in

Kako izgleda biti pravi e-građanin

Slatka-Tajna.Eu

Ilustracija

Foto: HRT / HTV

U Hrvatskoj traje popisivanje stanovništva, i dosegom se smatra prvi put provedeno samopopisivanje, koje je iskoristilo više od 1,600 tisuća građana. Prednosti digitalnog doba tu su na djelu. Estonija se već godinama se smatra predvodnicom u prihvaćanju brojnih koristi tehnologije. Ekipa emisije Agenda istražila je kako izgleda biti pravi estonski e-građanin.

Stanovnici Talina vole za sebe reći kako ne trate vrijeme na stvari koje im u životu nisu bitne. Jedna je od njih, smatraju, čekanje u redovima. 

– Nikad nisam provodio vrijeme čekajući u redu. Tijekom cijeloga života, a sada imam 36 godina, potrošio sam sveukupno manje od 15 minuta predajući porezne prijave, kaže Marten Kaevats, savjetnik estonske vlade za digitalnu strategiju.

U Estoniji je to doista moguće, zahvaljujući digitalizaciji javne uprave. Umjesto za šalterom, 99 posto javnih usluga može se obaviti mobitelom ili s nekoliko klikova mišem, dodaje Florian Marcus, savjetnik za digitalnu transformaciju Centra e-Estonija.

Florian Marcus

Foto: HRT / HTV

Internetom se koristi više od 90 posto građana Estonije. Porezne prijave obavljaju se gotovo isključivo digitalnim putem. Nešto manje od 50 posto Estonaca ne izlazi ni na birališta nego koristi prednosti online glasovanja, koje je ova zemlja uvela prva na svijetu. Glasati se može više puta, ali samo se zadnji glas računa. Čak ni za potpisivanje dokumenata ne morate napuštati udobnost vlastita doma, jer već dvadeset godina u uporabi je digitalni potpis.

Digitalni potpis štedi 2 posto BDP-a

– Samo kroz digitalni potpis uštedimo oko dva posto našeg BDP-a. Kako je Estonija dio NATO-a, što znači da za vojsku moramo izdvajati dva posto BDP-a, onda kao usporedbu možemo reći da imamo vojsku zato što smo uveli digitalni potpis, naglašava Marten Kaevats, savjetnik estonske vlade za digitalnu strategiju.

Ne štedi se samo novac. Vladinom platformom za digitalnu razmjenu podataka samo prošle godine ušteđeno je nevjerojatnih 1400 godina rada, koje bi za obavljanje istog posla bile potrebne jednom državnom dužnosniku službeniku. Brojni Estonci ne pamte kad su posljednji put stajali za šalterom.

Ušteda 1400 godina rada službenika

– Nakon što sam došao iz Tartua u Talin morao sam ispuniti prijavu vezanu za školu moga sina. Poslali su mi prijavu, potpisao sam je digitalnim potpisom i poslao je natrag. To doista olakšava život, gotovo sva je papirologija nestala, navodi jedan stanovnik Talinna.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Online javne usluge jako često koriste starije osobe. Primjerice portal za javno zdravstvo ili glasovanje putem interneta izrazito su popularni kod te dobne skupine. Međutim, naglašava – važno ih je obrazovati. Sada se radi na daljnjem razvoju sustava umjetnom inteligencijom, a cilj je da postane prilagodljiviji stalnim promjenama.

– Danas već imamo više od 50 slučajeva korištenja umjetne inteligencije koji su trenutačno aktivni. Na primjer, takav sustav u zavodu za zapošljavanje povezuje ljude s dostupnim poslovima. Korisnici su zadovoljniji poslovima koje im dodijeli sustav nego zaposlenici u uredu, tako da se umjetna inteligencija tu već pokazala učinkovitijom od ljudi, dodaje Florian Marcus.

Otkako je prije više od dva desetljeća započela digitalizaciju javne uprave Estonija je u tom području u samom europskom vrhu. Svoja pozitivna iskustva sada nastoje prenijeti drugima i pospješiti digitalnu revoluciju u čitavoj Europi pa je četvrtu godinu zaredom u Talinu održan digitalni summit. Ove je godine u fokusu bila izgradnja digitalne infrastrukture i pouzdana povezivost.

Stranim vladama i tehnološkim tvrtkama Estonija se sada nudi kao platforma za testiranje njihovih inovacija u digitalizaciji javne uprave. Zauzvrat, proizvod koji su testirali dobivaju besplatno. Ulaganje u povezivost i poticanje digitalne revolucije na samitu su predstavljeni kao geostrateški plan za očuvanje konkurentnosti Europe.

Ključno pravilo za zaštitu podataka: Ne stavljajte sva jaja u istu košaru

Digitalni je sektor jedan od najbrže rastućih. On stvara radna mjesta i potiče gospodarski rast. Važno je, stoga, zadobiti povjerenje građana i poduzetnika spremnih na ulaganje u tom području osiguranjem transparentnosti i zaštite podataka. Za estonske stručnjake ključno je jednostavno pravilon napominje Marten Kaevats

– Nemojte stavljati sva jaja u jednu košaru. Ako jaja stavite u tisuće košara već ste sigurniji. Ako netko napada jednu od tih košara samo je jedno jaje kompromitirano. Na primjer u Estoniji, ako bi netko zlonamjeran hakerskim napadom pokušao doći do svih profilnih informacija o meni trebali bi napasti 200 različitih servera istovremeno unutar jedne mikrosekunde, tumači.

Većina uspješnih hakerskih napada ne događa se zbog neke vrhunske inkripcije, nego zato što jedna osoba u velikoj organizaciji klikne na krivi link u krivom e-mailu. Ljude, kaže Florian Marcus – treba potaknuti na kibernetičku higijenu, a u tome je ključno obrazovanje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Matična sekcija Inženjera elektronike, automatike i telekomunikacija (EAT sekcija) održala radionicu o temi „Elektronski potpis i javna uprava“

MAČIJE OČI: Tijana Ajfon opet posjetila estetskog hirurga