in

EP raspravlja o migrantskoj i humanitarnoj krizi u Afganistanu

Slatka-Tajna.Eu

Europski Parlament

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Europski parlament u Strasbourgu raspravlja o tome kako odgovoriti na migrantsku i humanitarnu krizu u Afganistanu. O rezoluciji se glasa u četvrtak.

Za središnji Dnevnik HRT-a, dopisnica Jasna Paro rekla je kako se čulo puno kritičkih tonova na račun politike kuju su EU i SAD vodili u Afganistanu, no svi su se složili da nije vrijeme za tražiti krivca već da Europa mora razmišljati o spašavanju ljudskih života.

– Ljudi u Afganistanu trebaju pomoć brzo u hrani, lijekovima i odjeći jer kada dođe zima oni će biti potpuno odsječeni od svijeta, rekla je i dodala kako se govorilo i o zaštiti onih Afganistanaca koji su radili za saveznike, o otvaranju humanitarnih koridora, izdavanju viza i organizaciji humanitarne pomoći, govori Paro.

Kako kaže, neki su zastupnici istaknuli kako treba izbjeći scenarij iz 2015. godine kada se stotine tisuća migranata našlo na europskim vratima.

Neki su zastupnici iskoristili priliku da otvore temu jačanje europske vojske i strateške autonomije.

Josep Borrell, europski povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku rekao je kako EU nema druge mogućnosti već razgovarati s talibanima i da će Bruxelles uskoro s drugim zemljama, posebno onima u susjedstvu s Afganistanom, dogovoriti diplomatsku i humanitarnu prisutnost jer bez toga neće moći utjecati na talibanski režim.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







– Ono što smo vidjeli u Afganistanu, tragedija je za sve Afganistance, ali isto tako i velik korak unatrag za cijelu zapadnu demokraciju te, ono najgore, velika promjena u međunarodnim odnosima između Kabula i ostatka svijeta. Nakon događaja u kolovozu doživjeli smo tragediju, naš poraz i promjenu igre na svjetskoj razini, rekao je Josep Borrell.

video thumb

Druga važna tema o kojoj će zastupnici debatirati je proširenje, a sutra bi svojim glasovima trebali izglasati novu generaciju financijske pred pristupne pomoći onim zemljama koje već imaju status kandidata za članstvo u EU ili onima poput BiH koji bi to tek trebali dobiti.

– Radi se o 14 milijardi i 200 milijuna financijske pomoći tijekom narednih 7 godina i ta je pomoć usmjerena na provedbu svih onih reformi koje će dovesti do jačanja vladavine prava, jačanja demokratskih institucija, izvijestila je Paro za središnji Dnevnik.

– Nalazimo se na putu da damo jednu vrstu rpodrške zemljama, koje ne samo da trpe od posljedica civid-a, već i od različitih ekonomskih i demokratskih deficita. A ujedno, želim vjerovati da smo dali zamah pomalo posustaloj politici proširenja, govori Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu.

– Na jedan novi način, kroz nove tematske cjeline, kroz veću involviranost europskog parlamenta, i u programiranje i u odlučivanje o potrošnji tih novaca. Ovaj će se prostor približiti EU, podići na onu razinu koja je potrebna da bi postali punopravne zemlje članice EU, naglasila je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Merkel s Vučićem raspravljala o BiH / Bljesak.info

Sin Marine Tucaković zabrinuo javnost: Otkrio kakvo je zdravstveno stanje njegove mame