in

“Po sat vremena moram glumit’ dvorsku ludu!”

Slatka-Tajna.Eu

Trajektna luka u Splitu

Foto: HTV / HRT

Možemo odahnuti. Turistička je sezona, pandemiji unatoč, prošla iznad očekivanja, a svi znamo koliko nam je turizam važan. Ali nakon što prebrojimo dolaske, noćenja i prihode, moramo se zapitati jesu li ta gužva, kaos i masovnost kojima smo svjedočili ovoga ljeta doista ono što želimo. Znamo što dobivamo, a što gubimo? Što od svega imaju gradovi poput Splita ili Hvara i njihovi stanovnici?

– Cijeli grad trpi ljeti a samo neki profitiraju. Nije to razlog za zavist nego razlog da se razmisli kako bi se moglo nešto više novca sliti u gradsku blagajnu, smatra novinar ‘Slobodne Dalmacije’ Damir Šarac.

– Proračun grada Dubrovnika zaradi 10 puta više, a u broju turista smo tu negdje, dodaje.

– Za Split je to pogubno jer je ovo povijesna lokacije, a ta stihija je nama donijela alkoholni turizam – koji nipošto ne stoji dobro s ovim prostorima, odnosno snažno ga devastira, ističe povjesničarka umjetnosti dr.sc. Ana Peraica.

Samo da nije u trajektnu luku, vjerojatno pomisli svaki taksista kada mu aplikacija zazvoni za iduću vožnju. Premali je ovo grad za sve te automobile. Ni u ovome trenutku ne nazire se rješenje tog problema.

– Mi nekad satima, ne pretjerujem, doslovno stojimo zatvoreni u autobusu gdje ja moram glumiti dvorsku ludu, zabavljati ljude da ne dožive živčani slom za nešto što su platili. Ako su po dva kruzera, dosta njih s autobusima odlazi. A događa se da po 4 trajekta dolaze istovremeno i svi ti auti moraju proći preko najužeg mosta u gradu. Satima se zna čekati, priča turistički vodič Dino Ivančić.

Ovakvu sezonu nisu mogli zamisliti ni najmudriji stručnjaci u turizmu. A onda su gosti počeli dolaziti. Mi domaći pitali smo se ima li ovome kraja. Svi su se međutim složili kako je ove godine struktura gostiju nešto drukčija.

– Sad grubo je reći – nikad gore goste nismo imali, ali stvarno nikad gore goste nismo imali, kaže vodič Ivančić.

– Kao da su prvi put došli na neku stranu destinaciju, dodaje.

– Što se tiče pitanja imamo svakakvih pitanja. “Gdje je ta palača uopće?”, nakon sat vremena što stoje na Peristilu ili “ajme što vam je lijepo u Grčkoj”. Ima ih stvarno bahatih i arogantnih, nema veze s nacijom, radi se o o novopečenim bogatašima koje se obogatili na nepoznate načine i ponašaju se kao gospodari svijeta. On me platio i on me posjeduje, kaže vodič Ivančić.

Kao što toliki broj ljudi ne može podnijeti luka tako ih ne može podnijeti ni Palača. Kada se u tim uskim ulicama pomiješaju mirisi znoja, užeglog ulja i sve to na plus 40, grad postaje nepodnošljiv.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










– Kruzeri kad tu nahrupe začepe grad i onda se ne može na nekakav normalan način konzumirati kulturu. Kultura se ne može konzumirati masovno. Spomenici se ne mogu konzumirati masovno i zbog toga smo izgubili jedan dio populacije koja nama donosi bolji probitak i završili smo kao jedan velika pečenjara, smatra povjesničarka umjetnosti Ana Peraica.

– Mi smo ih dočekali doslovno gladni i žedni svega. Godinu dana nije se ništa uprihodilo od turizma i onda u takvim uvjetima je bilo posla za sve i zabave za sve, a naravno u to ulazi i siva ekonomija jer više nitko nije mogao kontrolirati što se u gradu troši, koliko se troši i koliko se plaća poreza i koliko ima smisla fiskalizacija, objašnjava novinar Šarac.

