in

Koliko su balkanske prijestolnice zapravo privlačne za život? / Bljesak.info

Slatka-Tajna.Eu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dinamičniji život i mogućnost lakšeg pronalaženja posla u struci, glavni su razlozi zbog kojih se mnogi odluče preseliti se u veliki grad. Aktivnosti na svakom koraku – od kulturnih preko sportskih događaja, dobri uvjeti kada je u pitanju obrazovanje, posao i društveni život, samo su neke od prilika koje pružaju glavni gradovi u našoj regiji.

Zbog čega su Beograd i Zagreb na svim svjetskim i europskim listama zanimljivijih gradova za posjetu i život? Koje su prednosti stanovanja u Podgorici i Sarajevu?

Između Zagreba i Beograda, glavnog grada Srbije, često se prave usporedbe, kako na ekonomskom tako i na društvenom i  turističkom planu.

Prema siteu Expatistan.com, koji usporedbi troškove života u svim svjetskim gradovima, zabilježene su minimalne razlike u cijenama u trgovinama, kao i na tržištu nekretnina.

Ukupno, život u Beogradu je jeftiniji za 17% u odnosu na Zagreb. Hrana je jeftinija 14%, prijevoz 29%, provod 12%. Zagreb je za mnoge prijestolnica habzburške kulture i tradicije, dok Beograd prednjači kao mjesto za provod u noćnim klubovima i kafanama.

Kada se u ovu “jednačinu” uključi i Sarajevo, dobivaju se zanimljivi podaci. Sarajlije život manje košta od Beograđana za 12%, a u usporedbi sa Zagrebom, u prijestolnici Bosne i Hercegovine je 26% jeftiniji život. Razlika u troškovima je najveća kada su u pitanju hrana i prijevoz.

Istraživali smo koliko košta život u balkanskim prijestolnicama i gdje se “najljepše živi” u regiji.

Foto: PR / Zagreb – kultura i dinamika na jednom mjestu

Zagreb – kultura i dinamika na jednom mjestu

Bogata povijest, iznimna arhitektura i zanimljiv kulturni život ubrajaju se u glavne prednosti života u Zagrebu. Prema mišljenju mnogih, u Zagrebu se ogleda savršen spoj kontinentalnog i mediteranskog duha.

Smješten na zemljopisnom, povijesnom, kulturnom i političkom stjecištu istoka i zapada Europe, glavni grad Hrvatske stoljećima privlači ljude da se u njega dosele – zbog sjajnih mogućnosti za obrazovanje i posao, prije svega.

Slično je i u novijoj povijesti, pogotovo od ulaska Hrvatske u EU. Životni standard u ovoj zemlji raste posljednjih godina, a Zagreb je svakako, uz gradove na obali Jadrana, jedno od najatraktivnijih mjesta za život u Hrvatskoj.

Ovo se uglavnom odnosi na porast plaća i mirovina, ali i na razvoj gospodarstva i prosječnu potrošnju domaćinstva. Plaće su u svibnju ove godine iznosile 8.249 kuna, tj. 1.100 eura, što je čak 7,3% više nego u istom mjesecu prethodne godine.

Da dopunimo ovu računicu, navedimo još i da prosječna potrošačka korpa u Hrvatskoj iznosi 895 eura mjesečno. Troškovi stanovanja ovise od lokacije iznajmljenog stana, te se prosječna cijena kirije kreće od 350 do 580 eura. Najam stana od 40 kvadrata na Gornjem gradu košta oko 520 eura, dok je u Dugavama stan iste kvadrature moguće zakupiti za manje od 400 eura.

Oni koji žele kupiti stan u Zagrebu morat će izdvojiti u prosjeku oko 2.000 eura po stambenom kvadratu.

Što se znamenitosti grada tiče, omiljeni lokaliteti Zagrepčana su Gornji grad (do kojeg se stiže žičarom ili pješice), te nesvakidašnji Muzej prekinutih veza, posvećen neuspjelim ljubavnim vezama.

Foto: PR / Beograd – grad za aktivne i mlade

Beograd – grad za aktivne i mlade

Kao prijestolnica bivše Jugoslavije, Beograd se već desetljećima smatra prestižnim i atraktivnim mjestom za život. Nije rijetkost da se upravo glavni grad Srbije nađe na listama europskih i svjetskih časopisa kao centar uzbudljivog noćnog provoda i bogatog kulturnog života u regionu.

