Nakon izbora u Njemačkoj ne očekujem velike promjene u proeuropskom smjeru

Posebni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić rekao je da ga nisu iznenadili rezultati izbora. Kršćanski demokrati zakasnili su s imenovanjem kandidata i vjerojatno nisu izabrali najjačeg kandidata. Kancelarka Merkel uključila se u kampanju zadnja dva dana. Da se ranije uključila vjerojatno bi bili bolji rezultati izbora, kazao je Granić. Ističe da se Olaf Scholz pokazao jačim kandidatom od Armina Lascheta u sučeljavanjima te da je sve skupa na kraju ipak očekivani rezultat.

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, smatra da bi “semafor koalicija” mogla formirati vladu – SPD, zeleni i liberali. To su, kaže, tri stranke koje su rasle na ovim izborima. Pojačali su svoje rezultate. 

– Prema rezultatima izbora, mogli bi i kršćanski demokrati sastaviti vladu, također sa zelenima i liberalima. Mogli bi to učiniti, brojčano gledano. No atmosfera je drugačija, tako da su CDU i CSU gubitnici ovih izbora. Socijaldemokrati imaju pravo prvi sastavljati vladu. Već se spekulira tko bi što mogao biti u toj novoj vladi. Čini se da liberali računaju na poziciju ministra financija, a zeleni izgleda računaju na ministricu vanjskih poslova. Ne znamo hoće li to tako biti.

Josip Juratović, zastupnik SPD-a u bivšem i novom sastavu Bundestaga, istaknuo je kako im je u interesu da Olaf Scholz bude novi kancelar. 

– Liberali su počeli već taktizirati u tom smislu da sebi dignu rejting, pa da se prvo žele dogovoriti sa zelenima. Uvjeren sam ipak da će Olaf Scholz biti budući kancelar i da će tzv. “semafor koalicija” funkcionirati. Prije svega radi se o tome da je Armin Laschet izgubio izbore. On pokušava taktizirati i spasiti obraz. Ali je javno mnijenje na  strani Olafa Scholza, gdje se 48% građana Njemačke izrazilo da Sholz bude kancelar, a svega 20-25 posto da to bude Laschet, dodao je. Smatra da će se vlada formirati prije Nove godine jer kako kaže ima niz problema i tema o kojima treba voditi računa. 

Gordan Bakota, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj ističe da je vrlo interesantno pratiti medije koji su prenosili izjave čelnika CDU-a i CSU-a, a i drugih stranaka, posebno SPD-a. Smatra da bi bilo optimalno da se vladajuća koalicija oformi do prosinca kako bi tročlana vlada, konsolidirana, stabilna i proeuropska mogla značajno utjecati na europske procese.

– U Europskoj uniji treba stabilna njemačka vlada i zbog toga sve prve izjave idu k tome da se svi čimbenici pregovaračkog procesa nadaju da će pregovori završiti relativno brzo. Optimalno rješenje za Njemačku bio bi prosinac. Sve stranke koje su sudjelovale su proeuropske. Programi su im utemeljeni na europskim vrijednostima. U tom smislu, važna poruka za Republiku Hrvatsku, ali i Europsku uniju je da ne treba očekivati prevelike promjene u proeuropskom smjeru, dodao je i opet ponavlja kako je izuzetno bitno da vlada bude stabilna i brzo formirana. 

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, objašnjava da je Olaf Scholz bio kao ministar financija i puno prisutniji u njemačkoj javnosti, pa zato i prepoznatljiviji.

– Osim toga, nitko ne govori o nekoj trgovačkoj koaliciji. Zanimljivo je i da svi govore da će njemačka vlada biti formirana do prosinca. U međuvremenu će se održati dva summita Europske unije. Jedan će biti potkraj listopada, a drugi sredinom prosinca, a u to vrijeme najključnija država Europske unije neće imati vladu. To neke zabrinjava, kazao je i ponovio kako svi smatraju da će vlada, tko god ju činio, biti sastavljena prije prosinca.

