in

Neslaganja Zapada i Rusije slabe autoritet visokog predstavnika u BiH

Slatka-Tajna.Eu

Prvi put od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti Vijeću sigurnosti i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza.

To se dogodilo 3. novembra na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a koje svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH. Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj OHR-a.

Iz rezolucije kojom je produžen mandat vojnih stabilizacijskih snaga Evropske unije (Misija EUFOR Althea) na inzistiranje Rusije i Kine kao članica Vijeća sigurnosti s pravom veta izbačen je svaki spomen visokog predstavnika, što je također presedan.

Politolozi u Bosni i Hercegovini podijeljeni su oko toga je li autoritet visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta narušen nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija održane 3. novembra.

Jedni smatraju da jeste, ali da se tome ne treba pridavati posebna dramatika, te da to nije “poraz Zapada pred Rusijom i Kinom”.

Drugi misle da njegov autoritet nije narušen, jer je izvještaj uručen svim članicama, ključni dijelovi su pročitani na sjednici, te da su zemlje Zapada podržale mandat OHR-a.

Treći smatraju da OHR uopće više nije potreban BiH i da međunarodna zajednica treba pustiti da domaći političari osjete da su prepušteni sami sebi i da kompromisno rješavaju probleme.

Predstavnici Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država ponovili su pak u četvrtak (4. novembar) u Sarajevu da snažno podržavaju djelovanje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta te mandat i ovlaštenja koje on ima.

“Istina, on u srijedu nije imao priliku da izlaže pred Vijećem sigurnosti UN-a, ali uvjeren sam da da će uskoro biti prilike da govori pred svim članicama Vijeća”, kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, odgovarajući na pitanje novinara u Sarajevu da li je izostanak Schmidtovog obraćanja na sjednici Vijeća sigurnosti “pobjeda entiteta Republika Srpska (RS)”.

Američki ambasador Eric Nelson kazao je da je izvještaj visokog predstavnika, iako ga nije osobno predstavio, naišao na pozitivan prijem u Vijeću sigurnosti UN-a.

“SAD podržava ovlasti visokog predstavnika koja crpi direktno iz Daytonskog sporazuma, ali jednako tako i njegove Bonnske ovlasti koje su mu dane od članica Vijeća za provedbu mira (PIC)”, istaknuo je Nelson.

Ima li mjesta dramatici?

Nekadašnji profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić izričit je da je “personalni autoritet gospodina Schmidta ozbiljno narušen”.

“Međutim, ne treba tom zasjedanju pripisivati nikakve povijesne razmjere, niti ono što se dešavalo treba tumačiti dramatičnim, a ono se takvim tumači na dva načina. Ili, kao što se moglo čuti, da je to’ definitivan poraz Zapada pred Rusijom’ ili kao još jedno ‘ohrabrivanje’ Milorada Dodika (člana Predsjedništva BiH i predsjednika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD)”, kazao je profesor Kukić za Radio Slobodna Evropa.

Očekujem da će SAD i EU pokazati idućih mjeseci veću odlučnost nego što su je pokazivali proteklih godina: Slavo Kukić

Kukić je naglasio da je “mandat OHR-a nepromijenjen”.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da pozicija Christiana Schmidta “nije nužno narušena, jer je njegov izvještaj podijeljen članicama Vijeća sigurnosti UN-a i tokom rasprave se na njega više puta jasno referiralo”.

“Visoki predstavnik ga nije pročitao zbog ranije poznatog stava Rusije i Kine koje ne priznaju Christiana Schmidta. Mislim da je važno što su poruke i zaključci koje je sročio visoki predstavnik imaju isti značaj kao da je on bio tu”, kazao je profesor Mujkić za Radio Slobodna Evropa.

Što se tiče daljnjeg djelovanja visokog predstavnika, profesor Slavo Kukić je podsjetio da je visoki predstavnik Christian Schmidt već ranije kazao da su Bonnske ovlasti “u ladici”.

“On je u svom izvješću, koje je poprilično dramatično, jednom rečenicom dao naslutiti da je spreman izvršiti svoj zadatak iako to ‘spreman’ nije pojašnjavao. Britanska predstavnica (Alice Jacobs) je na sjednici Vijeća sigurnosti kazala da će Ujedinjeno Kraljevstvo podržati korištenje Bonnskih ovlasti. Ja tu Schmidtovu spremnost upravo tako tumačim”, kazao je Kukić.

