in

Freelanceri u BiH bez prava na liječenje

Slatka-Tajna.Eu

Daniel iz Sarajeva šest godina radi kao freelancer u nevladinom sektoru. Iako su mu na osnovu ugovora o djelu, poslodavci svaki mjesec uplaćivali doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, od toga nema nikakve koristi. Liječi se zahvaljujući zdravstvenom osiguranju sa biroa za zapošljavanje, a nema ni dana evidentiranog penzijskog staža.

Zakonima u Bosni i Hercegovini (BiH) propisano je da se za osobe koje rade na ugovor o djelu ili autorski ugovor, uz poreze na dohodak, uplaćuje i dio doprinosa. No, freelanceri ističu da ostaju bez prava na korištenje usluga koje plaćaju.

„Punih šest godina radim na ugovore o djelu i redovno su mi poslodavci uplaćivali doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje. No, uvijek sam se liječio preko osiguranja majke, a sada preko biroa za zapošljavanje. Kažnjavaju nas zato što smo zaradili, a nemamo neka stalna primanja. Mislim da ovo nisu mehanizmi koji će potaknuti mlade da ostanu i rade u BiH i troše ovdje. Više im se isplati da rade od kuće i žive u nekoj drugoj državi koja im neće uzimati te naknade“, kaže Daniel.

Šta određuju zakoni?

Porezi na dohodak za samostalne djelatnosti, kao i na dohodak od povremenih prihoda iz inostranstva, u oba bh. entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko distriktu iznosi deset posto.

Za osobe koje imaju zaključene ugovore o djelu ili autorske ugovore, Zakon o doprinosima bh. entiteta Federacija BiH propisuje i uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od četiri posto, dok je stopa od šest posto propisana za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Unatoč obavezi plaćanja ovih doprinosa, freelanceri u ovom entitetu ne mogu koristiti zdravstveno osiguranje, jer ih Zakon o zdravstvenom osiguranju BiH ne prepoznaje kao osiguranike.

Ni uplaćeni doprinosi za penzijsko osiguranje ne uračunavaju im se u penzijski staž jer Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju nije harmoniziran sa Zakonom o doprinosima FBiH.

U drugom entitetu, Republici Srpskoj (RS), Zakon o doprinosima propisuje freelancerima obavezu plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto, koja je jedinstvena za sve vidove osiguranja.

Freelanceri s prebivalištem u Brčko distriktu, kao posebnoj administrativnoj jedinici u BiH, dužni su plaćati porez na dohodak u iznosu od deset posto, što je propisano Zakonom o porezu na dohodak Brčko distrikta. Uplaćivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje nije obaveza za freelancere u tom dijelu BiH.

Kada je riječ o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i ostali stanovnici Brčko distrikta, freelanceri mogu birati između dva entitetska penzijska fonda kojima će, na dobrovoljnoj osnovi, uplaćivati doprinose.

Freelanceri se boje propitivati za prava

Prema podacima koji su Radiju Slobodna Evropa (RSE) dostavljeni iz Porezne uprave Federacije BiH, od 2015. do 2020. godine na osnovu ugovora o djelu ostvaren je dohodak od oko 1,1 milijardi konvertibilnih maraka (KM) (oko 577,4 miliona eura). Za taj period plaćeni su porezi i doprinosi u iznosu većem od 178,3 miliona KM (oko 91,2 miliona eura).

Iz Porezne uprave RS nisu odgovorili na upit RSE o ostvarenom dohotku i uplaćenim doprinosima u proteklih pet godina u tom entitetu.

Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Aner Žuljević (Socijaldemokratska partija BiH) ocjenjuje da je u tom entitetu na sceni brutalna pljačka osiguranika koji uplaćuju doprinose, a nemaju ništa zauzvrat.

Ti ljudi niti imaju zdravstveno osiguranje, niti su taj novac imali u obračunu penzije. Radi se o klasičnoj pljački i prekršajnoj kazni.

„Ti ljudi niti imaju zdravstveno osiguranje, niti su taj novac imali u obračunu penzije. Radi se o klasičnoj pljački i prekršajnoj kazni jer, ako vi naplaćujete nešto, a osiguranik nema ništa onda to nije doprinos. Ako je neko zaradio i samo 15 maraka po osnovu ugovora o djelu, zaslužuje da to ima kad ode u penziju“, ističe Žuljević.

Žuljević naglašava da mu se javio veliki broj ljudi, poput sudskih vještaka, koji smatraju da su oštećeni ovakvim načinom oporezivanja, te najavljuju mogućnost pokretanja sudskih postupaka.

„Tim ljudima je, prilikom zahtjeva za penzionisanje, jasno rečeno da taj dio doprinosa koji im je uplaćivan za ugovore o djelu i autorske honorare, ne ulaze u osnovu za obračun njihove penzije. Taj novac Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje Federacije BiH troši za isplatu svih penzija. Radi se o tendencioznom bezobraznom i pogrešnom tumačenju zakona“, ističe Žuljević, te najavljuje da će u Domu naroda Parlamenta FBiH zatražiti autentično tumačenje zakona iz ove oblasti.