Bandov: Schulz se zalaže za 12 eura minimalne satnice za radnike

Prof. dr. sc. Goran Bandov iz Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako se nada da će Olaf Scholz biti ponešto drugačiji kancelar, ako dođe u tu poziciju, nego što je bio gradonačelnik Hamburga iako je, kako kaže, bio vrlo uspješan na čelu grada. Vrlo bitnim u njegovoj izbornoj kampanji mu se čini to da je Schulz 30. kolovoza došao u Hamburg u luku, usred kampanje, te ostvario prisniji odnos s građanima.

– Počeo im se osmjehivati, a oni su mu uzvraćali. Osjetio je da je došao kući, ali i stvarnu potporu građana, dodaje Bandov. Objašnjava da je Scholz inače, tehnokratsko lice, klasični činovnik, koji se mora izgraditi na drugačiji način. Bavi se radnim zakonodavstvom i radnim pravom. Odvjetnik je koji je direktno bio povezan sa sindikatima, kaže Bandov i dodaje da su sindikati centralno uporište SPD-a. Baš se na tom području proklamirao tražeći minimalnu satnicu za radnike od 12 eura. Liberali smatraju da je to neodrživo opterećenje i da se to ne može postići. Ako Olaf Scholz bude na tome ustrajao, ne znam kako će se postići kompromis. Jedna od mogućnosti je da se kaže da će se to napraviti npr. 2027. godine, izjavio je Bandov.

“Scholz se predstavljao kao prirodni nasljednjik Angele Merkel”

Bandov je istaknuo da se Olaf Scholz predstavljao kao prirodni nasljednik Angele Merkel. Njemački građani su zapravo trebali novu Angelu Merkel, nešto drugačiju i drugačijeg načina funkcioniranja. Tražili su stabilnost. Građani su zapravo dali podršku centrističkim smjerovima i strankama, a ne niti lijevoj radikalnoj niti desnoj radikalnoj opciji, napominje Bandov. 

Granić: Ako se dogovori “semafor koalicija”, vodit će istu europsku politiku kao i Merkel 

Na pitanje kako će izgledati Njemačka okrenuta u lijevo, Granić kaže da je to – lijevi centar i centar, barem što se tiče Olafa Scholza. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Sve stranke koje će potencijalno biti, ako to i bude “semafor koalicija”, su proeuropske stranke. Što se tiče digitalizacije, borbe protiv klimatskih promjena, oni imaju istu politiku kao i Angela Merkel. Što se tiče europske politike, kohezije, ako njemačka vlada bude “semafor koalicija”, ona će voditi takvu politiku. Čekaju ih velika iskušenja – odnosi sa SAD-om, Kinom, odnosi unutar EU-a, izbori u Francuskoj. Što se tiče bazične europske politike, ako se dogovori “semafor koalicija”, vodit će istu tu politiku, dodao je. 

Objašnjavajući odnose zelenih i liberala, Pusić je istaknula da će se te dvije stranke dogovoriti jer znaju da će one zapravo odlučiti koja će od velikih stranaka biti na čelu koalicije. Smatra da zelena politika neće biti sporna, a da bi oko minimalne satnice moglo biti rasprave. No jasna poruka njemačkih birača je bila – promijenit ćemo vlast. Sve stranke tu osjećaju odgovornost, kazala je. 

Pusić: Njemački kancelar više neće biti na sastancima EPP-a, nego među socijaldemokratima 

Velikom promjenom smatra to što njemački kancelar neće više sudjelovati na sastancima Europske pučke stranke (EPP), već na sastancima socijaldemokrata.

