Redakcija
Preskočite na sadržaj
“Sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a je bh. javnost, ali i javnost u regionu dugo iščekivala, s obzirom na tenzije koje su prethodile sazivanju sjednice”, istakao je sociolog i političar Miro Lazović u Rezimeu na Federalnoj televiziji.
“Mislim da je pokazala ambivalentnost i međunarodne politike kada je u pitanju BiH, s tim što je Rusija, na neki način, iskoristila mogućnost stavljanja veta na produženje vojnih snaga u BiH i u tom kontekstu je napravila ucjenu prema drugim zemljama na način da se gospodin Schmidt ne obrati zvanično Vijeću sigurnosti. Ali kad pogledamo krajnji efekat te sjednice onda vidimo da je izvještaj gospodina Schmidta prezentiran svim članicama Vijeća sigurnosti koji je proizveo živu diskusiju.
I mislim da su efekti koje su diskusije predstavnika zemalja sulijeUdile nakon otvaranja debate pokazali da visoki predstavnik, osim Rusije i polovično Kine, ima apsolutnu podrušku za nastavak rada, čak sa izražajima koji su došli od jakih zemalja da su i bonske ovlasti u igri. Tako da nakon ove sjednice možemo očekivati nastavak politike OHR-a i visokog predstavnika s jedne strane. S druge strane dobili smo produženje EUFOR-a i mislim da Rusija i oni koji se zaklanjaju iza Rusije su u suštini konačni gubitnici.”
Navodi da niko ne treba likovati jer je BiH već talac etnićkih politika i etničkih nesporazuma.
“U zadnjih mjesec-dva te tenzije su dignuti na mnogo veći nivo nego što je bilo potrebno, pogotovo zbog politike Milorada Dodika, ali mislim da je on, u suštini, u konačnici gubitnik i da on svojom politikom proizvod nestabilnost unutar BiH, ali i nepovoljnu političku klimu i prema RS, pa i prema srpskom narodu u cjelini.
Njegovi potezi su dosta riskantni i proizvode mogućnost sankcija koje će biti i prema pojedincima, a možda i prema RS-u ako nastavi urušavati institucije države BiH i ako u konačnici se opredijeli da sruši dejtonski mirovni sporazum. Posljedice mogu biti veoma loše i po RS i po pojedince koji budu podržavali njegovu politiku.”
Lazović smatra da su ključne zemlje koje su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma bile dosta pasivne u proteklom periodu, pogotovo nakon pada Aprilskog paketa, sa politikom da domaćim političarima treba prepustiti sudbinu BiH.
“To je, u suštini, ispravan stav, ali u taj vakuum se ubacila ruska politika na način da su iskoristili Milorada Dodika, pa donekle i Aleksandra Vučića, za remetilački faktor zbog ciljeva koje imaju na ovom prostoru, motivisani da spriječe zapadnu politiku i NATO integracije BiH i Srbije i da ih odgode za duži period.
Dakle, Zapad je konačno shvatio da se mora aktivnije uključiti i ja očekujem u narednom periodu da će to tako i biti. Volio bih potcrtati da gospodin Schmidt, bez obzira što nije dobio saglasnost Rusije, nastavlja svoj rad. Mislim da bi on svoj izvještaj trebao prezentirati članicama PIC-a, odnosno Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira. Da na neki način dobije podršku PIC-a, tu nema veta.”
Dodik je svoju snagu urušio
Ističe da će dolazak Gabriela Escobara proizvesti određene efekte, te da se nada da će oni biti pozitivni za nastavak Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Amerika je medijator i kreator Dejtonskom mirovnog sporazuma i ona sigurno ima obavezu da čuva Dejtonski mirovni sporazum i mir u BiH na način da sprječava sve blokade na putu BiH ka stvaranju jedne stabilne, demokratske države BiH. U tom kontekstu Escobar će sigurno poslati poruke koje su na tom tragu ali i poruke onima koji žele opstruirati put BiH ka EU i NATO-u.
Sankcije nisu isključene i mislim da su one najefektivnije u sprječavanju svih blokada. Mislim da krivac što se Escobar neće sastati sa Miloradom Dodikom je upravo Milorad Dodik.”
Smatra da je Dodik svoju snagu urušio, te da mu i Srbija polako okreće leđa.
“Može se reći da se Aleksandar Vučić i Zoran Milanović previše miješaju u unutrašnje odnose u BiH, ali to nije ni čudo s obzirom na sutavni aranžman koji živimo. Na etničkim podjelama i Beograd i Zagreb zadržavaju svoje pozicije i opravdavaju svoje miješanje u BiH. U tom kontekstu oni će se nastaviti i dalje miješati. Svjesni su da će BiH krenuti ka građanskim principima jer će odluka Sejdić-Finci morati implemetirati i oni tada gube osnovu za miješanje u unutrašnje stvari BiH.”
O najavljenoj posjeti Viktora Orbana Banjoj Luci Lazović kaže da je Dodik nedavno bio u Budimpešti na samitu desničara i da je on sigurno miljenik tih ekstremnih desničarski lidera u koje spada i Orban.