Kao grad s dugom povijesti i tradicijom naročito privlači mlade ljude na studije. Beogradski univerzitet je među 500 najboljih svjetskih univerziteta, a u svom sastavu ima čak 31 fakultet. Pored toga što pruža velike mogućnosti za obrazovanje, Beograd je i odlična polazna točka za zaposlenje i profesionalno usavršavanje.

Prosječna plaća bez poreza i doprinosa u Beogradu iznosi oko 80.000 dinara ili 680 eura, što je više od republičkog prosjeka (prosječna plaća u Srbiji je 65.000 dinara, odnosno 550 eura).

Međutim, pored svih sjajnih prednosti koje nudi, Beograd nije uvijek jeftino mjesto za stanovanje. Premda nije u vrhu liste europskih gradova koji su najskuplji za život, sasvim je izvjesno da s cijenama “odskače” u odnosu na neka manja mjesta u Srbiji i okruženju.

Prosječna mjesečna primanja se još poklapaju s iznosom prosječne potrošačke korpe. Usprkos svim poskupljenjima koja su evidentirana prethodnih godina, Beograd i sve njegove općine mogu ponuditi lijep i pogodan život, kako mladima, tako i obiteljima i poslovnim ljudima.

Bilo da je riječ o periferiji ili strogom centru, ogromna ponuda stanova u Beogradu pokazuje da je moguće naći nekretninu bez obzira na dubinu džepa. Na cijeni su stanovi u starom dijelu grada – na Dorćolu, Obilićevom vijencu, kao i u novom luksuznom stambenom kompleksu Beograd na vodi, gdje cijena kvadrata dostiže iznose od 3.000 eura.

Na periferiji prijestolnice, u mirnijim naseljima mogu se pronaći kuće i stanovi po znatno povoljnijim cijenama.

Inače, prosječna cijena kvadrata stambenog prostora je oko 1.500 eura. Ako želite iznajmiti  stan, za mjesečni najam trebate izdvojiti u prosjeku oko 200 eura za garsonijeru ili od 200 do 300 eura za jednosoban stan.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Pored ekonomskog i socijalnog potencijala, vrijedi spomenuti i turističke odlike Beograda. Samo u prvoj polovici 2021. godine srpsku prijestolnicu je posjetilo skoro 200.000 ljudi.

Kao jedno od omiljenih gradova za city break, Beograd privlači turiste tijekom cijele godine. Kalemegdan, Skadarlija, Kuća cvijeća, ali i mjesta poput Ade Ciganlije i Avale, samo su neke od nezaobilaznih tačaka na mapi ljubitelja putovanja koji dođu u Beograd.

Podgorica – poslovni  i obrazovni centar Crne Gore

Podgorica je još jedna od balkanskih prijestolnica koja se ističe upečatljivom kulturom i arhitekturom i prirodnim ljepotama u okruženju.

Glavni i ujedno najveći grad Crne Gore je mjesto prebivališta čak 30% cjelokupnog stanovništva ove zemlje. Smještena u kontinentalnom dijelu, ali relativno blizu turistički atraktivnog primorja, crnogorska prijestolnica važi za privredni, ekonomski, kulturni, obrazovni i politički centar države.

U gradu se nalazi najstarija i najuglednija visokoškolska ustanova u zemlji – Univerzitet Crne Gore koji obuhvaća čak 19 fakulteta. Također, u Podgorici je prošle godine registrirano 9,35 tisuća tvrtki, što predstavlja čak 36% ukupnog broja poslovnih poduzeća u čitavoj Crnoj Gori. Prema tome, šanse da se zaposlite u Podgorici su znatno veće nego u nekom manjem gradu.

Pored ekonomskog potencijala, povoljan položaj, bogata povijest i nasljeđe grada, čine Podgoricu zanimljivim i primamljivim mjestom za život kako omladine tako i poslovnih ljudi i obitelji s djecom.

Neke od glavnih znamenitosti koje krase grad su most na Ribnici još iz rimskog perioda, Stara Varoš i Muzej Podgorice. Nedaleko od grada nalazi se i čudo prirode vodopad Cijevna, poznat kao crnogorski Nijagarini vodopadi.

