Redakcija
Sakiba Salčinović iz Cazina, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovina (BiH), ima šestoro djece. Kaže je porodica vrlo često živjela u teški uslovima, ali da djeca nikada nisu odustajala da idu u školu.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH tek 35 posto romske djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje.
Stopa romske djece uključene u predškolsko obrazovanje iznosi četiri posto. BiH općenito ima najnižu stopu upisa u predškolsko obrazovanje u Evropi sa 25 posto.
“Bilo je neimaštine, znali su ići u poderanim patikama i bez sendviča, ali nisu nikad odustajali i nisam dala da odustanu od škole”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) majka Sakiba Salčinović, koja smatra da je obrazovanje najbolja investicija u budućnost njenih šestero djece.
Najvažnije da djecu nauče čitati i pisati
Sakibina kćerka Samida je završila medicinsku školu u obližnjem Bihaću. Kako ističe, nada se da će dobiti posao u cazinskoj bolnici.
Sin Hamid je završio tri godine srednje muzičke, a zatim jednu godinu kuharske škole. Istu školu iduće godine završava i treći sin Halid.
Amir je srednjoškolac u Cazinu i uči za vozača svih vrsta motornih vozila, dok najmlađi Elvira i Elvir idu u sedmi i četvrti razred osnovne škole.
“Mnogo mi znači to njihovo obrazovanje. Prvo, da se djeca nauče čitati i pisati, da budu pismena, danas-sutra kad negdje krenu da ne moraju pitati ‘hej gdje se skreće tamo ili ovamo’?. Da imaju svoje vozačke, da imaju stalni radni odnos, da rade kao ostali ljudi i da budu pošteni građani grada Cazina”, priča Sakiba.
Posebno je ponosna na najstariju kćerku koja je bila učenik generacije. Zbog postignuća bila je i stipendista Ministarstva obrazovanja bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH.
Samida je uzor i svojoj mlađoj sestri Rabiji.
“Slušam najviše svoju mater, a uzor mi je sestra zato što je ona bila učenik generacije, najbolje je učila i želim biti kao ona”, priča Rabija, koja se planira upisati u srednju ekonomsku školu.
I ocu Hamidu bilo je važnije “nego cijelo bogatstvo” da se djeca školuju.
Škola obezbijedila bolje uslove za učenja porodici Salčinović
Direktor Osnovne škole “Ostrožac” koju su pohađali mladi Salčinovići, Hajrudin Okanović, navodi da je ova obrazovna ustanova nastojala da im osigura neophodan materijal, knjige i bolje uslove za učenje, te tako pomogne porodici da odškoluje djecu.
“To su učenici koji imaju dobre ocjene i koji nakon školovanja bez ikakvih problema upisuju i srednju školu”, kaže Okanović.
Položaj Roma u BiH
Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu, procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini živi oko 58.000 Roma koji su najugroženija i najranjivija manjina.
Navodi se i kako u BiH nije postignut napredak na usvajanju strategije za nacionalne manjine na nivou cijele zemlje.
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska usvojio je strategiju za period 2020-2024. godine u oktobru prošle godine.
Entitet Federacija BiH usvojio je Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina 2008. godine.
Brčko Distrikt je istog mjeseca usvojio Zakon o pravima nacionalnih manjina, a Vijeće nacionalnih manjina tek se treba uspostaviti, navodi se u ovom izvještaju, ali se upozorava da predrasude i antidžipsizam i dalje ometaju njihovu društvenu uključenost.
Dekada Roma
Bosna i Hercegovina se pridružila 2008. godine zemljama jugoistočne i centralne Evrope u “Dekadi uključenja Roma 2005- 2015.”, s ciljem da unaprijedi položaj romske populacije.
Osim rješavanja zdravstvenog osiguranja i stambenog pitanja, dekada je uključivala obrazovni sistem i proces zapošljavanja Roma.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u tom periodu je zbrinuto više od 1.100 porodica romske manjine u BiH.
Deklaracija o integraciji Roma
Lideri zemalja Zapadnog Balkana 2019. godine na Samitu koji je održan u poljskom gradu Poznanj, potpisali su Deklaraciju o integraciji Roma.
Cilj deklaracije je podržati socio-ekonomske integracije romske populacije.
Zemlje koje su obuhvaćene procesom su BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Bosna i Hercegovina se tako obavezala da će u narednih pet godina zaposliti oko 25 posto Roma, da će stopa završetka obrazovanja sa 40 biti podignuta na 90 posto, te da će 95 posto Roma biti zdravstveno osigurano.
Raširena diskriminacija
Međutim, u izvještaju Evropske komisije s navodi da bi vlada bi trebala usvojiti sveobuhvatni akcijski plan za Rome, koji obuhvata stanovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, kao i međusektorska pitanja.
U izvještaju Evropske komisije se ističe da je diskriminacija pri zapošljavanju Roma i dalje raširena, s vrlo visokim stopama nezaposlenosti.
Na zavodima za zapošljavanje u BiH je prijavljeno oko 3.300 nezaposlenih Roma.
Iako su stope upisa u obrazovne ustanove porasle, kako se navodi u izvještaju, broj djece koja napuštaju školu i dalje je vrlo velik.
„Iako razredi ili škole nisu odvojeni, nema nastave na romskom jeziku i o romskom jeziku, a svijest o romskoj kulturi među ostatkom stanovništva vrlo je ograničena“, naglašeno je u izvještaju Evropske komisije.
Evropska komisija ocjenjuje da je oko dvije trećine Roma ima pristup zdravstvenoj zaštiti. Djeca izvan obrazovanja i stariji Romi se suočavaju s najvećim preprekama.
Kroz projekat „EU za obrazovanje Roma u BiH“ Evropska unija je 2019. godine izdvojila tri miliona eura za više od 300 romske djece, a iskustva iz ovog projekta koristit će se u svrhu pokretanja sličnih aktivnosti koje trebaju provoditi nadležne obrazovne vlasti u BiH.
