Redakcija
“Bosna i Hercegovina (BiH) jeste možda decentralizirana država, sa ustavnim uređenjem koje je potpisano u Dejtonu, ali to ne znači da se treba dopustiti da se ona ponižava, vrijeđa i potcjenjuje”, izjavila je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Tako je prokomentarisala hapšenje državljanina BiH Edina Vranja.
Vranj je uhapšen na graničnom prelazu Uvac, između BiH i Srbije, 12. septembra. On je nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivši šef Odjeljenja za organizovani kriminal BiH.
Njemu je u 14. septembra sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, Odjeljenja za ratne zločine, odredio pritvor od 30 dana, kao osumnjičenom za ratni zločin protiv ratnog zarobljeništva u saizvršilaštvu. Pritvor je određen nakon saslušanja Vranja zbog postojanja opasnosti od bjekstva, navedeno je na sajtu Višeg suda u Beogradu.
“Stvari su jasne. Država Bosna i Hercegovina će biti i ostati nezaobilazan faktor u regiji. Možda političari iz susjedstva mogu koristiti unutrašnje političke nesuglasice i komplicirano unutrašnje uređenje BiH da pokazuju dominaciju, ali to vodi samo u destabilizaciju cijele regije i usporava napredak ka Evropskoj uniji. Od toga će svi imati štetu i na istoku i na zapadu regije”, nastavlja Turković.
Angažovani advokati za pomoć Vranju
U razgovoru za RSE potvrđuje da su preduzeti koraci za angažovanje advokati koji bi zastupao interese pritvorenog.
“Ambasada BiH u Beogradu, kao i nadležne službe su pokrenule niz aktivnosti u smislu pružanja pomoći našem državljaninu koji je uhapšen. Zatražena je posjeta i u konstantnim smo kontaktima sa advokatima. Sada je na prvom mjestu pravna pomoć koju želimo pružiti našem državljaninu koji je tu pomoć i zatražio. No, ovaj će slučaj imati i svoju drugu, diplomatsku stranu.
Mi ćemo očito morati upoznati sve relevantne međunarodne faktore, uključujući ministre vanjskih poslova država članica Vijeća za implementaciju mira, Evropsku uniju, Vijeće sigurnosti i Ujedinjene narode, da se radi o grubom kršenju potpisanih protokola i međunarodnog prava.
Podsjetit ću da su 2013. godine u Briselu Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije potpisale Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kojim se između ostalog definira i sljedeće:
‘Na osnovu ovog Protokola, Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije će dostaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine informacije i dokaze o postupcima za krivična djela ratnog zločina počinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije, čiji počinioci imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ili dvojno državljanstvo i koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.’
Posljednje hapšenje nije prvi slučaj ovakvog postupanja Srbije kojim se direktno krši predmetni Protokol, ali i drugi propisi međunarodnog prava i atakuje na suverenitet Bosne i Hercegovine, regionalnu saradnju, ali i prava i slobodu kretanja bh. državljana.
Istovremeno, vlasti Srbije odbijaju izručiti Bosni i Hercegovini osobe koje su osuđene za ratne zločine i genocid, ili se protiv njih vode krivični postupci, kao što je to slučaj sa predmetima protiv Novaka Đukića, Duška Kornjače, ili Milomira Savičića.
Iz Srbije nema odgovora
RSE: Odmah nakon hapšenja ste uputili notu Ministarstvu vanjskih poslova Srbije. Naveli ste i kako je Bosna i Hercegovina ranije, u više navrata, “pozivala Srbiju da poštuje sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina”. Da li je BiH dobila zvaničan odgovor iz Srbije u vezi konkretnog slučaja i uopšte upozorenja, kako ste naveli u saopštenju za javnost u nedjelju?
Turković: Osim službene potvrde da je došlo do hapšenja i odobrenja posjete od Srbije nismo dobili nikakav drugi odgovor. Nažalost, zbog ovakve situacije mi smo bili primorani da izdamo i jedno saopćenje za javnost u kojem preporučujemo bh. državljanima koji su na bilo koji način učestvovali u odbrani BiH da ne putuju u Srbiju. To jeste nepopularna mjera, ali bili bi neodgovorni prema našim građanima kada to ne bismo učinili.
Nije rijetkost u diplomatskoj praksi da ministarstva vanjskih poslova izdaju preporuke svojim državljanima u vezi sa putovanjima. Iskreno mi je žao što smo to morali uraditi sa susjednom državom, ali okolnosti su takve, naše državljane moramo zaštiti.
