in

Strah je vrlo moćna prepreka cijepljenju

Slatka-Tajna.Eu

Anita Lauri Korajlija

Foto: Studio 4 / HRT

Epidemija koronavirusa ne jenjava. U utorak crni rekord – od COVID-a je preminulo 40 ljudi. Polako se povećava zanimanje za cijepljenje. Jučer na zagrebačkom Velesajmu redovi. Je li trebalo dosegnuti tako velik broj novozaraženih i preminulih da bi se ljudi cijepili?

– Žao mi je da ponovno idemo u zimu koja je neizvjesna. Nadam se da će povećanje prokuženosti i cijepljenosti dovesti do padanja brojki, rekla je Anita Lauri Korajlija, s Katedre za kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gostujući u emisiji “Studio 4”.

– Bilo nam je, kad gledamo sa strane, lakše racionalizirati kad se radilo o starim ljudima. Dok su to stari ljudi većinom, mladi ljudi kažu mene se to ne tiče, zdrav sam, dodala je.

Posljednjih dana raste interes za cijepljenje. Zašto?

– Po nekim modelima promjene ponašanja, ono što se događa da imamo poticaje na akciju, a to su očito brojke i činjenica da idemo u neizvjesnu zimu. Jedan od motivatora je i ta percepcija rizika. Imamo konstantno informacije da se radi o sve mlađim ljudima koji su hospitalizirani, na respiratorima. Čini se da je to potaknulo dio ljudi koji su govorili da im cjepivo ne treba, da je stvar gotova, pojasnila je Lauri Korajlija.

Rekla je da je strah vrlo moćna prepreka cijepljenju. 

– Od svih stvari koje je potrebno komunicirati kad govorimo o cijepljenju, premalo smo se bavili emocionalnim aspektom cijepljenja i konkretno strahom. U populaciji imamo jedan manji dio ljudi koji su u otporu prema cijepljenju. Istraživanja pokazuju da malo što te ljude može potaknuti na cijepljenje. Međutim, imamo jako puno neodlučnih koji su potpuno zbunjeni različitim informacijama i prestrašeni posljedicama cijepljenja. Sada smo na brojkama koje se daleko od eksperimenta. Jako puno ljudi je cijepljeno. Da imamo puno veću smrtnost, naravno da bi se to već vidjelo.

Antivakseri i lažne vijesti

Govoreći o tzv. “antivakserima”, Lauri Korajlija je rekla da je jako važno u ovoj situaciji ne širiti strah i stavove koji nisu utemeljeni na dokazima među kolebljivima.

– Nemojte širiti lažne i neprovjerene informacije. Zbog manjka medijske pismenosti, globalno, jedan dio ljudi nenamjerno širi lažne informacije jer im djeluju uvjerljivo. U najboljoj namjeri da informiraju ljude koji su im važni podijele informaciju prije nego provjere je li ona točna ili lažna, rekla je klinička psihologinja.

– Jednom kada pustite lažnu informaciju i kod vas to izazove emocionalnu reakciju, potakne vas na razmišljanje, taj efekt koji se postigao se ne može poništiti s tim kad vam kažu: “To je bila lažna informacija”. Već je napravljena šteta. To nije kao kad uzmeš gumicu, pobrišeš i kažeš zaboravi. Kod ljudi ostaje sumnja i zato su lažne informacije toliko štetne dodala je.

Čak 43 posto građana nije se cijepilo jer su zbunjeni različitim informacijama oko cjepiva. Lauri Korajlija rekla je da je u tome vrlo bitan utjecaj društvenih mreža.

– Društvene mreže su puno brže, puno je osobniji kontakt. Stožer i Vlada imaju ideju da su društvene mreže važne, ali je trebalo puno veću pažnju tome posvetiti i puno više djelovati na tom mediju.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku








Nepovjerenje u vladajuće i struku

Kad je riječ o nepovjerenju prema Vladi i Stožer, istaknula je da se ljudi uvijek pitaju koja je njihova motivacija. Tu je, dodaje, i generalno nepovjerenje prema vladajućima.

– Uvijek imamo dojam da se nešto krije. Puno je primjera u kojima je zaista i tako bilo. Trenutno imate Znanstveni savjet koji nije unison. Sad bi mi trebali svemu tome vjerovati. To je otežavajući faktor u ovoj situaciji, rekla je.

Posljedice epidemije na mentalno zdravlje

Istraživanja kažu da nakon nekih drugih prirodnih katastrofa treba da se zajednica vrati na staro između pola godine do godine dana.

– Mi smo sada već u drugoj godini neizvjesnosti, situacije u kojoj smo u konstantnom strahu, brigama, osjećaju beznađa. Već sada vidimo učinke lošijeg mentalnog zdravlja. Jednom kad proglasimo gotovo je, sigurno je da će se efekti ovoga vidjeti još godinu i pol do dvije. Trenutno puno ljudi ima dojam da štogod napravio ne zna hoće li to imati učinka, a to sigurno nije dobar motivator za bilo kakvo ponašanje koje očekujemo. Ljudima je naprosto više dosta, rekla je Lauri Korajlija.

Klinička psihologinja je naglasila, posebno u kontekstu zdravstvenih djelatnika, da se premalo govori o brizi za mentalno zdravlje.

– Zdravstveni djelatnici nisu skloni za traženje pomoći oko problema psihičkog zdravlja. Nije nitko, postoji stigma. Ovo je bitka za tjelesno i mentalno zdravlje. Jedna od strategija je na početku bilo širenje straha, ako se bojiš onda ćeš se cijepiti i držati mjera. No to nije za maraton, nego za kratku trku. I to se tako pokazalo. Što se dogodilo? Podigli smo anksioznost kod dijela ljudi, rekla je klinička psihologinja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

GOLIŠAVA ZA VOLANOM: Ana Korać se hvali i pokazuje donji veš

Dominik Tim se vakcinisao zbog Australijan opena