in

Migranti pod vedrim nebom čekaju prolaz u EU

Slatka-Tajna.Eu

Oko 300 porodica, uglavnom sa djecom, smješteno je u improvizovanom šatorskom naselju pod vedrim nebom, nadomak Velike Kladuše, bosanskohercegovačkog gradića u blizini granice sa Hrvatskom.

Na livadi ispresjecanoj štapovima povezanim najlonskim pokrivalima, unatoč temperaturama koje se posljednjih dana spuštaju i ispod nule, ovi su ljudi našli utočište. Ne žele otići u jedan od tri obližnja prihvatna centra za migrante i izbjeglice, jer bi to bio, kako kažu, korak dalje od prve granice Evropske unije (EU) koju uporno pokušavaju preći.

Budućnost za Hasana, koji je sa porodicom izbjegao iz Afganistana, je neizvjesna. U domovinu, nakon što su talibani preuzeli vlast, ne mogu se vratiti, a hrvatska policija im ne dozvoljava da nastave put prema zapadnoj Evropi.

Oduzeli [Hrvatska] su nam telefone, punjače i deportovali nas natrag [u BiH].

“Ovdje je veoma teška situacija i uslovi. Ja sam tu s porodicom. Imam dvoje djece. Ovdje smo već dva mjeseca. Šest puta smo pokušali preći u Hrvatsku, ali tamošnja policija nas je uhapsila i deportovala u Bosnu. Oduzeli su nam telefone, punjače i deportovali nas natrag”, kaže Hasan.

Njegov sunarodnjak Ali, i pored svih teškoća, ne prestaje sanjati o odlasku u Englesku.

“Počela je padati kiša i veoma je hladno. Ovdje sam dva mjeseca. Probao sam ući u Hrvatsku, ali me je policija uhapsila i vratila. Volio bih otići u Englesku”, kaže Ali.

Neizvjesna budućnost

Migranti preživljavaju od pomoći koju im dostavljaju nevladine organizacije i lokalna udruženja.

Članice Udruženja žena “Izvor” iz Bužima, gradića u blizini Velike Kladuše, pripremile su 300 obroka za migrante koji borave na otvorenom. Kako kažu, spremile su topli pileći gulaš, rižu i krompir.

Ne kriju šok i nevjericu nakon što su vidjele mjesto gdje migranti borave. To im, navode, vraća sjećanja na rat u BiH kada su mnoge bosanskohercegovačke porodice u potrazi za boljim životom dijelile sudbinu današnjih ljudi u pokretu.

“Tačno me povratilo u ono vrijeme nekada kada smo se jagmili za koru hljeba i narezak. To je bilo ’92. godine, u ratu”, priča Vahida Jusić, članica Udruženja nakon što je podijelila obroke porodicama i oskudno obučenoj djeci.

Članice Udruženja žena “Izvor” iz Bužima dijele migrantima ručak i poklon pakete sa osnovnim potrepštinama, a najmlađima slatkiše (na fotografiji, 14. oktobar 2021.)

Za uslove u kojem već nekoliko mjeseci na otvorenom borave porodice s djecom, uglavnom iz Afganistana, bez tekuće vode, struje i toaleta, njena kolegica Mirsada Bajraktarević teško pronalazi riječi.

“Šta bih rekla na ovo sve. Žao mi je ove djece. Mi smo odrasle osobe, živimo u kući, imamo redovan obrok i toplu sobu, ali opet kad malo kiša padne, nama je svima hladno. Tražimo vatru da se ugrijemo”, priča Mirsada.

Uz obroke su pripremile i toplu odjeću, poneku dekicu i slatkiše za djecu kojoj je divlji kamp, kolokvijalno nazvan džungla, postao privremeni dom.

Migrantima je ovo mjesto, divlji kamp – kolokvijalno nazvan džungla, postao privremeni dom (na fotografiji, 14. oktobar 2021.)

Pomoć ugroženim grupama se nastavlja uprkos odluci Operativne grupe Unsko-sanskog kantona (USK), jednog od deset kantona bh. entiteta Federacije BiH, o hitnom izmještanju migranata koji borave van prihvatnih centara i zabrani rada organizacijama i volonterima koje im pomažu migrante.

Austrijska humanitarna organizacija SOS Balkanroute svakodnevno obezbjeđuje sredstva za pripremu toplih obroka.

U domovinu se ne smiju vratiti

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u tri prihvatna centra u Unsko-sanskom kantonu, Lipi, Borićima i Miralu, trenutno je smješteno 1.200 migranata, dok se u dva prihvatna centra u Sarajevu nalazi oko 1.800 ljudi.