Ne možemo da šutimo
RSE: Pozvali ste ambasadoricu BiH iz Srbije da dođe u Sarajevo zbog slučaja hapšenja bh.državljanina Edina Vranja. Da li je to uobičajena diplomatska praksa?
Turković: Ništa u ovom slučaju nema diplomatski uobičajeno, naprotiv, zbog toga smo ovako i reagirali. Poslali smo poruku srbijanskim vlastima da ovo nije način da se grade dobrosusjedski odnosi, da se održava stabilnost u regiji. Procesuiranje ratnih zločina je pitanje provođenja mira, to ne može biti pitanje koje će države na ovaj način jednostrano rješavati. Ambasadorica ostaje na konsultacijama do daljnjeg.
U našem okruženju su jake, nacionalne države, gdje je jedan većinski narod homogen, njima se mnogo lakše upravlja. Mi u BiH moramo funkcionirati multietnički, dogovorno, što znači na mnogo višem nivou demokratije. Ta komparativna prednost različitosti u BiH se često zloupotrebljava i uzima kao slabost. Neprihvatljivo je da se narušavaju prava naših državljana, da se nepoštuju međunarodni ugovori i protokoli koji su potpisani, a da mi na to šutimo.
RSE: Koji su Vaši dalji diplomatski koraci i trebate li za to imati podršku sva tri člana Predsjedništva BiH?
Turković: Naša Ambasada u Beogradu ima vrlo striktna zaduženja u tom pogledu. Ali, nećemo stati samo na tome. Ovdje je važno da se stvari izvedu na čistac.
Srbija i pored lijepih riječi o razgovorima i saradnji koje slušamo, očito ne pokazuje spremnost i namjeru da sarađuje sa Bosnom i Hercegovinom u ovim pitanjima, već poduzima unilateralne akcije koje su usmjerene protiv bh. državljana. Ministarstvo vanjskih poslova BiH apsolutno djeluje u potpunosti u okviru zakona i ovlaštenja i u koordinaciji sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Odnosi BiH i Srbije u silaznoj putanji
RSE: Na koji način će sadašnja situacija uticati na diplomatske odnose Bosne i Hercegovine i Srbije?
Turković: Nažalost, čini mi se da su ti odnosi već duže vrijeme u silaznoj putanji i to isključivo zbog jednostranih poteza Beograda.
Nedavno sam reagirala na najavu Srbije da će graditi spomen obilježje na teritoriji Bosne i Hercegovine u Donjoj Gradini. Naravno da nije problem u izgradnji spomen-obilježja, ili odavanju počasti žrtvama. Naprotiv. U Jasenovcu žrtve nisu bili samo Srbi, već i Bošnjaci, Romi i drugi. Svi imaju pravo da stratišta obilježe kako dolikuje. Nije problem ni da Srbi koji žive u različitim državama u regiji sarađuju, ali morate imati razumijevanja zašto smo osjetljivi za nekakva nacionalna ili nacionalistička buđenja.
Prošli put kada je do toga došlo, pod liderskom palicom Miloševića cijela regija je gorjela u ratovima, a na BiH je izvršena agresija koja je rezultirala genocidom, etničkim čišćenjem i stravičnim zločinima protiv čovječnosti.
Reagirala sam zbog načina na koji se to saopćava i najavljuje iz Srbije, a da o tome nikakve službene informacije nisu upućene Bosni i Hercegovini, što je pitanje elementarnog poštovanja i komšijskih odnosa. To je upravo ono poštovanje između država koje ne može biti samo na Vučićevim riječima, već mora postojati u praksi na svim nivoima.
Ako se sjetite negativne reakcije Beograda kada je BiH ponudila pomoć Sandžaku za borbu protiv korone, onda će vam biti jasno o čemu govorim.
Morate imati barem minimum državničkog odnosa prema BiH.
Da ne naglašavam posebno to što je apsurdno je da se u RS osporava, zabranjuje obilježavanje mjesta stradanja u Prijedoru, logorima Omarska, Trnopolje, masovnih grobnica Tomašice, Crnog Vrha i brojnih drugih mjesta stradanja, što se negira genocid, govori “o praznim tabutima” u Potočarima, a onda zamjenom teza nama pokušava poturiti da smo protiv Srba ili obilježavanja stratišta. To neće proći.
