HRT: Alergije – kako s manje lijekova biti bolje

Alergijska je reakcija, s aspekta struke, vrlo zanimljiva i složena imunosna reakcija našeg organizma. Imunosne se reakcije događaju stalno. One nam, uostalom, omogućavaju suživot s različitim patogenim mikroorganizmima iz okoliša.

– Imunosna reakcija se može dogoditi i u susretu sa virusom. Sad smo svjedoci korona infekcije. U susretu sa bakterijom, čak i raznim nespecifičnim stimulansima kao što je zagađenje okoliša, duhanski dim. Sve to može potaknuti našu imunosnu reakciju. Naravno da imunosna reakcija služi za obranu od raznih vanjskih patogena i zato mi možemo živjeti u suživotu u cijelome tijelu, kaže prof. Sanja Popović Grle, pročelnica Zavoda za alergijske bolesti pluća KBC-a Zagreb.

Kad naša sluznica dođe u kontakt s alergenom, započinje niz imunosnih reakcija – aktivacije nekih stanica ispod sluznice, naročito T limfocita koji onda izlučuju citokine. Oni su zapravo način komunikacije unutar imunosnih stanica, objašnjava prof. Popović Grle. Imunosne stanice se počinju privlačiti u napadnutu sluznicu i ona otiče. Pacijenti to osjećaju kao slabiji protok zraka kroz dišne putove, a vodenasta sekrecija potiče na kihanje.

Asmatska reakcija, donji dišni putovi 

Veći problem nastaje kad je zahvaćena i sluznica donjih dišnih putova. Tada dolazi do pojave simptoma asmatske reakcije. Dokazati alergijsku reakciju relativno je jednostavno brzim kožnim testovima, nakon čega je moguće i započeti liječenje antihistaminikom. Taj lijek smanjuje sekreciju i svrbež. Nazalnim steroidom postiže se da stanice ne budu infiltrirane, a prohodnost sluznice nosa i sinusa prohodnija

– Mislim da se prerijetko koristi nešto izuzetno važno što spada u etiološko, uzročno liječenje alergija, a to je alergenska imunoterapija ili hiposenzibilizacija. Ako je pacijent alergičan baš samo na jedan alergen, dakle na pelud ambrozije, ogromna je vjerojatnost, 90 posto – da će se sa hiposenzibilizacijom uspjeti smanjiti alergijska reakcija. S manje lijekova pacijent će biti bolje. Spriječit ćemo da se rinitis spusti i postane astma. Dakle i nakon što završimo postupak alergenske imunoterapije, idućih deset godina imamo korist od tog liječenja, napominje prof. Sanja Popović Grle.

Alergije će vrlo vjerojatno još neko vrijeme zadavati glavobolju pacijentima, ali i liječnicima, budući da je riječ o vrlo složenim mehanizmima.

Okoliš, geni i životni stil

– Dakle, životni stil i geni. Interakcija gena i okoliša je silno važna. Kad se dogodi alergijska reakcija i kaskada o kojoj sam na početku govorila – mi točno znamo što se događa, koji citokin aktivira koju stanicu. Većinom to krene u pubertetu. To je najveća pojavnost. A onda imamo drugi vršak pojavnosti – negdje oko četrdesetpete godine. Danas znamo da se može pojaviti i u kasnijoj dobi, čak i u starosti. Što određuje taj trenutak, to medicini ostaje misterij, dodaje profesorica.

U medicini je prevencija najbolja terapija. U ovom slučaju to znači izbjegavati alergene. No to je ponekad vrlo teško provesti u djelo budući da se alergeni nalaze svuda oko nas. Stoga liječnici savjetuju redovito uzimanje terapije, čak i u periodima kad je klinička slika dobra. U prevenciji alergija važnu ulogu ima i prehrana, stoga posvetite pažnju i vašim jelovnicima.