in

NEDŽAD, MARIJAN, MIRKO, AJDIN…: Ovo su bh. političari koji su uzeli 1,5 miliona KM za šest mjeseci nerada…

Slatka-Tajna.Eu

Odbornik u Skupštini Opštine Novi Grad Mirko Zgonjanin kaže da je „bijeli hljeb“ nepotreban jer funkcioneri svakako imaju visoka primanja i dovoljno vremena da uštede. Ipak, i sam je podnio zahtjev za šestomjesečnu naknadu nakon što mu je 2020. godine istekao mandat predsjednika Skupštine. Tako je za šest mjeseci primio 21 hiljadu maraka „bijelog hljeba“.

„Ako su drugi primali to i dobijali te naknade, zašto bih ja bio onaj koji bi se odrekao toga”, kaže Zgonjanin, član Demokratskog narodnog saveza (DNS).

On je vlasnik i direktor firme „Astorija company” koja je u 2020. godini imala dobit od 18 hiljada maraka. Za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrdi da je prije dolaska na funkciju predsjednika Skupštine odjavio zaposlenje u svojoj firmi, da bi se opet prijavio nakon što je završio sa primanjem „bijelog hljeba“.

Gradonačelnici, načelnici, predsjednici i potpredsjednici lokalnih skupština te njihovi zamjenici u Republici Srpskoj (RS) imaju pravo da primaju „bijeli hljeb“ šest mjeseci, baš kao i savjetnici u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Ostali političari u ovom entitetu u nezarađenoj plaći mogu uživati godinu dana. Ovaj novac bi trebao da im pomogne dok ne nađu novi posao ili ne odu u penziju.

Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, 51 općina u Bosni i Hercegovini bi od novembra 2020. do januara 2022. godine trebala isplatiti skoro 1,5 miliona maraka za „bijeli hljeb“ 81 funkcionera.

Među njima su 34 političara koji primaju ovu naknadu iako imaju svoje firme ili su u međuvremenu osvojili nove mandate u skupštinama. Ovakva praksa je moguća zahvaljujući nepreciznim pravilima koja u većini općina ide naruku političarima.

„Bijeli hljeb“ – spas za loše poslovanje

Zahtjeve za „bijeli hljeb“ odobravaju općinske komisije za izbor i imenovanje i njihova uloga se, uglavnom, svodi na formalno potvrđivanje jer pravilima nisu definisane okolnosti za odbijanje zahtjeva, a kriteriji se značajno razlikuju među općinama. Tako je propisano da političari ne mogu primati „bijeli hljeb“ ako su zaposleni, ali nije određeno da li isto važi i kada imaju privatne biznise. Zato i privatnici uzimaju plaću iz javnih budžeta dok rukovode sopstvenim poslovima, uz privremenu odjavu sa tog radnog mjesta.

Halil Jašić iz Stranke demokratske akcije (SDA) je bivši potpredsjednik Skupštine Opštine Milići i vlasnik prodavnice mještovite robe „Mirza“. Nakon što je 2018. godine izabran za potpredsjednika Skupštine, Jašić se odjavio iz svoje prodavnice. Istog dana kada mu je istekla naknada „bijelog hljeba“, ponovo se zaposlio. On je za pola godine primio 7.200 maraka “bijelog hljeba”.

„Oni kažu imaš pravo na naknadu tu koristiti ako ti je loš status firme, ako nije u nekom razvoju velikom trgovinska radnja“, kaže Jašić za CIN, dodavši da je sve bilo u skladu sa zakonom.

Njegov stranački kolega Ajdin Mešić, bivši predsjednik Skupštine Grada Prijedora, suvlasnik je firme za obradu metala „CNC power“ i vlasnik firme za poslovno savjetovanje „2A connections“. One su u 2020. ostvarile dobit od 38 hiljada maraka, a zahvaljujući „bijelom hljebu“ Mešić je za pola godine dobio 21 hiljadu KM.

Bivši zamjenik načelnika Opštine Šekovići Slaviša Mrkajić iz Srpske demokratske stranke (SDS) vlasnik je firme za proizvodnju odjeće „Konfekcija Maja“. Za CIN je rekao da se više neće baviti politikom i da ima firmu, ali je nekoliko trenutaka poslije promijenio priču.

„Ja, ja… prod’o Italijanima firmu. Sve zatvorio, ja. Ne bavim se više ovde ničim.“ Prema podacima iz sudskog registra, Mrkajić je i dalje vlasnik firme za koju kaže da ju je prodao prije tri godine.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







I bivši zamjenik načelnika Opštine Rudo Mitar Vidaković ima firmu „MMR-Braća Vidaković“ koja se bavi preradom drveta. On je za pola godine dobio oko 12.800 maraka „bijelog hljeba“.

„Burazer jedino to on radi sad trenutno i to održava samo firmu da ne umre“, kaže Vidaković.

Izvor : CIN

U privilegijama rada u državnoj upravi uživao je i bivši predsjednik Skupštine Opštine Osmaci Milan Popović iz Narodnog demokratskog pokreta (NDP). On je bio vlasnik kafića koji je 2018. prebacio na suprugino ime.

„I kad sam vidio, stvarno, da je ovaj državni aparat jedna muzara lijepa, i tu se treba stvarno posvetiti pažnja da se tu upadne nekako. (….) Ja nikada u životu nisam znao šta je topli obrok, regres, zimnica, ogrev. Ne znam šta je to dok nisam upao u državnu instituciju. E, kad se upadne tu, onda stvarno treba povesti računa da se tu što dalje ostane. Stvarno ima privilegija.”

Popović kaže da bi volio radni vijek nastaviti u „državnom aparatu“: „Jedino u ministarstvo, kad bi moglo kako, volio bih”. Dok je tražio posao, dobio je 13.620 maraka „bijelog hljeba“.

Advokat Miloš Stevanović kaže da je problem što je zakonom propisano da pravo na „bijeli hljeb“ prestaje samo u slučaju zaposlenja ili odlaska u penziju jer nisu uzeti u obzir drugi načini zarade.

„Napominjem i to da se nerijetko dešava da ova lica, iako imaju zamrznut radnopravni status koji je nastao izborom na određenu funkciju, taj status u skladu sa zakonom ne aktiviraju nakon isteka mandata, odnosno proteka funkcije nego se koriste ‘bijelim hljebom’. Posljednje navedeno je stvar prave zloupotrebe prava i ne spada u domen ranije navedenih legalnih, odnosno postupaka koji su stvar morala”, kaže Stevanović.

Cijeli tekst pročitajte na CIN-u.

loading…


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

NAPADNUT MAKAZAMA: Na Ivana Marinkovića nasrnula njegova djevojka

Odbor MMF-a podržao Georgievu nakon revizije tvrdnji o lažiranju podataka