Redakcija
Zašto je broj karcinoma u porastu?
Foto: HRT / HTV
Hrvatska bilježi porast broja oboljelih od kolorektalnog karcinoma. Poražavajuća je informacija da je Hrvatska u Europi druga po najlošijem preživljavanju od posljedica ove bolesti. Preventivni pregledi i Nacionalni program probira od iznimne su važnosti, a kako bi osobama pružili veću dostupnost informacija o gastroenterološkim karcinomima, osnovan je i Institut za gastroenterološke tumor.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2018. godini u Hrvatskoj je bilo više od 3500 slučajeva karcinoma kolorektalnog karcinoma, tumora koji nastaje u debelom i završnom crijevu najčešće iza 60. godine života. Tako su 15-20 posto oboljelih osobe ispod 50. godine života, 15% je familijarnih i 5% nasljednih tumora.
– Otkad je probir krenuo, odaziv je vrlo slab. Ciljani odaziv je 65-70 posto. Slovenija je postigla taj broj, ali nama baš ne ide. Unatoč činjenici da je testiranje besplatno, odnosno pokriva se iz drugih izvora, a ne iz HZZO-a, jedva postižemo trećinu odgovora. Možda je razlog i to što smo za razliku od Slovenije, jako raštrkani. Teško je osigurati isti broj kolonoskopa i dostupnost u Dubrovačkoj županiji kao što naprimjer ima Zagreb. Ondje spadaju Lastovo i Korčula i defacto postoji jedan kolonoskop, kazala je Iva Kirac, spec. kirurške onkologije s Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice.
Simptomi bolesti najčešće dolaze u trećoj fazi bolesti
Uzroke ovog karcinoma možemo potražiti i u manjku fizičke aktivnosti, nepravilnoj prehrani i stresu, a tek dijelom genetskoj podlozi. Nažalost, kolorektalni karcinom često se otkriva u terminalnoj fazi bolesti.
– U Hrvatskoj 80% ljudi dolazi u stadiju kada treba ili dodatnu terapiju u smislu kemoterapije ili ono što je kod rektuma zlatni standard, neoadjuvantne terapije zračenja i kemoterapije prije operacije ili tek operacije, a onda kasnije opet slijedi liječenje. Pacijenti se znaju po prvi put pojaviti npr. u hitnoj službi. Tada su nekakve mogućnosti liječenja ili bilo kakvog djelovanja itekako limitirane, dodaje Kirac.
Ova bolest može biti kronična isključivo ako se počne otkrivati prije simptoma kao što su promjena učestalosti i oblika stolice, tragova krvi, kroničnog umora, gubitka tjelesne težine. Simptomi kasno dolaze, najčešće u trećoj fazi bolesti. Prije kolonoskopije, neizostavne metode u otkrivanju kolorektalnog karcinoma, pacijent se šalje na magnetsku rezonanciju.
– Magnetskom rezonancom procjenjuje se uznapredovalost bolesti lokalno. Ona je neophodna za rektum koji je položen u maloj zdjelici, nisko. Sa snimanjem magnetskom rezonancom možemo odrediti točni stadij tumora i time imati optimalnu terapiju za svakog pacijenta pojedinačno, kazala je Karolina Bolanča Čulo, spec. radiologije, subspec. ultrazvuka iz Klinike za tumore.
Važno je odazvati se na preventivne preglede
U osvještavanju osoba da se odazovu preventivnim pregledima i na vrijeme reagiraju, važnu ulogu ima povezanost specijalista i obiteljskog liječnika.
– Pojavila se zgodna inicijativa profesora Ljubičića s doktorima opće prakse. Nadam se da će se uskoro uspostaviti suradnja s genetskim savjetovalištima – jedno je na Rebru, a drugo na Klinici za tumore – da se na neki način pojača stratificirani probir, izjavila je Kirac.
Ponekad se preporuča napraviti pregled čak osobama s 20 godina starosti. Kako bi se poboljšala dostupnost informacija i komunikacija za pacijente oboljele od gastroenteroloških tumora, krajem prošle godine osnovan je Institut za gastroenterološke tumore.
– Udruga će pacijentima omogućiti informacije o određenim kliničkim ispitivanjima. Dio pacijenata mogli bi biti i pedijatrijski, koji imaju gastroenterološke tumore, iako de facto ne boluju od kolorektalnog karcinoma, kazala je Aleksandra Bonevski, spec. pedijatrije, subspec. dječje hematoonkologije.
– Kroz komunikaciju s medijima, pacijentima i web stranicu probali bi dati informaciju gdje se mogu obaviti pretrage i dobiti kontakt telefone. Za sada još nismo razradili način kako bi dobili podatak o listama čekanja. Događalo se da neki pacijenti po devet mjeseci ne mogu locirati kolonoskop, a to je apsolutno nedopustivo jer onda cijela stvar apsolutno nema smisla, kazala je Kirac.
Hrvatska ima sve modalitete liječenja kolorektalnog karcinoma, ali se pacijenti izgube u zdravstvenom sustavu. Institut za gastroenterološke tumore tako želi biti mjesto gdje osobe mogu pronaći provjerene informacije o opcijama liječenja, fazama dijagnostike, suportivne skrbi i adresama ustanova.
Kirac: I za vrijeme pretrage mogu se riješiti neki predstadiji
– Bez obzira što je pretraga neugodna, ljudi je probaju obaviti jer se na temelju nje vidi trebaju li je ponavljati i za koliko vremena, ili pak na neki način otkloniti tu mogućnost. Vrlo je bitno da se i tijekom same pretrage mogu riješiti nekakvi predstadiji, dodaje Kirac.
– Prvenstveno je važan taj screening ili prevencija, odnosno provođenje određenih probira posebno kod onih koji imaju genetsko opterećenje u obitelji. Oni bi trebali prvi razmišljati o tome kako provoditi taj dio prevencije i u određenim vremenskim razmacima raditi kolonoskopiju ili neke druge pretrage, dodaje Bonevski.
Klinika za tumore, unatoč virusnoj pandemiji, godišnje obavi oko 970 kolonoskopskih pregleda. Budući da su europske procjene kako se zbog pandemije mortalitet kolorektalnog karcinoma povećava i do 15%, apel je ljudima da se odazovu na Nacionalni program i preventivne preglede koji u ovom slučaju, i život znače.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
