in

Business forum: Je li bh. privreda spremno dočekala četvrti val koronavirusa?

Slatka-Tajna.Eu

Bosnu i Hercegovinu je zahvatio četvrti val koronavirusa, a broj zaraženih raste svaki dan, tako da već sada imamo dnevni broj od 1.000 novozaraženih. Nizak procenat vakcinisanih kao i nepoštivanje epidemioloških mjera dodatno usložnjava cjelokupnu situaciju, te su na stolu i strožije mjere. Kada je u pitanju privreda BiH, ona se u prošlim valovima pandemije uspjela sama sačuvati velikih i katastrofalnih gubitaka, jer su mjere koje su vlasti preduzele bile zakašnjele i nedovoljne. Pokazatelj ekonomskog oporavka jesu i podaci vanjskotrgovinske razmjene po kojima je izvoz u prvih sedam mjeseci veći za oko 660 miliona KM u odnosu na 2019. godinu, a oko 1,5 milijardi u odnosu na 2020. godinu. Međutim, ukoliko bi došlo do restriktivnijih mjera, koje imaju štetne posljedice za privredu, pri tome uzimajući u obzir da naši privrednici imaju limitirane mogućnosti za pomoć, postavlja se pitanje da li će bosanskohercegovačke kompanije i ovaj put pokazati otpornost i da li su, s obzirom da već znaju koji su to ekonomski izazovi u slučaju lockdowna, spremno dočekale četvrti val koronavirusa.

Saša Petković, Ekonomski fakultet Banja Luka, profesor

Naša privreda je duboko integrisana u globalne lance snabdijevanja sa relativno nepovoljnom kvalitativnom strukturom, sa izuzetno skromnim izdvajanjima u javnom i realnom sektoru za istraživanje i razvoj i kao takva, zavisna je od globalnih kretanja. Poremećaji u globalnom lancu snabdijevanja uticali su na oštar pad privrednih aktivnosti u 2020. godini, a četvrti talas Covid-19 pandemije svakako će imati uticaj na ekonomska kretanja u BiH, bez obzira na optimistične projekcije rasta BDP-a krajem 2021. godine i početkom 2022. godine. Izvozni sektor „drži tempo“ i omogućava blagi rast BDP-a. Nažalost, direktne strane investicije nisu na zavidnom nivou, a  politička nestabilnost u zemlji i regionu, nastavak odliva stanovništa i nizak natalitet ne daju nam pravo za povećani optimizam. Vodeći računa o svemu navedenom, ne mogu da afirmativno pišem o spremnosti bh. privrede na četvrti talas pandemije, jer institucije uglavnom djeluju reaktivno, a kompanije se snalaze kako znaju. U svakom slučaju, realni sektor je „žilav“ i posluje relativno dobro, s obzirom na nepovoljne okolnosti.

Dragan Đukić, Privredna komora Brčko distrikta BiH, predsjednik

U Privrednoj komori Brčko distrikta smo veoma predano radili i redovno komunicirali sa našim članicama, te sve ovo vrijeme pružali neophodnu podršku koliko je to u ingerencijama Komore, a mišljenja smo da je skoro nemoguće da se ekonomija jedne male države, kao što je BiH, nosi sa teškoćama i ograničenjima koje sa sobom donosi pandemija. Sa predstavnicima institucija Brčko distrikta smo pokušavali iznaći rješenja koja bi bila na dobrobit poslovne zajednice Brčko distrikta, uključujući  i vakcinaciju radnika u privredi, a sve kako bi poslovni subjekti mogli obavljati svoju djelatnost bez obzira na nadolazeći talas koronavirusa. Moram naglasiti da privredna aktivnost ne smije stati i svi zajedno moramo aktivno raditi na tome da se počne što više razmišljati o ekonomiji, jer je to jedini način da zadržimo stanovništvo na ovom području, bez obzira na pandemiju i sve druge prijetnje i izazove.

Vladimir Blagojević, Privredna komora RS, potparol

Ono što nas ohrabruje jeste da su pozitivni trendovi poslovanja privrede zabilježeni krajem prošle godine nastavljeni i tokom cijele ove godine što je dovelo do povećanja pokrivenosti uvoza izvozom. Povećan broj zaraženih, među kojima su i radnici, u zadnjem periodu pojedinim kompanijama pravi probleme u organizovanju nesmetanih poslovnih procesa. Međutim, ono što je „pozitivno“ jeste da imamo iskustvo od godinu i po sa ovom pandemijom, da su privrednici za sada pokazali jednu visoku dozu odgovornosti i da su učinili sve kako bi obezbijedili adekvatne uslove u svojim kompanijama kada je u pitanju zaštita zdravlja radnika. Kada je u pitanju eventualno novo zatvaranje, mislim da su se i naše kompanije i kompanije zemalja naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera privikle na cijelu ovu situaciju, jer kada bi se ponovio najgori scenario, s početka pandemije, svakako bi bio veliki udarac za kompanije, ali ipak vjerujem da, ako smo uspjeli uspostaviti protok roba onako brzo na početku pandemije, da bi to nastavili i u narednom periodu.