Određeni broj ljudi u pokretu ostaje izvan zvaničnog smještaja radi odlaska u “Game”, kolokvijalni naziv za pokušaj prelaska hrvatske granice, kažu iz Ministarstva.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Dodaju da su migranti smješteni u divljem kampu u blizini Velike Kladuše dva puta premještani sa te lokacije u prihvatni centar Borići.

Šesnaestogodišnji Amir Faradž, iranski Kurd, se nakon nekoliko neuspjelih pokušaja “Gamea”, ponovo vratio u divlji kamp. Poput ostalih ljudi u pokretu oslanja se na pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija i lokalnog stanovništva, kako bi preživio do novog pokušaja prelaska granice.

“Imam mnogo problema u Velikoj Kladuši. Ne možemo se ni okupati, nemamo ni hrane, ali ljudi nam pomažu. Bosanci su dobri ljudi”, priča Amir.

Jednom je, kako kaže, stigao i do Zagreba.

“Došli smo do Zagreba, ali su nas deportovali natrag u Bosnu. Rekao sam da imam 16 godina i da sam bolestan, ali nas nisu htjeli prihvatiti”.

Nasilje nad migrantima potresa vrh hrvatske policije

Hrvatski mediji RTL i Novosti, uz više stranih medijskih kuća, objavili su 6. oktobra video zapis o nasilju nad migrantima i izbjeglicama.

Istraga povodom nasilja još uvijek traje, naveli su u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Hrvatske, 11. oktobra.

Kako je navedeno iz MUP-a, tri interventna policajca iz Istre, koji su dodijeljeni na ispomoć karlovačkoj policiji i koji su snimljeni pri zlostavljanju migranata, su suspendirani. Na snimcima se čuju jauci i udarci, nakon čega se vide policajci koji, koristeći palice, nasilno prisiljavaju migrante i izbjeglice da se vrate nazad u BiH, gazeći preko rijeke koja tu državu dijeli od Hrvatske.

Istraživanje pod nazivom “Unmasking Europe’s shadow armies” ili “Razotkrivanje evropskih vojski iz sjene” koje je imalo za cilj da dokaže ilegalna vraćanja izbjeglica i migranata sa granica zemalja EU, obuhvatilo je Balkan i Grčku, u kojoj je, također, najavljena istraga.

Novinari Klaas van Dijken i Lamia Šabić kamerom su zabilježili ovaj događaj nedaleko od mjesta Šturlić, oko 120 kilometara južno od Zagreba, na bosanskohercegovačkoj strani granice dvije države.

Na slici se vidi više muškaraca sa kapama “fantomkama”, u uniformama bez oznaka i palicama, kakve imaju pripadnici interventne policije, kako udaraju migrante i izbjeglice.

Jedan od maskiranih se čuje da poslije udarca palicom viče za migrantom: “Go to Bosnia”.

O ovakvom dočeku u Hrvatsku svjedoče i sagovornici RSE.

“Ne znam šta da radi ako ne uspijem. Ja sam Kurd i ne mogu se tamo nikada vratiti. Porodice odlaze zajedno s djecom i traže da ostanu u Hrvatskoj, ali mi to ne dozvoljavaju i šalju ih ponovo nazad. Vraćaju se iscrpljeni i ponovo završavaju u ‘džungli’. Ako ne prihvataju porodice kako će prihvatiti nas”, kaže Amir iz Irana.

Pritužbe na nasilje hrvatske policije prema migrantima i izbjeglicama traju pet godina, a ovo je prvi put da su hrvatske vlasti potvrdile da je riječ o policajcima i suspendirale ih, zbog, kako je saopšteno, nanošenja ugleda službi.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u prethodne tri godine, više od 70.000 migranata ušlo je na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Evropska unija je od 2018. godine osigurala oko 89 miliona eura pomoći BiH za migrante, nakon što je 2016. godine ovaj blok zatvorio svoje granice.

Od ovog iznosa, 13,8 miliona eura je izdvojeno za humanitarnu pomoć. Unatoč tome, ljudi u pokretu nastavljaju boraviti u lošim uvjetima.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Sin Šabana Šaulića opet se bahati: Papreno skupim kolima prolazi na crveno i blokira Novi Beograd

OGLASIO SE MUŽ TANJE SAVIĆ Dušan javno otkrio šta misli o aferi svoje supruge sa Stanivukovićem!