Redakcija
Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb
Foto: Studio 4 / HRT
Zaraza koronavirusom zahvatila je cijeli svijet. Broje se oboljeli, umrli, troškovi rastu, no u našem slučaju ne raste i broj cijepljenih, bar ne tempom koji struka zagovara i priželjkuje. Od 1. listopada zdravstveni djelatnici na radna mjesta neće moći bez COVID potvrda.
– Još nemamo evidentiranih reakcija pojedinih djelatnika. Testova imamo dovoljno tako da ne vjerujem da će biti problema. Možda je ovo čak i dobra mjera kako bi onaj dio necijepljenih na neki način promislio i ipak se cijepio jer će im to olakšati dolazak i boravak na poslu, rekao je Ante Ćorušić, dr. med. ravnatelj KBC-a Zagreb.
Istaknuo je kako je u KBC-u Zagreb cijepljeno 81,8 posto liječnika specijalista, 70 posto specijalizanata, 57,8 posto medicinskih sestara, te 56 posto nezdravstvenog sektora.
– Zdravstveni djelatnici imaju ogromnu odgovornost i trebali bi pokazati svojim primjerom. Sva cjepiva su iste kvalitete, štite gotovo jednako i nema ozbiljnijih nuspojava. Cijepljenje je prevencija bilo koje bolesti, istaknuo je Ćorušić.
Na pitanje kakvo je trenutno stanje u KBC-u Zagreb rekao je da ukupno na odjelu imaju 19 covid pacijenata, te šest u jedinici intenzivne skrbi.
– Sigurno će brojke rasti. Kod nas će vrhunac doći u listopadu nakon čega će biti smirenje. Očekujemo veći broj, ali manji broj hospitaliziranih u odnosu na prethodni val jer ipak je 52 posto ljudi cijepljeno, naglasio je.
– Ja sam za to da se pojedini sektori moraju cijepiti. Gdje bi mi bili 1995. da nije bilo mobilizacije vojnika. Jel bi dobili rat? U nekim segmentima društva trebalo bi uvesti obavezno cijepljenje. To je moj stručni stav, istaknuo je.
Dodao je i kako nema čvrstih znanstvenih dokaza da bi cijepljenje na bilo koji način utjecalo na fertilitet žene.
– Što će biti za 10 godina to nitko ne zna, dodao je.
Na pitanje je li zakazala kampanja cijepljenja, ravnatelj KBC-a Zagreb rekao je da je kampanja je bila dobra. Ali od dobrog uvijek može biti bolje.
– Naš narod ne prihvaća nešto novo i tu su društvene mreže koje su pune svega i svačega što se plasira u javni prostor pa ljudi pogotovo manjeg stupnja obrazovanja to prihvate zdravo za gotovo. Najbolju borbu protiv ove pandemije imaju totalitarni sustavi kao Kina ili visoko razvijene demokratske zemlje kao Danska, istaknuo je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