Schmidt je ranije u govoru u Parlamentu BiH kazao da “međunarodna zajednica neće samo stajati po strani”, rekavši i kako nije “mogao očekivati u avgustu (kada je preuzeo dužnost) da će se BiH suočiti sa najozbiljnijim osporavanjem svoga suvereniteta”.

U izvještaju Ujedinjenim nacijama visoki predstavnik za BiH je napisao da, ako separatisti iz bh. entiteta Republike Srpske ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu.

Profesor Asim Mujkić smatra da je “uzrok (ne)djelovanja prethodnih nekoliko visokih predstavnika slabljenje jedinstvenog pristupa Zapada, prije svega SAD-a i EU-a”.

“Čim taj blok postane nekoherentan, čim se unutar tog bloka dopuste ‘slobodni izleti’ i protivrječne izjave o ovom regionu, posebno o BiH, to se reflektuje i na rad visokog predstavnika. Ako iza sadašnjeg visokog predstavnika jasno, nedvojbeno i artikulisano ne stanu EU i SAD s konkretnim postupcima u smislu očuvanja Daytona i privođenju BiH euroatlantskim integracijama, onda i djelovanje sadašnjeg visokog predstavnika neće biti toliko različito kao djelovanje Valentina Inzka”, smatra profesor Mujkić.

S njim se slaže profesor Slavo Kukić koji je kazao kako “očekuje da će SAD i EU pokazati idućih mjeseci veću odlučnost nego što su je pokazivali proteklih godina”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Može li BiH bez OHR-a?

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Vlade Simović smatra kako je smisao visokog predstavnika bio takav da nadgleda provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma “i on je to neko vrijeme uspješno radio”, ali da je “danas logika njegovog postojanja dovedena u pitanje”.

“BiH je nestabilna zemlja, ali ona funkcioniše. Svuda u svijetu gdje je nestabilna zemlja postoje sukobi između nacionalnih elita. Međutim, kad pustite te elite da se dogovaraju i kad nemate tutora koji usmjerava procese u nekom pravcu, one će se u jednom trenutku i dogovoriti. Takav slučaj smo imali u Belgiji, Holandiji, Švajcarskoj i sličnim zemljama. To podrazumijeva i proces političkog opismenjavanja, on je dugotrajan i težak, ali konačni rezultat je dogovor onih koji su izabrani bez obzira iz koje partije ili nacije dolaze”, kazao je Simović za Radio Slobodna Evropa.

Profesor Asim Mujkić s druge strane smatra da BiH “trenutno ne može bez OHR-a”.

“OHR zamjenjuje bazični konsenzus oko države koji mi nemamo. Imamo jednu politiku koja ovu državu ne priznaje. Imamo drugu politiku koja ovu državu svojata. Imamo i treću politiku koja želi da to bude što nefunkcionalnija i slabija država. Ti različiti ciljevi dolaze iz dominacije etnonacionalističkog pristupa. Sve dok taj pristup dominira mi nećemo imati konsenzus i samim tim bit će potrebe za postojanjem OHR-a. Oni što zahtijevaju odlazak visokog predstavnika zagovaraju dezintegrativne mjere. Oni koji su najglasniji opravdavaju njegovo prisustvo. Kad ćemo ‘skinuti’ te etnonacionaliste je do nas građana BiH”, zaključio je profesor Mujkić.

Produbljivanje krize

Nakon što je bivši visoki predstavnik (OHR) za BiH Valentin Inzko najavio 27. maja da odstupa s pozicije 1. avgusta, Vijeće za provedbu mira (PIC) je saopćilo da je imenovalo Christiana Schmidta za novog čelnika OHR-a.

Rusija, članica Upravnog odbora PIC-a, usprotivila se imenovanju ustvrdivši da nema konsenzusa među članicama PIC-a i da Srbi u BiH nisu konzultirani po tom pitanju. Osim toga, Rusija je tvrdila da tu odluku nije odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Vijeće sigurnosti je 22. jula održalo glasovanje o nacrtu rezolucije koji su podnijele Kina i Rusija u kojoj je izražena potpora Vijeća za “imenovanje visokog predstavnika do 31. jula 2022. kad bi se zatvorio OHR”.

