Tko će naslijediti Angelu Merkel?

O tome su govorili gosti emisije Otvoreno, urednice i voditeljice Zrinke Grancarić, dr. sc. Senada Šelo Šabić, Institut za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu,doc. dr. sc. Robert Barić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Sveučilišta VERN u Zagrebu, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu i Tihomir Vinković, dopisnik HRT-a iz Bruxellesa.

Bandov je rekao kako smatra da je najvjerojatnije da će Olaf Scholz potvrditi svoj status favorita na dan izbora. I to ne samo zbog njega. Već i stoga što Zeleni naginju koaliciji s njim.

– Ako se desi ono o čemu ove dvije stranke sanjaju, njima neće biti potreban treći partner, ali i ti treći partneri se već na neki način nude rekao je.

Sve debate su pokazale prilična preklapanja u programima socijaldemokrata i zelenih. Šelo Šabić je rekla kako se ovdje već nazire mogućnost za dogovor i oni su to najavili.

– Njihove su srodne progresivne politike, kao što je podizanje minimalne plaće i podizanje poreza za najbogatije, s čime se liberali ne slažu i to će biti prepreka koaliciji, naglasila je i dodala kako se najveća prepreka za lijeve pokazivala namjera da Njemačka izađe iz NATO saveza.Koliko su u tome spremni napraviti kompromis ostaje za vidjeti.

Na pitanje što je Annalenu Baerbock stajalo početne popularnosti, Šelo Šabić je istaknula kako su njemački građani konzervativni i bez obzira na njezinu mladost i entuzijazam, oni su odlučili da žele iskusnog političara koji će se moći nositi sa širim globalnim izazovima.

Cvrtila je rekao da ako se na izborima dogodi ono što sada predviđaju ankete, dogovor između SPD-a i Zelenih bi trebao biti lagan.

– Karakteristika njemačkih postizbornih situacija je ta da se stvaraju koalicije te da se u njima ide do detalja i kompromisi znaju biti teški, ali se sve dogovori i nakon toga politika normalno funkcionira, naglasio je.

Završetkom vladavine Angele Merkel završava era ne samo za Njemačku već i za EU. Što se tiče zaokreta u politici Barić je rekao kako nakon 16 godina, EU si više ne može priuštiti stil vođenja kakav je imala Merkel.

– Merkel je pružala vodstvo zasnovano na traženju kompromisa, smirivanju situacije i izbjegavanju sukoba. To je bio problem, rekao je i dodao kako bez obzira na proklamirane zaštite vrijednosti EU, Njemačka je pod njenim vodstvom na prvo mjesto stavljala svoje komercijalne i geoekonomske interese, naglasio je.

Barić smatra da Angela Merkel nije strateški razmišljala o tome kakva bi trebala biti uloga Njemačke u EU. Rekao je kako je sada EU u problemima što se tiče vanjskih partnera.

– Bilo tko da dođe nakon nje, morat će se pozabaviti s 3 ključna pitanja što se tiče budućnosti unije. Prvo što da se radi sa sve većim jazom istok-zapad, starih i novih članica unije, drugo pitanje je pitanje neoliberalne demokracije u Poljskoj i Mađarskoj iza koje se krije mnogo veći problem nepoštivanja vrijednosti unije. Treći je problem vanjsko djelovanje EU, zato što članice imaju različite percepcije sigurnosnih prijetnji i izazova, istaknuo je.

Cvrtila govori kako je Merkel bila predvodnik u rješavanju ključnih pitanja u rješavanju izazova koje je imala EU.

– Uvijek je veliki problem kada takvi lideri odlaze, istaknuo je.

Šelo Šabić se ne slaže s tim da je Merkel kriva za sve probleme EU, zato što, kako kaže, bez obzira na snagu Njemačke, ona je samo jedna od članica.

Na pitanje kako u Bruxellesu gledaju na odlazak Angele Merkel, Tihomir Vinković je rekao kako smatraju da je 2015. godine bio veliki poraz njene politike kada je htjela dovesti izbjeglice i tu je došlo do raskola.

– 2019. godine ona je s francuskim predsjednikom Macronom nakon sastanka G7 u Japanu, pokušala nametnuti osobu koja će preuzeti EK, no male zemlje su se uspjele izboriti da to ne bude Timmermans, rekao je i dodao kako u ovom trenutku nema očekivanja da će se njezinim odlaskom dogoditi velike promjene tko god došao na njeno mjesto.