“Njegova posjeta jeste za mene, na neki način, iznenađenje da sada dolazi, u ovom vrtlogu političkih zbivanja i u vrijeme kad je i Escobar tu. Očigledno će poslati neke poruke Dodiku. Želim da vjerujem da, i pored toga što je Viktor Orban desničar, će na neki način upozoriti Milorada Dodika da su crvene linije pređene i da mora stati, inače će biti potpuni gubitnik i izbrisan iz političkog života.”
Siguran sam da ratnih opcija neće biti
Smatra da je Dodik dosad vješto koristio opoziciju u RS-u.
“Uvijek kada je trebalo on je na principu srpskog jedinstva, odbrane RS-a uspio njih amortizirati, sve do nedavno. Mislim da su oni konačno progledali i da su shvatili da ih Dodik samo koristi i ukoliko budu išli za njim i njegovim riskantnim političkim potezima da mogu biti samo gubitnici. Ne mogu se takmičiti sa Dodikom u ovoj njegovoj retorici, u njegovom vrijeđanju BiH, urušavanju državnih institucija, vrijeđanju Bošnjaka kao naroda i oni su, na neki način, stavili jasnu distancu i rekli dosta je bilo.”
Ističe da građani BiH nisu bez razloga zabrinuti, ali da je siguran da ratnih opcija neće biti.
“Siguran sam da Milorad Dodik puca u prazno i da je on kockar koji ide na sve ili ništa i da će u toj kockarskoj igri biti gubitnik.”
Na pitanje ima li bošnjačka politika neki cilj i plan djelovanja u trenutnoj situaciji, odgovara:
“Ne vidim neku konzistentnu i jasnu viziju kada je u pitanju budućnost BiH. Ovdje se politička bitka vodi između onih političkih partija koje sigurno u svojim programskim orjentacijama jesu za BiH, ali ta se politika vodi na način da jedni druge urušavaju i kompromitiraju pokušavajući izvući nekakve političke poene. Za mene je to zaista jedna neozbiljna dječija igra. Umjesto da se na ovim pitanjima kada je BiH ugrožena okupe na jedno mejsto i pod jednom zastavom, bh. zastavom, jednim glasom, sa jasnim stavom pošalju poruke i domaćoj javnosti i Beogradu i Zagrebu i međunarodnoj zajednici da je to crvena linija ispod koje bh. patriotske snage neće ići. Fali to jedinstvo, fali ta poruka i mislim da se i građani moraju probuditi.
Oni su dosta uspavani, očekuju da će neko riješiti naše pitanje sa strane, umjesto da se građani probude, da izađu na skupove, na ulice, da kažu i podrže sve one koji zagovaraju opstanak BiH kao jedne demokratske, građanske države, države koja će biti članica EU, NATO pakta. Građanska ne znači unitarna Bosna i Hercegovina. To ne znači majorizacija Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda u odnosu na Srbe i Hrvate. To znači uređenje države sa punim ljudskim pravima na cijelom prostoru BiH.”
U BiH ima političara, ali je malo državnika
Lazović smatra da je pravosuđe najslabija karika našeg sistema.
“Ja ih svaćam kao prvu stepenicu na kojoj građani dobijaju povjerenje u institucije sistema. Do sada pravosuđe nije reagiralo na pravi način. Mislim da nakon Inzkove odluke o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca poslana je poruka pravosuđu da su sada oni ti koji bi trebali pokrenuti pravosudni sistem u sankcionisanju onih koji ruše te odluke. Pravosuđe bi zaista moralo početi raditi i otvoriti predmete koji su u ladicama.”
Kaže da je Alija Izetbegović bio čovjek koji je ušao u politički vrtlog raspada bivše Jugoslavije dosta politički neiskusan.
“Pamtim ga kao moralnog čovjeka koji je imao apriori povjerenje prema ljudima sa kojima se razgovarao. Međutim, u kasnije procesu sazrijevanja Alija Izetbegović je Dejton ’95. izašao kao čovjek koji se pitao i koji je znao postaviti stvari na pravi način. Znao je i da se država ne može braniti samo sa Bošnjacima. Da Alija nije pozvao sve stranke da uđu u strukture vlasti i da ljudi iz SDP-a nisu ušli ove države ne bi bilo. U Americi sam dobio poruku da oni mogu braniti samo multietničku BiH i mislim da će se ta njihova politika i dalje nastaviti. Sadašnje rukovodstvo SDA čini mi se da malo luta oko tog principa i da fale konkretna djela.”
Smatra da Palmer i Eichhorst prvenstveno dolaze sa porukom da se moraju implementirati presude Suda za ljudska prava iz Strazbura.
“Ukoliko ne bude političke volje od strane HNS-a, SNSD-a i drugih da se to implementira mislim da će ostati ovaj sadašnji Izborni zakon ali to nije baš najbolje rješenje.”
“U BiH ima političara, ali je malo državnika. Mislim da su sadašnji lideri dosta neiskusni kad su u pitanju ova krupa pitanja”, zaključio je Lazović.