Prebacivanje odgovornosti

U Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Federacije BiH tvrde, pak, da nisu odgovorni za postojeće stanje, te naglašavaju da je razlog zbog kojeg honorarci ne mogu koristiti uplaćene doprinose činjenica da Parlament Federacije nije harmonizirao zakone iz ove oblasti.

Kako ističu, novac od doprinosa za penzijsko osiguranje ne troši neplanski, nego za isplatu postojećih penzija.

„Da bi osiguranici na osnovu uplaćenih doprinosi po ugovorenim naknadama mogli ostvarivati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a što im je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju pretpostavljena mogućnost, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o doprinosima i Zakona o PIO”, saopćeno je za RSE iz entitetskog Zavoda.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske ističu da se uplate po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u tom entitetu preračunavaju u staž, te da honorarci nisu oštećeni.

“Primanja, odnosno plate u iznosu od 11.750 KM (oko 6.000 eura) na godišnjem nivou, po osnovu ugovora o djelu, preračunato, daju jednu godinu staža. Osiguranik po osnovu ugovora o djelu, kao osnova osiguranja, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruje kao i osiguranici osigurani po drugom osnovu“, navedeno je, uz ostalo, u dopisu Fonda upućenom RSE.

Nevidljivo osiguranje

Unatoč tome što su joj poslodavci redovno uplaćivali doprinose, Brankica Smiljanić, freelance novinarka iz Banjaluke, u tome ne vidi nikakvu korist.

„Sarađujem po ugovoru o djelu sa više medija. Nemam nikakvo osiguranje, penzija mi ne ide. Tokom pandemije korona virusa ovakva situacija bila dodatno teška situacija za sve freelancere. Mnogi su dobijali otkaze i boje se propitivati koja su im dodatna prava“, ističe Brankica.

No, i freelanceri iz RS tvrde da je situacija u praksi znatno složenija i da su, formalno zagarantirana prava teško ostvariva.

„Imamo u ugovorima naznačeno da su uplaćeni doprinosi za penziono, međutim to nigdje ne možemo iskoristiti. To osiguranje nema smisla, jer ne razumijem koncept kako to iskoristiti. Dakle, napravljeno je da postoji na papiru, ali zapravo ne postoji. Neko je to u ugovoru napisao, a ono je što se mene tiče nevidljivo“, kaže Brankica iz Banjaluke s početka priče.

U BiH ne postoje precizni podaci o broju freelancera, obzirom na to da nema jedinstvenog registra.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







U Udruženju „Freelance u BiH“, koje okuplja profesionalce iz IT-a, kreativne industrije, medija, te pravnike, arhitekte, konsultante i prevoditelje, ističu da je osnovni problem to što domaći zakoni ne poznaju pojam “freelancer” i nikakvim pratećim dokumentom ne definiraju njihova prava.

Naš položaj je vrlo nezavidan, naročito u Federaciji BiH, gdje nam se nameću obaveze kao da smo zaposlenici, ali bez prava na pristup korištenju usluga kroz plaćanje tih obaveza.

“Naš položaj je vrlo nezavidan, naročito u Federaciji BiH, gdje nam se nameću obaveze kao da smo zaposlenici, ali bez prava na pristup korištenju usluga kroz plaćanje tih obaveza. U prošlosti, kreatori zakona vjerovatno nisu razmišljali o ovome niti su mogli pretpostaviti da će jedan dan postojati ovako brojna kritična masa radnika koja će to primijetiti. Mi smo sada tu, svakim danom u sve većem broju i ovo nam veoma smeta”, saopćili su iz Udruženja za RSE.

Kroz zagovaračke aktivnosti, Udruženje je pojedinim zastupnicima u Parlamentu FBiH uputilo inicijativu sa zahtjevom za stopiranje naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, do momenta kada će freelancerima zakonom biti zagarantirano pravo na korištenje zdravstvene usluge.

Šta kaže ombudsmen za ljudska prava?

Na inicijativu ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, uplaćivanjem doprinosa koji ne donose benefite, bavila se i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH.

Hadžić je u žalbi ombudsmenima ukazao na problem naplaćivanja doprinosa za zdravstvene usluge u Federaciji BiH koje se ne mogu koristiti.

Od tada se, kaže on za RSE, situacija nije promijenila, iako je Institucija ombudsmena u maju ove godine uputila preporuke zakonodavnoj i izvršnoj vlasti FBiH da poboljšaju položaj freelancera.

Ombudsmeni su donijeli preporuku Parlamentu i Vladi Federacije BiH da izmijene propise, ali se ništa nije desilo: Faruk Hadžić

Jedna od preporuka odnosila se na potrebu izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, s ciljem njegovog usklađivanja sa Zakonom o doprinosima, kako bi bila omogućena zdravstvena zaštita freelancerima za koje se uplaćuju doprinosi.

