, pri patentiranju izuma Elvedin Pandžić, dugogodišnji saradnik i sekretar Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i patentni zastupnik Igor Letica pružili su mu pomoć koja je doprinijela uspješnoj realizaciji procesa podnošenja međunarodne patentne prijave.
Pripreme za takmičenja
S obzirom da je realizacija projekta tek nedavno okončana još uvijek nije imao priliku učestvovati na takmičenjima u inovacijama. Ali, trenutno radi na pisanju prijava za takmičenja koja će se održati u narednom periodu.
„Radujem se potencijalnom učešću i nadam se da će predstavljanje inovacije postići dobre rezultate. Takmičenja za mlade inovatore su odlična šansa da upoznaju investitore i osobe koje bi bile zainteresirane za saradnju u budućnosti. Također, inovatori imaju jedinstvenu priliku da unapređuju način na koji svoju inovaciju predstavljaju javnosti i doznaju kako se izum može potencijalno unaprijediti“, dodaje Haljevac.
Haljevac je do sada imao priliku upoznati inovatore iz mnogih zemalja i također imati pomoć pri izradi izuma izvan BiH. Biti inovator u BiH, kako kaže, nekada donosi brojne izazove, prije svega zbog velikih troškova koje iziskuje internacionalno patentiranje i neophodnog kapitala za pokretanje kompanije. Inovatori se često susreću sa birokratskim izazovima poput osiguravanja licenci i plasiranja proizvoda na međunarodno tržište. Ali, naglašava da je ipak pozitivno iznenađen prilikama koje inovatori u BiH imaju.
„Moguće je podnijeti prijavu za nacionalni patent za manje od 50 eura ukoliko je fizičko lice član Asocijacije inovatora BiH. Podnošenje PCT prijave u BiH je mnogo jeftinije nego u zemljama Evropske unije dok je zaštita patenta ista kao da je podnesena u jednoj od EU zemalja. Institut za intelektualno vlasništvo BiH je pun susretljivih ljudi spremnih pojednostaviti i objasniti inovatorima kako mogu provesti patentiranje izuma. Dvije najveće razlike koje sam primijetio između položaja inovatora u BiH i u razvijenim zemljama su spremnost javnosti da usvoji inovaciju i način na koji se sufinansiranje inovacije može postići. U BiH postoje dobre mogućnosti za sufinansiranje od strane bosanskohercegovačkih i inozemnih organizacija za promociju ekonomskog razvoja. Međutim, u razvijenim zemljama inovatori imaju dodatnu pomoć od državnih uprava koje svake godine alociraju određenu sumu novca za podsticaj inovatorima. Za unapređenje položaja inovatora u BiH potrebno je šire usvajanje inovativnih programa i otvaranja FabLabsa u obrazovnim institucijama. Veliki bi doprinos bio ukoliko bi se veći dio državnog budžeta izdvojio za podsticaj inovatorima uz objektivan način selekcije kome bi se promoć pružila. Privlačenje internacionalnih investitora bi također pridonijelo poboljšanju položaja inovatora u BiH. Uz veći investirani kapital i prednosti koje BiH već ima, inovatori bi imali bolji put ka donošenju i održavanju svojih inovacija na tržištu“, ističe Haljevac.
Već je imao priliku proći kroz GrowUP Business & Innovation Hub, poslovni inkubator Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i naučiti neophodne korake za osnivanje kompanije. Nakon završetka studija plan mu je posvetiti se pokretanju kompanije i okupljanju složnog tima za rad.
„Sada kada je završena izrade prototipa i podnesena PCT prijava želim učestvovati na takmičenjima inovacija. Nakon što diplomiram planiram se posvetiti poduzetništvu i pretvaranju svoga izuma u proizvod koji bi bio dostupan domaćem i inozemnom tržištu. Mislim da Jezički prilagodljiva tastatura ima potencijala i da će se trud isplatiti“, dodaje Haljevac.