Nacrt rezolucije nije usvojen, a za njega su glasovale Kina i Rusija s rekordnih 13 suzdržanih. Nakon glasovanja, Kina i Rusija ustvrdile su da je ishod potvrdio da Vijeće sigurnosti nije podržalo Schmidta kao visokog predstavnika i smatraju da je to mjesto, kao takvo, ostalo upražnjeno.

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je 23. jula, dok je još bio na dužnosti, nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH, odredivši zatvorske kazne do pet godina za svakoga ko “javno opravdava, negira, grubo banalizira ili pokušava opravdati zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratni zločin”.

Politički predstavnici iz Republike Srpske osudili su nametanje izmjena Kaznenog zakona BiH. Na konferenciji za medije nakon te odluke, član Predsjedništva BiH i predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da “RS neće imati drugu opciju osim da započne disoluciju BiH”.

Predstavnici ovog entiteta, uključujući i opoziciju, počeli su 27. jula bojkotirati institucije središnje vlasti, uključujući Predsjedništvo i Parlament BiH.

Tim je potezom učinkovito blokiran rad Parlamenta BiH, čiji rad se oslanja na odobrenje predstavnika sve tri glavne etničke skupine, Bošnjaka, Hrvata i Srba. Narodna skupština Republike Srpske je također odlučila ne surađivati sa središnjim državnim vlastima u provedbi Inzkove uredbe.

Usvojila je 30. jula izmjene i dopune vlastitog kaznenog zakona, izričući zatvorske kazne do pet godina za one koji omalovažavaju ili etiketiraju Srpsku Republiku ili njen narod kao genocidnu ili agresora i 15 godina zatvora za kršenje njenog ustava, integriteta i neovisnosti. Ovo je bio prvi put da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon kojim se eksplicitno osporava prerogativ visokog predstavnika.

Politička kriza se produbila posljednjih sedmica.

Dodik je 8. oktobra najavio da će se RS povući iz ključnih državnih institucija — uključujući pravosudni sustav – Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, poreznu upravu – Upravu za neizravno oporezivanje i Oružane snage BiH, između ostalih — i da će oko 130 zakona koje je nametnuo OHR biti poništeno.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar ranije je upozorio Dodika da bi prijetnje otcjepljenjem i povlačenjem reformi rezultirale “ničim osim izolacijom i ekonomskim očajem”.

Aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ustvrdio je da Dodikova najava predstavlja “zločinački čin pobune”. Tužitelji BiH su nakon toga 18. oktobra pokrenuli istragu protiv Dodika.

Daytonski mirovni sporazum je uspostavio i Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH koji je zadužen za provedbu civilnog dijela sporazuma. Formirana je i misija IFOR koju je predvodio Sjevernoatlantski savez (NATO) koji je nadgledao vojne aspekte tog sporazuma. IFOR je 1996. zamijenjen NATO stabilizacijskim snagama (SFOR), a 2004. SFOR je zamijenjen s vojnim snagama Evropske unije (EUFOR).

Vijeće za provedbu mira (PIC) uspostavljeno je 1995. Upravi odbor PIC-a, koji je njegova izvršna ruka i koji pruža političke smjernice OHR-u, sastoji se trenutno od predstavnika / ambasadora Francuske, Italije, Japana, Kanade, Njemačke, Organizacije za islamsku suradnju koju predstavlja Turska, Predsjedništva EU i EU Komisije, Rusije, Ujedinjene Kraljevine te Sjedinjenih Američkih Država.

PIC se 1997. godine složio da OHR-u da značajne zakonodavne moći OHR-u, poznate kao “Bonnske ovlasti” prema kojima OHR može nametati, mijenjati ili ukidati zakone te smijeniti izabrane ili imenovane dužnosnike u BiH.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Dino Memić uskoro predstavlja novi singl „Još boli trag“ – Hayat Production

Ovakvu je niste vidjeli: Helena Topalović u apa drapa stajlingu, a tek kakvo auto vozi! (Foto)