Miljenko Buhač, Asocijacija poduzetnika Hercegovine glavni tajnik/sekretar

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Neupitno je da su poduzetnici izvukli veliko i korisno iskustvo iz dosadašnje prakse za vrijeme pandemije koronavirusa. Mi smo nakon prvog velikog zatvaranja u proljeće prošle godine naglasili kako reakcija vlasti nije bila ni blagovremena ni adekvatna. Kasnije su entitetske i županijske vlasti reagirale odlučnije, ali ovakvu otpornost i žilavost bh. privrede valja ponajviše zahvaliti sposobnosti samih kompanija da se odupru najvećim izazovima. Ukoliko aktualni val Covida-19 bude iziskivao drastičnije mjere od sadašanjih, firme i poduzeća će se u najvećem broju slučjeva znati s time nositi. Ne treba zaboraviti da na duge staze sve ima svoje limite, stoga vlasti trebaju što više pažnje posvetiti upravo gospodarstvu, s naglaskom na realni sektor.

Damir Bećirović, Visoka škola “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla, profesor

“Bh. privreda je pokazala da je prilično “žilava” i da je uspjela prošlogodišnji “pandemijski šok” u velikoj mjeri amortizirati. Odgovor na četvrti val pandemije zavisi od više faktora, prije svega od toga kako će se novi val odraziti na tržište EU, kao naše primarno izvozno tržište, ali i na optimizam na domaćem tržištu. Također, važno je pratiti i uticaj četvrtog vala na cijene repromaterijala, i uopće mogućnost nabavke istih, jer je to jedan od ključnih problema koji su se pojavili u ovoj godini. Ja ne očekujem da će četvrti val rezultirati novim zatvaranjima u Evropi, što to je dobro, i tada bi se ekonomske aktivnosti nastavile odvijati ovim tempom, međutim, u slučaju pogoršane epidemiološke situacije i novih zatvaranja, teško da bi mnoga naša preduzeća to mogla prevazići, jer su rezerve likvidnosti prošle godine istrošene, a nismo regulativu učinili fleksibilnijom, na način da bh. privredi ostavi neki manevarski prostor u takvim ekstremnim situacijama.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar

Bosanskohercegovačka privreda se pokazala veoma otpornom tokom Covid-19 pandemije i prateće recesije. Postojeći trendovi, prije svega oporavka izvoza i povećanja industrijske proizvodnje su dobri, i to najvećim dijelom zbog povećanja potražnje na tržištu EU. Kada govorimo o spremnosti za novi val Covid-19, kompanije su se, koliko je to moguće, adaptirale na novu normalnost. Imamo nove poslovne modele (distribucije, naročito), povećanje industrijske zaštite, te uspješno implementaciju procesa vakcinacije u brojnim kompanijama. Izvoz se vrlo brzo oporavio. Vlasti sa druge strane dočekuju novi val apsolutno nespremno – nisu se provele potrebne reforme (digitalizacija i slično); nemamo jasne kriterije za procjenu stepena krize, a što treba da argumentuje rigidne mjere ukoliko su iste potrebne i naročito, nemamo nekih poticajnih mehanizama koji će poboljšati postojeću zdravstvenu i ekonomsku situaciju. Evidentno je da je naš prag vakcinacije, shodno postojećim trendovima, veoma nizak u komparaciji sa razvijenim zemljama svijeta. To će biti problem – manja konkurentska prednost u odnosu na ostale – u ovoj novoj normalnosti. Zbog toga je potrebno sinergetsko djelovanje vlasti i privrede, a kako bi se stepen vakcinacije povećao. Pritom treba izbjegavati prisilu, a naglašavati neke druge metode poticaja iz domena bihevioralne ekonomije (bolja komunikacija poput Danske, adekvatne nagrade poput SAD-a itd.). Na kraju, dobro je da je ljetna sezona prošla (uspješno), tako da potencijalne rigidne mjere neće toliko uticati na turizam.

Melika Hrvić, Udruženje poslovnih žena u BiH, urednica portala

Covid zakon nije pokazao razumijevanje niti senzibilitet prema ženskom rodu – što ni inače nije neobiočno, nažalost. Samim tim, mi – žene poduzetnice smo se, kao i do sada, veoma brzo i uspješno umrežile i usaglasile da nam niko neće pomoći osim nas samih.
Jedno od aktualnih rješenje jeste i predstavljanje ženskog bh. poduzetništva i to u saradnji sa Francuskom ambasadom, a u toku je i izrada platforme za žene.
Naglasak je na jačini žene koja je uporna i spremna da “prođe kroz zid” kada mnogi misle da ona to neće, ne treba, ne smije… To stalno radimo, uspješno. Neka nama nas.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Može li se onima koji se odbiju testirati neisplatiti plaća?

Kćerka Željka Mitrovića uživa u luksuzu: Pokazala dečka milijardera, pa poklon od 5.000 eura – “Ovo je moja nova bebica”