in

Business inovacije:Električna roletna inovatorice iz Kladnja osvojila zlatnu medalju u Seulu

Slatka-Tajna.Eu

Čitajući o UN Ciljevima održivog razvoja (SDG), posebno onima koja odnose se na smanjenje siromaštva, gladi i zdravlje, 29-godišnja magistrica ekonomije iz Kladnja, Amra Halilović, uvidjela je da se velika količina hrane baci iz razloga što miševi i štakori godišnje pojedu ili kontaminiraju 20 posto ukupno proizvedene hrane u cijelom svijetu. Uzmajući u obzir i da su i insekti, prvenstveno komarci odgovorni za smrt više od milion ljudi godišnje, što ih stavlja na prvo mjesto najubojitijih životinja na svijetu, došla je na ideju za izradu Električne roletne koja će spriječiti ulazak insekata i glodara u stambene i proizvodne prostorije.

Faza testiranja

„Prvo je nastao sistem mreža kroz koje prolazi električna energija niskog napona, a koje se postavljaju u različitim skladištima i proizvodnim halama s ciljem zaštite sirovine ili gotovog proizvoda od glodara. Takve mreže je bilo prirodno postaviti na vrata i prozore, ali je trebalo još nešto zbog čega bi proizvod bio još vrijedniji. Nakon kraćeg istraživanja, utvrdila sam da su najveće ubice zapravo insekti-u top 10 najsmrtonosnijih životinja čak tri su insekti, komarci i muhe. Tako je sistem mreža prilagođen za Elektro roletnu koja će štititi i od ulaska insekata u objekat“, za Business Magazine kaže Halilović.

Cilj Elektro roletne  je da prevenira ulazak insekata ili glodara u prostorije, bilo stambene ili skladišne. Roletna se može postaviti na prozore i vrata u domaćinstvima, proizvodnim ili skladišnim halama, te može biti fiksna ili pomična. Kroz posebnu mrežu koja se može savijati prolazi struja manje snage koja nije opasna za ljude ali jeste za insekte.

„U odnosu na postojeća rješenja ova Roletna apsolutno onemogućava ulazak insekata u prostoriju, a glodari je ne mogu progristi. Roletna se može napajati električnom energijom iz različitih izvora-od baterija, solarnih panela do priključka na standardnu mrežu 220V uz obavezu korištenja konvertera. Roletnom se može upravljati manuelno ili pomoću WiFi. Idealna je za HACCP implementaciju, odnosno za postavljanje na prozore objekata u kojima se proizvode prehrambeni proizvodi“, dodaje Halilović.

Roletna se može napajati električnom energijom iz različitih izvora

Na razvoju ideje radila je samostalno, a materijale za izradu prototipa nabavila je od domaćih preduzeća, te po potrebi konsultuje elektro i mašinske inžinjere. Roletna trenutno prolazi fazu testiranja i još uvijek nije na tržištu, ali cilj je u saradnji s postojećim kompanijama koje se bave proizvodnjom roletni i komarnika plasirati i ovaj proizvod na tržište. Halilović vjeruje da proizvod ima tržišni potencijal, ali da samostalna proizvodnja i pokretanje kompanije u ovom momentu nije najpametnija opcija.

„U potrazi sam za partnerima koji već posjeduju odgovarajuću infrastrukturu za proizvodnju sličnih proizvoda. Ubrzo ćemo završiti sa svim testovima na otpornost i sigurnost materijala i mreže, tako da ćemo moći konkretnije krenuti u priču o proizvodnji i plasmanu. Mišljenja sam da ovaj proizvod nije toliko atraktivan za BiH, ali da značajne promjene i korist može donijeti u zemljama visokog rizika obolijevanja od malarije, što znači Meksiko, Južna Amerika, Afrika i Azija. Također, u smislu zaštite hrane od glodara, zanimljive su države koje prednjače u svjetskoj proizvodnji hrane, a to su opet Kina, Sjedinjene Američke Države, Indija, Brazil… Još uvijek nemam definirane cijene, ali s obzirom na to da se radi o jeftinim i pristupačnim materijalima, tako će i cijene biti prilagođene tržištima s niskim životnim standardnom“, pojašnjava Halilović.

Proizvod može biti koristan u zemljama visokog rizika obolijevanja od malarije, kaže Halilović

Viši ciljevi

Iako su mnogi inovatori na svom inovatorskom putu nailazili na razne poteškoće, Halilović na sreću nije imala nikakvih prepereka. Jednostavno, kako kaže, na koja god je vrata pokucala dobila je podršku počevši od Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine, preko Ministarstva civilnih poslova BiH do Trezora bh. inovacija koji provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

„Od navedenih institucija sam dobila i mentorsku ali i finansijsku podršku, kako za ispitivanje materijala tako i za podnošenje prijave za međunarodnu zaštitu patenta koja je izuzetno značajna za izlazak i zaštitu proizvoda na inozemnom tržištu. Nadam se da će i buduće aktivnosti i razvoj poslovnog modela koji razvijam uz mentorsku podršku Startup studija Fondacije Mozaik proći jednako dobro kao i ovaj prvi, istraživački dio“, dodaje Halilović.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Elektro roletnu  je nedavno prijavila Asocijaciji inovatora BiH za predstavljanje na jesenjim izložbama, a već se okitila prvom medaljom. Naime, na Međunardnoj izložbi inovatorica u Seulu održanoj sredinom augusta, nagrađena  je zlatnom medaljom.

