Redakcija
Cijene plina, uglja, nafte i električne energije posljednjih su sedmica porasle na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija. Cijene prirodnog plina zabilježile su najveći rast, a evropske i azijske referentne cijene postigle su rekord svih vremena-otprilike deset puta više od one prije godinu dana. Cijene prirodnog plina u Sjedinjenim Američkim Državama su se više nego utrostručile od oktobra 2020. godine i dosegle najveći nivo od 2008. godine. Međunarodne cijene uglja su oko pet puta veće od one prije godinu dana, a elektrane na ugalj u Kini i Indiji, dva najveća svjetska potrošača uglja, imaju vrlo niske zalihe uoči zimske sezone.
Brojni faktori
Ta su povećanja uzrokovana kombinacijom raznih faktora. Historijski pad globalne potrošnje energije u prvim mjesecima prošle godine zbog krize izazvane pandemijom Covid-19 spustio je cijene mnogih goriva na najniže nivoe.
Ulaganja u naftu i prirodni plin posljednjih su godina opala kao posljedica dva pada cijena roba-u razdoblju 2014.-2015. i 2020. godine. To je ponudu učinilo ranjivijom na izuzetne okolnosti koje vidimo danas. Istovremeno, vlade nisu vodile dovoljno jake politike za povećanje čistih izvora energije i tehnologija kako bi popunile prazninu. U tom kontekstu, potražnja uglja i prirodnog plina zabilježila je snažne dobitke na ključnim tržištima u prvoj polovici 2021. godine s oporavom globalne ekonomije. Prve procjene ukazuju na to da se potrošnja prirodnog plina i uglja na tim ključnim tržištima povećala za osam posto, odnosno 11 posto u odnosu na prvu polovinu 2020. godine. Uz ekonomski oporavak, na ova su povećanja uticali brojni vremenski uslovi, uključujući hladnu zimu na sjevernoj hemisferi, suše koje su smanjile proizvodnju hidroenergije u Brazilu, te nižu od prosječne proizvodnju vjetra u Evropi.
Što se tiče opskrbe, i prirodni plin i ugalj suočili su se s ograničenjima. Zatvaranja zbog pandemije Covid-19 pomjerila su neke radove na održavanju sa 2020. na 2021. godinu, koji su opterećivali ponudu u vrijeme oporavka potražnje. Uticaj je bio posebno vidljiv u britanskim i norveškim područjima kontinentalnog pojasa Sjevernog mora. Osim toga, neplanirani prekidi u pogonima za ukapljeni prirodni plin (LNG), nepredviđeni radovi na popravcima i kašnjenja projekata dodatno su zaoštrili globalno tržište plina. Količina globalne opskrbe LNG-om na koju su uticali prekidi u prvih devet mjeseci 2021. porasla je za 27 posto u poređenju s prosjekom za period od 2015. do 2020. godine-pri čemu je većina prekida bila neplanirana. Ruski Gazprom, poštujući svoje dugoročne ugovore o opskrbi, smanjio je svoju izloženost kratkoročnoj prodaji i nije napunio svoja skladišta u Evropi na nivoe viđene prethodnih godina. Opskrba plinom s holandskih polja Groningen, koja se zatvaraju 2022., nastavlja se smanjivati prema planu.
„Trenutne visoke cijene uglja i plina nisu rezultat jednog „šoka“ na strani potražnje ili ponude. Umjesto toga, oni su rezultat kombinacije faktora ponude i potražnje koji su postupno zatezali tržišta tokom nekoliko mjeseci, pa čak i godina“, smatra Carlos Fernández Alvarez, viši energetski analitičar.
Zbog snažnog rasta potražnje i snažnije ponude od očekivane, nivoi evropskih podzemnih skladišta plina krajem septembra bile su 15 posto ispod svog petogodišnjeg prosječnog nivoa. Očekuje se da će niski nivoi skladištenja dodatno povećati zavisnost Evrope o uvozu plina tokom sezone grijanja. U Brazilu je dugotrajna suša do početka oktobra ostavila ogromne rezervoare vode u zemlji 25 posto ispod njihovog petogodišnjeg prosjeka, što bi moglo dovesti do daljnje potražnje za uvozom LNG-a u narednim mjesecima.
Snažno povećanje cijena prirodnog plina potaknulo je značajno prebacivanje na korištenje uglja umjesto prirodnog plina za proizvodnju električne energije na ključnim tržištima, uključujući SAD, Evropu i Aziju.
„Procjenjujemo da je potražnja uglja u Kini u prvoj polovini 2021. porasla za više od 10 posto u odnosu na isti period prošle godine, no proizvodnja uglja povećala se za nešto više od pet posto što je povećalo cijene. S obzirom da je Kina daleko najveći svjetski potrošač uglja i određivač cijena za globalna tržišta, međunarodne cijene slijedile su one u Kini. Poremećaji među velikim izvoznicima – posebno Indoneziji, najvećem svjetskom izvozniku termalnog uglja, te u manjoj mjeri Australiji i Južnoj Africi, dodatno su povećali cijene. Visoke cijene prirodnog plina, glavnog konkurenta uglja na tržištima energije, također su podržale cijene uglja“, pojašnjava Gergely Molnar, energetski analitičar.