„Donosioci odluka stalno govore takav je zakon i prava možete crpiti samo iz punih doprinosa ili radnog odnosa ili ako ste nezaposleni. Ombudsmeni su uvažili moju žalbu i donijeli preporuku Parlamentu i Vladi Federacije BiH da izmijene propise, da se omogući korištenje usluge ili da se ona ne naplaćuje. No, unatoč urgencijama, ništa se nije promijenilo“, ističe Hadžić.

Novi zakoni donose više nameta

I Hadžić i predstavnici udruženja „Freelance u BiH“ tvrde da će novi prijedlozi zakona o doprinosima i porezu na dohodak, koji su u parlamentarnoj proceduri u Federaciji BiH, dodatno pogoršati status freelancera.

Upozoravaju da će, ukoliko novi zakoni budu usvojeni, stope doprinosa za ugovore o djelu i autorske ugovore biti drastično uvećane.

„Plaćat će se još više, te će se izjednačiti sa stopama doprinosa koji se plaćaju za radni odnos. Ugovori o djelu i autorski ugovori, sa sadašnjih desetak procenata za doprinose porast će na 32,5 posto. Tu je još i porez na dohodak, a neće se moći koristiti ni zdravstveno osiguranje, ni penzijsko. To je niz nelogičnosti“, ističe Hadžić.

Prema važećim zakonima o porezu na dohodak i doprinosima u Federaciji BiH, na primljenih 1.000 KM (oko 500 eura) dohotka, freelancer treba platiti ukupno 108,80 KM (oko 54 eura) za zdravstveno osiguranje i porez na dohodak, te 48 KM (oko 24 eura) za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Na bruto naknadu u iznosu od 1.000 KM, dohotka po ugovoru o djelu, u Republici Srpskoj će biti plaćeno oko 266,5 KM (oko 130 eura) poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko osiguranje.

Freelanceri u Brčko Distriktu će, pak, na taj iznos honorar platiti deset posto poreza na dohodak.

Freelanceri sa prihodima iz inostranstva u oba entiteta i Brčko distriktu obavezni su plaćati porez na dohodak po stopi od deset posto, dok su u Federaciji BiH dužni uplatiti i četiri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Poreza na dohodak mogu biti oslobođeni ukoliko je on već uplaćen u inostranstvu.

Procjenjuje se da, bez zasnivanja stalnog radnog odnosa, na projektima za različite klijente u zemlji i inostranstvu rade hiljade ljudi iz BiH.

O njihovim problemima u javnosti se počelo govoriti prije desetak godina, kada su sa spiskova zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH izbrisane stotine honoraraca. Naime, prema važećim propisima u tom entitetu status nezaposlenih gube osobe koje mjesečno zarađuju više od 25 posto prosječne plaće, što ove godine u Federaciji BiH iznosi oko 250 KM (125 eura).

Freelanceri su počeli dizati glas za svoja prava 2018. godine, kada su iz Porezne uprave Federacije BiH dobili plave koverte sa nalogom da retroaktivno plate porez na dohodak.

Zaprijetivši sankcijama, Porezna uprava FBiH pozvala je tada više od 840 freelancera da plate porez po stopi od deset posto za period od 2015. do 2017. godine.

Šta kažu poslodavci?

Visinom doprinosa i poreza u BiH, nezadovoljni su i poslodavci, kao i radnici koji su u stalnom radnom odnosu.

Doprinosi iz bruto plate na teret zaposlenog u Federaciji BiH zbirno iznose 31 posto i čine ih doprinosi za PIO 17 posto, doprinos za zdravstvo 12,5 posto i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 1,5 posto. Na to se dodaje porez na lični dohodak od deset posto, a na teret poslodavca u Federaciji BiH dodatno se za radnika plaćaju doprinosi u zbirnom iznosu od 10,5 posto.

Zbirna stopa doprinosa u Republici Srpskoj iznosi 32,8 posto. Čine je 18,5 posto doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, 12 posto za zdravstveno osiguranje, 0,6 posto za osiguranje od nezaposlenosti i 1,7 posto ide u fond za dječiju zaštitu. Na ovaj iznos dodaje se porez na lični dohodak, koji kao i u Federaciji BiH iznosi deset posto.

Uz porez na dohodak od deset posto, zbirna stopa doprinosa u Brčko distriktu iznosi više od 30 posto. Od toga se 17 posto izdvaja za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH i 18 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju Zakon Republike Srpske. Za zdravstveno osiguranje u tom dijelu BiH plaćaju se doprinosi po stopi od 12 posto.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

NIVES ZAČUĐENA ŠKOLSKIM PRAVILIMA: Zašto moja kćerka ne smije nositi kratko?

Prevoznici upozoravaju na povećanje cijena transporta