Europska unija je na raskrižju

“Ujedinjeni za Europu” ili “Skupina Arraiolos” svoje ime duguje mjestu u portugalskom zaleđu gdje su se 2003. neformalno sastali čelnici 6 država Europske unije kako bi razgovarali o aktualnim europskim problemima. Heterogenost formata koji okuplja potpuno različite zemlje – po veličini, ekonomskom i zemljopisnom položaja i utjecaju, toliko je dobro prihvaćena da Skupina danas ima 15 država članica.

Na poziv predsjednika Talijanske Republike Sergia Mattarelle, u njegovu sjedištu, rimskoj palači Quirinale, okupili su se predsjednici 15 zemalja članica Europske unije bez izvršnih ovlasti. Na dvije su radne sjednice raspravljali, prije svega, o odgovornosti i mogućnostima EU-a na putu strateške autonomije te o doprinosu koji ona može dati multilateralizmu u svijetu nakon pandemije, ali i rješavanju društvenih i ekonomskih posljedica nakon nje te o budućnosti Europe.

Događaji u Aganistanu okrenuli Europu prema vlastitoj sigurnosti 

Ovo nije operativni sastanak i svatko je govorio ono što je htio ii što ga muči, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a novinar Danko Družijanić. Tako je svoju izjavu počeo i hrvatski predsjednik. Međutim, bilo je zajedničkih tema. Gotovo svi predsjednici u izjavama nakon sastanka govorili su o strateškoj autonomiji Europe. Povezivali su to s ulogom NATO-a ali i događajima proteklog mjeseca u Afganistanu. Čini se da su događaji u srednjoj Aziji uzdrmalo Europu i okrenulo je prema tome da se više pobrine za vlastitu sigurnost, kazao je Družijanić.

Predsjednik Milanović jedini od predsjednika koji su bili u Rimu – nije ostao na zajedničkoj konferenciji za novinare i kasnijem, večernjem programu ovog summita. Otišao je ranije za Zagreb. Sutra ga prije podne čeka ga susret s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem. Neslužbeno se doznaje kako se priprema još jedan susret – s talijanskim predsjednikom Mattarellom kojemu za nekoliko mjeseci istječe mandat. Na tom bi se susretu, kaže Družijanić – trebale potvrditi dobri odnosi dviju država. 

– Moramo završiti mnoge započete projekte vezane uz naše integracije, potrebni su nam čvrsti temelji za generacije koje dolaze. Treba nam solidna Europska unija. Pandemija je na dramatičan pokazala koliko je teško boriti se s takvim izazovima, poručio je talijanski predsjednik Sergio Mattarella.

– Europska unija je na raskrižju. Suočeni smo s brzim promjenama krajolika, krajolika koji, više nego ikada prije, zahtijeva jedinstvo i europsku odlučnost. Istodobno, svjedočimo vječnim izazovima i neslaganjima, koji su smetnja toj ambiciji. Moramo izjednačiti ambiciju i realnost, postići naše ambiciozne ciljeve sredstvima kojima raspolažemo, poruka je Franka-Waltera Steinmeiera, predsjednika Savezne Republike Njemačke.

Predsjednik Portugalske Republike Marcelo Rebelo de Sousa kazao je kako su “u jedinstvenoj prilici graditi mostove – na područjima klime, zdravlja, borbe protiv terorizma, migracija, energije, digitalnom području te, naravno, području ljudskih prava”.

Milanović: EU ne može biti naddržava, tu se slažem s Mađarima i Poljacima 

– Sutra se stvari mogu promijeniti. U Njemačkoj vjerojatno neće, u Francuskoj mogu i toga treba biti svjestan. Da nismo svi isti, ali da nas neke stvari vežu i zato možemo biti zajedno, poručio je predsjednik Zoran Milanović. Dodao je kako ‘Europe federacije i naddržave’ – nema. To je fantazija, jer je Europa sazdana na malim i velikim nacionalnim državama, dodao je. Kazao je kako se u nekim stvarima slaže s Mađarima i Poljacima – ali ne u svima. Naglasio je da je na sastanku predsjednicima poručio da “europska birokracija i Bruxelles trebaju biti malo fleksibilniji kada lijepe naljepnice raznim državama”.

Hrvatski je predsjednik na “marginama sastanka”, tijekom bilateralnog susreta s predsjednikom Malte Georgeom Vellom, razmijenio informacije o stanju na jugoistoku Europe i Mediteranu. Odnosi dviju zemalja odlični su, pa ne iznenađuje pozitivan odgovor malteškog predsjednika na poziv Zorana Milanovića – dogovoren je njihov novi susret – potkraj listopada u Hrvatskoj.