– Postoji nekoliko problema unutar Dioklecijanove palača. Prvo oni koji upravljaju gradom ne poznaju je. Veći dio onih koji rade u gradu ljeti odlazi na godišnji odmor. I zbog toga se stvara prodor ilegalnog tržišta u sam centar grada tamo gdje je najvidljivije. I kad meni dođe kolega povjesničar umjetnosti iz Austrije onda je prva stvar koju on vidi – to u centru grada, umjesto da u centru grada vidi nekakve sadržaje koji su mu primjereni, a kolodvorske sadržaje vidi na kolodvoru, kaže povjesničarka umjetnosti Peraica.

– Ja sam čuo da su mnoge prijevozničke firme, hoteli, ugostiteljstvo, svi oni koju tu nešto zarađuju registrirani po drugim gradovima. Znači niti to malo prireza koji bi se mogao zaraditi ne odlazi u gradsku blagajnu. Žalosno je što u gradskoj vlasti splitskoj to nikoga ne zanima, smatra novinar Šarac.

A kada padne mrak, primijetio je Damir Šarac osim restorana ovaj carski grad ne pruža previše. Prije desetak godina kada je Split bio tek tranzitni grad ovdje je bilo velikih koncerata i velikih turneja.

– Mi nemamo razrađenu strategiju zabave u gradu. Imaš ogroman broj mladih turista. Ja ne znam gdje se oni zabavljaju osim što mogu ići piti na Bače i onda su ujutro opet građani potjerani s tih zagađenih plaža. Tragično je da neki puno manji gradovi, manje sredine imaju puno bolje kulturno ljeto nego Split, ističe Šarac.

A tridesetak milja južnije Hvar puca po šavovima upravo zbog zabave.

Evo tek nekoliko zanimljivih i zabrinjavajućih podataka.

– Ostaje nam vrlo malo ja sam pokušao nedavno doći do nekakvih brojeva naravno to je vrlo teško. Ali recimo samo od apartmana ili noćenja je uprihođeno prema našim proračunima 50 milijuna eura, a onda smo doznali da u proračun se od svega ulilo 7 milijuna kuna, a samo čišćenje Dioklecijanove palače ljeti košta 8 milijuna, ističe Šarac.

– Prvo veliki dao javne površine ljeti se zaposjelo bez da grad ima šta od toga, bez da ubire išta. Drugi dio ne plaća ono što bi morao platiti. To su komunalni doprinosi i spomenička renta i kruzeri koji ne plaćaju odvoz smeća i tu se događa veliki udar na građane koji ih plaćaju, sve što ne plate nelegalni, platit ćemo mi koji smo legalni, ističe Peraica.

– Ali ono što ja mislim da bi trebali je profitirati nakon te razorne sezone. Da umjesto mehaničkog pročišćivača vode dobijemo kemijski ili biološki, da napravimo nova reciklažna dvorišta, da uredimo kontaktne zone, posebno kolodvor autobusni ili željeznički, to nije dostojno grada kakvim se on predstavlja, naglašava Šarac.

O rješenju ovih problema trebali bi progovoriti struka sa Sveučilišta, Grad i Država. Oni za sada samo zbrajaju odlaske, dolaske i noćenja. Dakako odgovor je i u novcu.

– Investiranje, vi bi trebali zaraditi i investirati u neke party zone. Ne može se predviđati da Peristil bude party zona kad zatvore svi kafići, kao na primjer Amsterdam, i tamo ćete otvoriti gomilu sadržaja. Time ćete potaknut lokalnu ekonomiju, investicije i time ćete riješiti problem, ističe Peraica.

– Ne znam je li nama taj grad oduzet ili smo ga prepustili. Evo, gledam po razmišljanju prijatelja koji se neće nikada spustiti u grad kad krene sezona. Kad im kažeš da se nađemo u gradu, kao da sam im predložio da se bace s litice. Ljudi se jednostavno ne žele boriti ovdje s turistima za popiti pivo jer se ne može naći slobodno mjesto, ali sa druge strane građani su prepustili grad, nisu se borili za njega.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Gdje je i šta radi Anida Idrizović? – Hayat Production

Pogledajte kako izgleda treći brat Tome Zdravkovića, koji je umro na isti dan kad i Toma (Foto)