Redakcija
Ruža Balog je bila interpretatorka starogradske pjesme, romanse i sevdalinke. Svaki žanr koji bi otpjevala zračio je specifičnim i dopadljivim žanrom. Njen prekrasni vokal znala je prilagoditi svakom muzičkom „zadatku“, ostavljajući vrhunski dojam na slušateljstvo. Svoje zavidno vokalno umijeće i talenat nadograđivala je trudom.
Savršenstvo pjevanja
Ružica Panić rođena je predgrađu Šida 1943. godine. Period Drugog svjetskog rata oduzeo joj je bližnje tako da je njena baka pazila na nju i školovala je. Težek životni put nije joj oduzeo želju da se iskaže u školskim, muzičkim sekcijama. Često bi uz tamburaške orkestre zapjevala u svom kraju. Izazivala je oduševljenje svojim izvedbama pjesama koje su spoj tradicionalne i narodne muzike. Ružica dolazi 1965. godine u Sarajevo. Nije slučajnost njeno poznanstvo sa klarinetistom Slavkom Balogom koji se zaljubio u trenu i u nju, njenu ljepotu i pjevanje. On je bio već afirmisani muzičar. Nešto kasnije kao Ruža Balog počinje živjeti s njim. Slavko joj je pomogao da se pojavi na audiciji da bi nedugo zatim postala vokalni solista Radio Sarajeva. Pjevala je i snimala u pratnji Ismeta Alajbegovića Šerbe, Jovice Petkovića, Milorada Todorovića, Brkulje, Penave…
Počela je realizirati i prve snimke za radijski arhiv. Sa Todorovićem i njegovim sekstetom je 1968. godine realizirala singlicu „Da znaš samo druže mili“ koji je štampao PGPRTB. Zagrebački „Jugoton“ joj štampa singlicu „Kad je bilo mjesec znade“ a godinu kasnije „Crnooka cigančice“. Tek 1970. godine realizira singl „Poklonjeno srce“ pa 1971. „Suze ljubavi“ koji joj štampa „Beograddisk“. Te 1971. godine Ruža se pojavljuje na „Ilidžanskom festivalu“ sa pjesmom „U tuđoj zemlji“, godinu kasnije na istom festivalu sa numerom „Sviraj violina stara“ koji takođe štampa „Beograddisk“. A na istom festivalu 1975. godine predstavlja se sa pjesmom „Ti si sunce moga svijeta“ kojeg štampa sarajevski „Diskoton“. Nizale se singlice i pjesme, njih na desetine. Svakako tu su i snimci izvorne bosanske pjesme – sevdalinke. A Ruža ju je pjevala maestralno. Njena boja glasa, način izvedbe je pristajala sevdahu kao rijetko kome. Tu su pjesme „Ah moj Aljo“, „Mene moja zaklinjala majka“, „Moj dilbere“, „Kolika je duga zima bila“, „Đul se Sajma šeta niz čaršiju“, „Bosno moja“… a u svakoj je pokazala savršenstvo svog pjevanja.
Dobrodušna umjetnica
Ruža Balog 1992. godine odlazi u belgijski grad Lijež. Tamo se bavi humanitarnim radom, pomaže mladima davajući im smjernice kako se pjeva izvorna pjesma. Iznenadnim nesretnim slučajem povrijeđuje kičmu. U trenu se sve iskomplikovalo pa je tako nakon 20 dana podlegla povredama u staračkom domu. Sahranjena je u Liježu pored svog supruga. Otišla je te 2020. godine Ružica Panić Balog, dobrodušna umjetnica, žena koja je beskrajno voljela Sarajevo i sevdalinku. Pripadala je Sarajevu, kako je kazivala, i upravo pjesme koje je snimila uz narodni i tamburaški orkestar ostavila je u arhivu brojne bisere ispjevane toplinom svoje duše.
Festival u Bijelom Polju
Na internacionalnom festivalu u Bijelom Polju 2009. godine gdje se predstavljalo sedam država sa 16 orkestara i solista, nastupila je i Ruža Balog. Nije joj bilo teško ni naporno doći, a i tog puta je opravdala sve epitete i komplimente njenom talentu.
Zahvalan na znanju
Sjajni interpretator Goran Vratnica, inače predsjednik Udruženja Crnogorsko-belgijskog prijateljstva je putem svoje društvene platforme objavio odlazak sjajne interpretatorke Ruže Balog. Sa ponosom istakao da ju je poznavao i da joj je beskrajno zahvalan na znanju o pjevanju kojem ga je učila.
Kod nje pjevao i Džinović
Ruža Balog je pjevala uvijek u otmjenim ugostiteljskim objektima. A i sama je 70-tih godina držala sa suprugom ugostiteljski objekat, prvo u Hrasnom a nešto kasnije i na kiseljačkom raskršću gdje je svojevremeno pjevao i Haris Džinović.
Piše: Jasna Durić
