in

Na prijedlogu spomenika ubijenim Srbima iz Sarajeva ne piše ko je počinio zločin

Slatka-Tajna.Eu

Gradsko vijeće Sarajeva 27. oktobra trebalo bi donijeti odluku o konačnom prijedlogu za izgled spomenika sarajevskim civilima, uglavnom srpske i hrvatske nacionalnosti, koje su ubili, a potom bacilli u jamu Kazani pripadnici Armije BiH pod komandom Mušana Topalovića Cace tokom opsade Sarajeva.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ponedjeljak, 18. oktobra, potvrdio Dragan Stevanović, zamjenik predsjedavajućeg ovog tijela.

Na rješenje ovog pitanja čeka se skoro 30 godina.

Posljednji nacrt je predložila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nakon konsultacija sa savjetnicima i Udruženjem generala BiH. Jednoglasno ga je usvojilo Gradsko vijeće.

Kako bi trebao izgledati spomenik?

Prema ovom idejnom rješenju spomenik će činiti dvije granitne ploče.

Na vertikalnoj ploči bi trebalo biti ispisano “Somen obilježje Kazani (1992-1994) Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”, kojeg potom prati spisak imena 17 žrtava koje su identificirane nakon eksuhumacije iz jame Kazani.

Grad Sarajevo se obavezao da će preuzeti sve aktivnosti na podizanju ovog spomen-obilježja na Trebeviću, uključujući finansiranje postavke spomenika.

Međutim, i izgled budućeg spomenika, a posebno tekst u kojem se ne spominje od čije su ruke stradale žrtve, potakli su brojne primjedbe na ovakvo rješenje.

“Ako ne možemo postići konsenzus o drugom tekstu, neka ide ovaj tekst”, kaže Stevanović i dodaje da će insistirati da se Vijeće zaključkom obaveže da će se svake godine obezbjeđivati sredstva kako bi se spomen obilježje nadograđivalo.

Kako objašnjava Stevanović, potrebno je dokumentovati sve žrtve ovog zločina za kojima se još uvijeg traga.

“Najveća sramota bi bila da nekog od tih ljudi izostavimo”, kaže ovaj sarajevski ljekar.

Šta stoji u nacrtu kojeg je predložila gradonačelnica?

Nedugo nakon što je preuzela funkciju gradonačelnice u aprilu ove godine, Benjamina Karić je obećala da će u najskorijem roku Gradska uprava izgraditi spomen obilježje Kazani.

Spomen obilježje Kazani jedno od obećanja nove gradonačelnice: Benjamina Karić

Nakon što je u junu propao konkurs za idejno rješenje spomenika, Karić je ubrzala procedure i naručila novo idejno rješenje. Njega je u formi nacrta 29. septembra jednoglasno usvojilo Gradsko vijeće i uputilo u javnu raspravu.

Dragan Mioković, penzionisani sarajevski policajac, koji je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za ratne zločine u Hagu svjedočio o zločinima Vojske Republike Srpske (VRS), koja je glavni grad BiH držala u najdužoj opsadi u istoriji modernog ratovanja, za Radio Slobodna Evropa kaže da je na Kazanima počinjen ratni zločin i da je svaka druga formulacija neprimjerena.

“Drugo, uobičajeno je da je na takvim mjestima evidentirano uz imena žrtava i kako su te žrtve, odnosno zbog čega su te žrtve izgubile živote”, kaže Mioković.

On naglašava da ove žrtve nisu nastradale u ratnim dejstvima.

“Ti ljudi su nevini pobijeni. Po meni, ukoliko na tom obilježju budu samo imena žrtava, taj spomenik nije trebalo ni praviti. Prvi razlog je, jer žrtve i njihove porodice to nisu zaslužile. Drugo, to je veliki šamar Sarajevu i časnoj borbi za odbranu tog Sarajeva”, kaže Mioković.

Šta je sporno za udruženja žrtava?

Za Milana Mandića, predsjednika Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, sporni su i izgled i sadržaj spomenika, a posebno činjenica da je idejni prijedlog došao iz Sarajeva umjesto iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske.

“Ja uvijek kažem da treba da idejno rješenje dođe iz Republike Srpske. Jesmo li mi negdje rješavali spomen obilježja za Bošnjake, za Hrvate? Nismo. Ljudi donesu projekat. Odobri im se i naprave po svome. Tako da bi i mi trebali tako da radimo ako smo imalo ljudi”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mandić.

Prema njegovim rječima, ideja koju je predožila gradonačelnica “ne priliči ni da se obilježi gdje su pobijene životinje, a ne ljudi, Srbi grada Sarajeva”.

Mandić kaže da bi na spomen ploči “morao biti krst”.

“Druga stvar, na toj ploči mora stajati žrtve zločinaca iz bošnjačkog naroda, znači, mi ne uzimamo bošnjački narod kompletan, nego samo zločince, isto kao što ih je bilo na srpskoj i na hrvatskoj strani. Svugdje je bilo zločinaca”, priča Mandić i dodaje da bi na spomeniku trebala biti ispisana imena 28 žrtava koje su ekshumirane iz jame Kazani.