U Indiji, ekonomski oporavak i povezano povećanje potražnje za energijom uzrokuju nestašicu uglja. Domaće rudarstvo Indije, koje čini 80 posto opskrbe zemlje, nije bilo u stanju pratiti korak s potražnjom, a veće međunarodne cijene čine uvoz neekonomičnim. Elektrane koje se oslanjaju na uvozni ugalj usporile su ili čak zaustavile rad, a neke elektrane koje se oslanjaju na domaći ugalj počinju se gubiti. Unatoč vladinim naporima da riješi nestašice, nekoliko indijskih država pretrpjelo je ozbiljne nestašice električne energije, što je pogodilo i stambene i industrijske korisnike.
U međuvremenu, globalna potražnja za naftom nastavlja se oporavljati od najnižih nivoa iz 2020. godine, a cijene na pumpama u mnogim zemljama su već dostigle rekordne nivoe. Očekuje se da će kompanije širom svijeta nastaviti crpiti svoje zalihe nafte kako bi zadovoljile potražnju do kraja ove godine.
Moguća recesija
Više cijene plina i uglja, u kombinaciji s rastom evropskih cijena, rezultirale su višim cijenama električne energije. Očekuje se da će poskupljenja rezultirati i većim računima za struju domaćinstava, a predstavljaju i šire rizike za privrednu aktivnost, posebno za sektore koji su direktno izloženi poskupljenjima. U Njemačkoj su cijene struje skočile više od šest puta nego prije godinu dana. U Španiji, gdje proizvodnja električne energije na plin ima veću ulogu u određivanju cijena električne energije, povećanje je bilo još veće. Posljednjih sedmica, proizvodnja struje iz vjetra niža je od očekivane, što je stvorilo dodatni pritisak. U Evropi će se mnoga preduzeća vjerovatno suočiti s dvostrukim uticajem rastućih troškova energije i potencijalnim padom potrošnje potrošača zbog povećanih troškova vezanih za energiju domaćinstava.
Rast cijena električne energije već utiče na poslovanje industrija koje intenzivno troše električnu energiju, a prijeti narušavanjem ekonomskog napretka u nekoliko zemalja.
Naglo rastući troškovi energije prisilit će mnoge proizvođače da ove zime preispitaju svoje proizvodne planove, posebno one s energetski intenzivnim procesima ili ograničenim mogućnostima da podignu cijenu svojih proizvoda. Za proizvođače, kratka zatvaranja imaju dvostruku korist od smanjenja troškova energije i povećanja cijena njihovih proizvoda, štiteći marže od rastućih cijena energije i plina. Ukoliko bi do ovog došlo, cijene energenata u budućnosti vjerovatno neće rasti. Međutim, zatvaranje tvornica bi, pogoršalo probleme u cijelom lancu snabdijevanja i pojačalo pritisak na rast inflacije, kao i narušilo dugotrajne odnose s kupcima.Osim toga, visoke cijene mogle bi postati politička briga – rastući troškovi dizela bili su jedan od faktora iza protesta «žutih prsluka» u Francuskoj prije nekoliko godina. Političari u različitim zemljama mogli bi brzo djelovati kako bi smanjili troškove ili ograničili izvoz energije ako nestašice potraju. Američka trgovačka grupa koja predstavlja proizvođače hemikalija, hrane i materijala zatražila je od Ministarstva energetike da ograniči izvoz prirodnog plina.
Historijski gledano, brzorastuće cijene nafte mogu predvdjeti recesiju i vjerovatno je uzrokovati. Nafta je skočila prije propasti dot-com-a 2000. godine.Također je naglo porasla uoči finansijske krize, iako su cijene nastavile rasti do kraja te recesije, prije nego što su pale, a zatim ponovno rasle.
Ovaj put postoje i drugi znakovi upozorenja da je globalna ekonomija klimava. Inflacija je jaka, a čini se da je rast u Kini usporio. Međunarodni monetarni fond prognozirao je da će globalna ekonomije ove godine porasti šest posto, a iduće pet posto.
Michael Arone, glavni strateg ulaganja u američkom SPDR Business -u State Street Global Advisors -a, rekao da će više cijene energije naštetiti proizvodnim ekonomijama poput Kine i Njemačke, koje će morati platiti više cijene energije za pogone svojih tvornica. A to bi moglo uticati na zemlje s visokom potrošnjom poput SAD-a, gdje će ljudi morati prebaciti dio svoje diskrecijske potrošnje na plaćanje viših cijena benzina.
“Mislim da će to vjerovatno usporiti ekonomski rast i nastaviti povećavati inflatorne pritiske”, istaknuo je Arone.
No, nije siguran da li bi to moglo izazvati ili najaviti recesiju.
“Ne očekujem da će rast cijena nafte rezultirati recesijom. Mislim da OPEC i njegovi partneri zajedno, čak i sa SAD -om, imaju mogućnost povećati ponudu kako bi se riješio bilo koji od ovih rizika”, rekao je Arone.
Globalno, ključni pokretači dinamike tržišta energije u narednim mjesecima bit će ozbiljnost zime na sjevernoj hemisferi, jačina trendova privrednog rasta i veličina neplaniranih zastoja u opskrbi. Cijene prirodnog plina i električne energije u Evropi će varirati ovisno o temperaturama, snazi vjetra i mnogim drugim faktorima. U tom smislu, vremenski uvjeti uticat će na tržišta i sa strane potražnje i sa strane ponude. Ove fluktuacije mogu se pogoršati smanjenim nivoom skladištenja prirodnog plina, jer one rezultiraju nižim nivoima pritiska koje utiču na mogućnost povlačenja plina sa skladišta u razdobljima velike potražnje.
GIPHY App Key not set. Please check settings