U organizaciji Matične sekcije inženjera elektronike, automatike i telekomunikacija (skraćeno EAT) koja djeluje pri Inženjerskoj komori FBiH održana je veoma uspješna radionica o elektronskom potpisu i javnoj upravi. Radionica je održana kombinovano, tj. on line i fizički u prostorijama Privredne/gospodarske komore FBiH uz poštivanje epidemioloških mjera. Učesnici radionice su bili predstavnici svih nivoa vlasti, od državnog do opštinskog/općinskog nivoa, inženjeri, ekonomisti, pravnici te svi oni koji na bilo koji način mogu doprinijeti pokretanju i razvoju pomenutih oblasti.
Učesnici radionice su bili u prilici da saznaju o dosadašnjoj zakonskoj regulativi u BiH i u EU, o različitim nivoima elektronskog potpisa gdje najviši nivo u rangu rukom potpisanog ima kvalifikovani napredni elektronski certifikat, da saznaju gdje i kako se elektronski potpis može nabaviti (kupiti), kako poslovati bez papira kao i zahtjeve koji se postavljaju pred moderne DMS sisteme. Učesnici su također bili u prilici vidjeti kako se elektronski potpisuje dokument kroz praktične demonstracije.
U interaktivnoj atmosferi doneseni su slijedeći zaključci:
1. Dosadašnja zakonska regulativa u BiH je dovoljna da se za kvalifikovani elektronski
potpis može reći da ima snagu, tj. ravnopravan, je sa ručnim potpisom;
2. Javna uprava e-servise može posmatrati kao tri scenarija:
2.1. zahtjev elektronski, servis klasični:
Korisnik šalje zahtjev u elektronskom obliku, dobija dokument u klasičnom/printanom obliku;
2.2. zahtjev elektronski, servis elektronski:
Korisnik šalje zahtjev u elektronskom obliku, dobiva dokument u elektronskom obliku
2.3. samostalno kreiranje i preuzimanje dokumenta preko web servisa.
U prva dva slučaja, podrazumijeva se da uposlenik obrađuje zahtjev i priprema izlazni dokument. U ovom slučaju korisnik sam unosi podatke, identificira se i mašina (neki server) na osnovu identifikacije izdaje dokument.
Svi učesnici su se složili da prvi scenario sa korištenjem može da krene odmah, dok je za drugi scenario potrebno provjeriti/usaglasiti određene zakone kao što je npr. Zakon o matičnim knjigama.
3. Operativno uspostavljanje elektronske korespondencije, tj. prihvatanja elektronski potpisanih dokumenta može se posmatrati kao tri hronološka procesa:
• Definisanje internih procedura;
• Kreiranju elektronski potpisanih dokumenta;
• Sigurna arhiva.
4. Obim ulaganja u infrastrukturu za prihvat i upravljanje elektronskim dokumentima je proporcionalan veličini organizacije/kompanije, sa obimom ulaganja u rangu ulaganja u informatičku opremu.
5. Da bi se elektronska komunikacija implementirala od najnižih organa vlasti, malih kompanija, pa do najviših nivoa vlasti, velikih kompanija i strategija, potrebno je multidisciplinarno pristupiti rješavanju problema.
Na radionici su potpisali i Memorandum o međusobnoj saradnji direktor Arhiva FBiH profesor Admir Hadrović i predsjednik EAT sekcije dr. Edvin Škaljo.
Ana Nikolić je fer-plej igrač. Obratila se bivšem mužu Stefanu Đuriću Rasti, koji se trenutno nalazi u…
Učešće u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama, posmatrano po grupama proizvoda, bilo je sljedeće:…
Andrija Milošević već više od 25 godina glumi, smišlja, piše, kreira i producira značajne umjetničke i…
Španski teniser Karlos Alkaraz opravdao je ulogu favorita u duelu protiv Tijaga Sejbota Vilda i…
[{"img":"\/img\/vijesti\/2024\/04\/biham.jpg","full":"\/img\/vijesti\/2024\/04\/biham.jpg","caption":"(Foto: Screenshot\/BIHAMK\/GP Bosanska Gradi\u0161ka)","bg":"888a8b"}] Duga su zadržavanja u oba smjera na graničnim prelazima Gradina i…
Sigurno ste vidjeli savršene travnjake i divili im se, ali da li ste ikada pomislili…