On također kaže da bi se jama ponovo trebala pretražiti i da mu je ovo obećao još 2016. godine Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije (SDA) i sin prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Dogovora s Mandićem Izetbegović se, kako kaže za Radio Slobodna Evropa, ne sjeća.

“Ja se zaista ne sjećam takvih detalja. On je bio sa mnom u posjeti Kazanima. Sad, šta su bili detalji… On je tražio da se podigne spomenik, ja sam saglasan s tim da se napravi bolji pristup, naravno da tu stvar treba uraditi. Ovih dana se ta stvar rješava u Sarajevu”, kaže Izetbegović.

Prema njegovom mišljenju ‘’treba precizno kazati šta se desilo, dakle imena svih poginulih, ubijenih staviti na ploču’’.

Međutim, kako kaže, nipošto se ne smije ‘’prozivati kompletna Armiju RBiH’’.

“Pazite, ta armija i to Predsjedništvo se upravo obračunalo sa ljudima koji su napravili Kazane. Dakle, čak i tu stvar možda treba staviti na ploču. Ali ne bih rekao da sam sa gospodinom Mandićem ovakve stvari tom prilikom dogovorio”, kaže Izetbegović.

Nekoliko prijedloga kako rješiti pitanje spomenika

U Našoj stranci su ranije u oktobru izrazili nezadovoljstvo prijedlogom teksta koji bi trebao biti ispisan na spomeniku posvećenom ubijenim građanima srpske nacionalnosti na Kazanima, te zatražili da se jasno istakne da su ubijeni i ko ih je ubio.

Vijećnici ove stranke, koja čini parlamentarnu većinu u Gradskom vijeću Sarajeva, inicirali su izmjene ovog predloženog rješenja i obrazložili zašto su to učinili.

“Nacrtom predloženi tekst na spomen-obilježju smatramo nepotpunim. Istini ne govori dovoljno o tome šta su žrtve prošle u posljednjim trenucima svojih života, uzročnicima njihove tragične sudbine, te ne identificira osuđene počinioce ovih stravičnih ubistava. Vrijeme je da priznamo odgovornost pojedinaca koji su počinili ove zločine te da se i kao grad i društvo jasno i trajno distanciramo od njih”, navodi se u inicijativi Naše stranke.

I Dragan Stevanović, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća, za RSE kaže kako je i za njega prihvatljivo da se imenuju počinioci ovog zločina, obzirom da postoje presude domaćeg suda kojima je 14 pripadnika Armije BiH osuđeno za zločine na Kazanima.

“Čega bi se bojao i jedan častan pripadnik Armije BiH, da kažemo upravo to. To je istina koja ide na čast Armiji BiH. Koja se to armija unutar ove tri usudila da procesuira svoje pripadnike za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Nijedna”, kaže Stevanović.

On dodaje da takav spomenik vjerovatno “ne bi izdržao ni 24 sata”, zbog čega će se morati tražiti neko kompromisno rješenje.

Mrlja na ratnoj istoriji glavnog grada

Kazani na Trebeviću iznad Sarajeva bili su mjesto gdje su vojnici Desete brdske brigade Armije BiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace, mučili i ubijali ljude, mahom srpske nacionalnosti, među kojima su neki i sami bili pripadnici Armije BiH.

Predsjedništvo BiH je 26. oktobra 1993. godine naredilo Vojno-policijsku akciju “Trebević 2” u kojoj se trebao uhapsiti Topalović i Ramiz Delalić Ćelo, koji su se smatrali odmetnicima iz Armije BiH.

Delalić se predao, dok je Topalović likvidirao devet vojnika i policajaca poslanih da ga uhapse.

Pri pokušaju bijega nakon hapšenja i Topalović je ubijen.

Njegovi su ostaci ležali u NN grobnici, da bi 1996. bili prebačeni na groblje Kovači na kojem je sahranjen i Alija Izetbegović, a na dženazi je prisustvovalo više od 10.000 ljudi.

Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Armije RBiH na zatvorske kazne od 10 mjeseci do 10 godina. Svima je suđeno za “svirepa ubistva”, dok je jedino Samir Bejtić optužen za ratne zločine.

Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u toku je četvrti put suđenje Bejtiću.

Tri puta je Vrhovni sud Federacije BiH vraćao Kantonalnom sudu u Sarajevu presudu Bejtiću jer mu se sudilo po starom Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH.

Prije toga, Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, a potom je dva puta oslobođen – 2008. i 2011. godine.

Tačan podatak ubijenih građana Sarajeva na Kazanima nije poznat.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Poraz Aleksandre Krunić na startu turnira u Moskvi

SUPRUG JOJ VRATIO PRSTEN, CARA OTJERALA OD SEBE: Dalila Dragojević igra kao da nema problema