„Medalja kao medalja bez obzira na sjaj, pa i samo učešće na nekoj izložbi pozitivno utiče na raspoloženje i na neki način nas ohrabruje da nastavimo dalje, ali ono najvažnije da zavolimo nauku, istraživanje i da uživamo u rješavanju problema. Izložbe na kojima se predstavljaju članovi Asocijacije su najveće svjetske izložbe inovacija, gdje učestvuju učesnici iz više od 100 država svijeta, među takvom konkurencijom i samo učešće je velika čast. Da je neki sport u pitanju vjerovatno bismo za takav nivo organizovali javne dočeke samo za plasman“, naglašava Halilović.

Već na prvoj izložbi osvojila zlatnu medalju

Halilović ističe da je najbolji pokazatelj položaja inovatora u BiH to što bosanskohercegovačka privreda konkurentsku prednost gradi ne kroz diferencijaciju što znači inovacije, nego kroz uzimanje prljavih i zastarjelih tehnologija koje se u Evropi i svijetu zabranjuju, ali ih mi vidimo kao priliku da te velike proizvođače dovedemo u zemlju te im pored prilike da nastave s prljavim ponudimo i jeftinu radnu snagu. Naglašava da bi se položaj inovatora popravio potreban je sistemski pristup i volja da silne strateške dokumente i akcione planove koje svaka vlada donosi i izrađuje tačno koliko im traje mandat jednom naprave kako treba i pretvore u djelo.

„Potreban nam je i pravni okvir i administracija koja će pratiti i poticati preduzeća na tehnološki napredak i samim tim saradnju svih stakeholdera sa svima pa i inovatorima pojedincima između ostalih. Nije dakle sve ni u novcu, napravit ćemo ga, jedan Google ima dva puta veći mjesečni prihod od godišnjeg budžet naše države, tako da je o novcu smiješno govoriti. Kada bi ovi naši vladajući znali koliko nas koče zbog sitniša koji trenutno skupljaju misleći da su uzeli sve pare svijeta, a koliko bi tek novca (pošto im on jeste najvažniji) mogli imati svi građani kada bismo napravili strukturu, sistem u kojem ćemo krenuti od banalne stvari, da cijenimo vrijeme pojedinaca i zaposlenih tako što nećemo poticati čekanje u redovima i skupljanje papira kojim svaki administrativni radnik može pristupiti jednim klikom. Tada, kada počnemo cijeniti sebe, počet ćemo popravljati i položaj ne samo inovatora, nego svih naših državljana, preduzeća i drugih aktera“, ističe Halilović.

Kada su u pitanju planovi za budućnost, prvenstveni cilj je završiti sva testiranja materijala i mreže, te pronalazak odgovarajućeg partnera s kojim će moći krenuti u proizvodnju i otvoriti inozemno tržište.

„Nisam opterećena finansijskim rezultatom, iako naravno projekt mora biti samoodrživ. Viši cilj ove inovacije je da pomogne ljudima. Ako zahvaljujući Elektro roletni uspijemo smanjiti broj smrtnih slučajeva uzrokovanih ujedima insekata ili količinu kontaminirane hrane za samo jedan posto, opet govorimo o hiljadama, a to su zaista značajna dostignuća“, dodaje Halilović.

Opstanak kompanija ovisit će o inovacijama

S obzirom da u BiH nema naučno-razvojno-istraživačkih instituta u kojima bi inovatori mogli raditi na rješenju različitih problema, Halilović kaže da platforma poput Trezora bh. inovacija, je jedna od najboljih stvari koja se mogla dogoditi inovatorima i to u pravom momentu.

„Sigurna sam da ćemo uskoro svjedočiti novim partnerstvima između inovatora i preduzetnika koje će ova Platforma potaknuti. U svijetu u kakvom danas živimo, s naprednim IT i tehnološkim rješenjima, opstanak kompanija će u najvećoj mjeri ovisiti o inovacijama. Ako znamo da su bh. inovatori odnosno naši ljudi daleko iznad svjetskog prosjeka po broju priznanja koja dobijaju za pamet/inovacije, onda je samo pitanje vremena kada će privreda otvoriti oči i početi koristiti taj neiscrpan resurs – intelekt.  Možda je Trezor bh. inovacija spona koja je bila neophodna svih ovih godina. Vrijeme će najbolje pokazati“, dodaje Halilović.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

DRUŠTVENE MREŽE: Martinu napadaju zbog Thompsona

Kako se gledala reprezentacija “Kod Marike”: Ne zanima ih Begić ni Vico, već uspjeh Zmajeva!