– Mnogo toga događalo se na europskoj razini jer su se stvari dogovarale unutar političke grupacije EPP-a, zato jer je ondje bila njemačka kancelarka, kazala je Pusić. Istaknula je da su Francuska i Njemačka vrlo bitne države unutar EU-a. Naglašava da francuski čelnik sudjeluje na sastancima liberala, a da će njemački, po svoj prilici, biti sa socijaldemokratima. To će ojačati te opcije u Europi ili barem poslati jednu drugačiju poruku, kaže Pusić. Činjenica da je Angela Merkel 16 godina bila kancelarka i sudjelovala na sastancima EPP-om, jako je doprinijela snazi EPP-a, pa i u Jugoistočnoj Europi, izjavila je i dodala kako će to biti vrlo zanimljivo promatrati. 

Govoreći o odnosu snaga u Europskom vijeću, koje okuplja predsjednike država ili vlada, Vinković je kazao da ih devet ima EPP, sedam liberali, šest socijaldemokrati, četiri ne pripadaju niti jednoj grupaciji, a jedni pripadaju konzervativcima. 

– Ako bi se sad to promijenilo na osam iz EPP-a, po sedam liberala i socijaldemokrata, onda bi se mogla dogoditi promjena na čelu Europskog parlamenta, kazao je Vinković i objasnio da bi umjesto socijaldemokrata Davida Sassolija, kojemu ističe mandat, sada na čelo EP-a mogao doći netko iz Europske pučke stranke. Smatra kako će preslagivanja svakako biti ako na čelo vlade u Njemačkoj dođe Scholz. 

“Ako bude i ‘semafor koalicija’ imat ćemo dobre, stabilne i prijateljske odnose s Njemačkom”

Granić napominje da je Njemačka Hrvatskoj od sredine kolovoza 1991. godine najvažniji i politički i gospodarski partner te da je ona, uz Svetu Stolicu, najzaslužnija za proces međunarodnog priznanja Hrvatske.

– Jednako je tako zaslužna i za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini, uz SAD i Hrvatsku. Hrvatska je uvijek imala stabilne odnose s Njemačkom. Ako bude i “semafor koalicija” vjerujem da ćemo imati dobre, stabilne gospodarske i političke odnose i da će Hrvatska biti najvažniji partner u ovome prostoru. S druge strane sasvim je sigurno da Europska pučka stranka nije sretna s rezultatima izbora i to treba otvoreno kazati. Ali, ne sumnjam u to da ako se formira i “semafor koalicija”, imat ćemo dobre, stabilne, čvrste i prijateljske odnose s Njemačkom. Oni su potvrđeni u svim najtežim trenucima, rekao je Granić.

Baketa: Uvjeren sam da će svi nastojati završiti pregovoredo prosinca 

Baketa misli kako baš i nije realna crveno-crna koalicija, ali da se u “Njemačkoj ništa ne može isključiti”. 

– To su pokazali i izbori prije četiri godine. Taj scenarij, kad je riječ o trajanju pregovora, ne bi bio dobar. Uvjeren sam, na temelju svih najava i kontakata, da će svi dionici pokušati završiti pregovore do prosinca. U suprotnom ulazimo u vrlo komplicirano razdbolje prve polovice 2022. Smatram da bi pregovori do prosinca trebali biti završeni, kazao je. Napominje da velike razlike ne postoje kada je riječ o sigurnosnoj, vanjskoj i europskoj politici. Razlike postoje u odnosu i balansu između Zelene agende 2050. godine te pitanja mogućeg povećanja poreza, kazao je Baketa. 

Pusić očekuje dobre i stabilne odnose Hrvatske i Njemačke te smatra kako nema nikakvog razloga da se oni dramatično mijenjaju. Činjenica da dolazi novi kancelar ipak će značiti neku novu energiju, a možda i novi interes za regiju, kazala je. Odnos prema Jugoistočnoj Europi i Zapadnom Balkanu bio je najlošiji dio, ali se to da popraviti smatra Pusić. Bandov napominje da Angela Merkel 2005. godine nije bila ona koju danas poznajemo te da je u međuvremenu razvila niz elemenata – način funkcioniranja, pregovaranja, dogovoranja, postizanja kompromisa. Centralni motori Europske unije su Francuska i Njemačka, a sigurno, kazao je, prema tome usmjeriti i novi kancelar.