Kada je riječ o standardu, prema nedavnim podacima Eurostata (Statističkog zavoda EU), Crna Gora je u kategoriji individualne potrošnje domaćinstava dostigla 60% prosjeka Europske unije, što je najbolji rezultat u regiji.

Ipak već u svibnju ove godine zabilježena su značajna poskupljenja, ne samo u Podgorici, već i u čitavoj državi, čime je kupovna moć građana oslabljena.

Uz očekivane krizne mjere od strane države očekuje se da do ublažavanja cijena dođe i da se tako olakša život prosječnog stanovnika u susjedstvu.

Važno je spomenuti da je za kupovinu stana u Podgorici potrebno manje novca nego za stan na primorju Crne Gore. Prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji iznosi oko 985 eura, dok je u primorskim gradovima nešto viša – 1.359 eura.

Foto: PR / Sarajevo – jedinstvena multikulturalna zajednica

Sarajevo – jedinstvena multikulturalna zajednica

Prijestolnica Bosne i Hercegovine može se u najkraćem opisati kao jedinstvena multikulturalna zajednica. Sarajevo je jedan od rijetkih gradova u Europi u kom su se susreli ono najbolje od Zapada i Istoka.

Zapravo, malo je gradova u čitavom svijetu gdje u uskom luku i kratkoj šetnji možete naići na pravoslavnu i katoličku crkvu, sinagogu i džamiju.

U srcu grada nalazi se Baščaršija i njene kaldrmisane ulice s džamijama i trgovinama orijentalnog stila. Od značajnijih znamenitosti tu su Latinska ćuprija, Vrelo Bosne, Gradska vijećnica i Morića han – jedina sačuvana osmanska gostionica u Sarajevu. U Sarajevo turisti dolaze ne samo zbog zanimljive povijesti, već i zbog hedonizma, ukusne hrane i zabave.

Sarajlije s ponosom ističu kako je Sarajevo imalo uličnu rasvjetu prije Beča, kao i da je drugi grad u cijelom svijetu koji je imao cjelokupnu mrežu tramvaja.

Još jedan razlog za ponos svakako predstavlja Univerzitet u Sarajevu, u okviru kojeg djeluju 22 fakulteta i 3 akademije, kao i pet znanstveno istraživačkim instituta. Studentima su na raspolaganju izuzetni predavači iz područja medicinskih, tehničkih, društvenih, humanističkih, prirodno-matematičkih i biotehničkih znanosti, kao i umjetnosti.

Što se životnog standarda tiče, prema ocjeni Svjetske banke usprkos stabilnom ekonomskom rastu, u BiH je standard daleko od onog u EU. Iako se može pohvaliti dobrim univerzitetom i izvjesnim mogućnostima za zaposlenje, Sarajevo ipak ima veću stopu nezaposlenosti u odnosu na Beograd i Zagreb.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, nezaposlenost od početka pandemije je povećana za 2,96 posto.

Ipak, u usporedbi s gradovima u unutrašnjosti BiH, naša prijestolnica pruža mnogo više mladima u potrazi za boljim ekonomskim i društvenim statusom. Ako se tome doda i živopisna povijest i specifična arhitektura grada, ne treba da iznenadi što je Sarajevo ipak privlačno mjesto za život.

Što se tiče troškova stanovanja, zakup jednosobnog stana u centru grada košta oko 250 eura, dok je za manji stan na periferiji potrebno izdvojiti u prosjeku 160 eura. Za one koji žele investirati u vlastitu nekretninu, koristan podatak je svakako prosječna cijena stambenog kvadrata – 1.110 eura za stanove u starogradnji.

U prilog životu u glavnom gradu BiH ide i jedan “ekološki podatak”. Naime, prema nedavnoj analizi satelitskih snimaka koju je uradio istraživač Centra za agrikulturu u Minhebergu Filip Gartner, Sarajevo je “najzeleniji” glavni grad Europe.

Kada se usporede životni standard, kultura i sve mogućnosti koje prijestolnice na Balkanu mogu ponuditi, nema sumnje kako svaki od ovih gradova može pružiti dobre uvjete za pristojan život.

Koji od ovih gradova bi bio vaš izbor?


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

15 MINUTA – Najsmešniji domaći političari #3

Ovo je pokušaj Srbije da svim državama u regiji pokažu ko je “babo”