Redakcija
Nije velika mudrost reći da će jedan od najglavnih likova u istoriji tenisa biti Novak Đoković. Ali činjenica je da se njegovo ime neće pojavljivati baš na svakoj stranici u istorijskoj čitanci. Redovi koji će nedostajati sa njegovim imenom napisani su upravo u nedelju uveče.
Korak ka vječnost Nole je propustio u New Yorku, na US Openu, kako bi postao kalendarski grend slem šampion. Nema sumnje da će još jedan Grand Slam, koji mu nedostaje da postane GOAT, zasigurno osvojiti, možda još na sljedećem turniru, na njegovom omiljenom Australian Openu. Međutim, da bi sve velike turnire vezao u jednoj sezoni, čini se da će takvu priliku teško ponovo imati. To je postignuće koje bi bilo mnogo realnije da je postigo sa 24 godine nego li deset godina kasnije. Sa svakom godinom plus u svome životu on se približava kraju teniske karijere, a nadolazeći “mladi lavovi” jure prema svome vrhuncu. Medvedev je to sinoć pokazao, Zverev na Olimpijskim igrama u Tokiju, a skromnije, ali prijeteće, Tsitsipas na Roland Garrosu i Beretini na Wimbledonu.
Pobjednički mentalitet
Novakov problem pokazalo se da je do prije nekoliko godina bilo njegovo najjače oružje – pobjednički mentalitet. Uvjeren da pobjednik uzima sve, na kraju to samopouzdanje mu je oduzelo najvažniju stvar ove sezone – kalendarski Grand Slam. Želja, da nakon što je osvojila tri Grand Slama, osvoji i dvije zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Tokiju – singl i mješoviti dubl, doprinijela je i da ima dvostruki poraz. Prvo na Olimpijskim igrama, zatim na US Openu.
Odmah nakon trijumfa na Wimbledonu, kada je donio odluku da će igrati u Tokiju, a zatim napadne kalendarski GS, njegov bivši trener Boris Beker rekao je da će mu njegove prevelike ambicije na kraju doći glave. Slično su pisali i neki drugi njemački novinari specijalizovani za tenis. Pristrasni i nerealni srpski dio javnost i novinari ovo su protumačili kao zavist Njemaca da Nole ne bi preuzeo historijski i jedinstveni podvig Njemice Steffi Graf, koja je osvojila kalendarski GS i zlato na Olimpijskim igrama u Seulu. Za racionalnije srpske navijače bilo je jasno da Beker neće se kockati svojim autoritetom i stručnošću iz nekih iracionalnih patriotskih motiva, već je dobronamjerno rekao ono što misli, na osnovu svog akumuliranog igračkog i trenerskog znanja.
Naravno, Noletova namjera bila je iskrena, plemenita i imponirajuća za srpsku javnost da igra u Tokiju, nakon razočaranja koje je priredila NBA zvijezda Nikola Jokić, da ne nastupa za košarkašku reprezentaciju Srbije. Međutim, nitko ne može protiv prirode, pa ni Nole. Biologija je neumoljiva i koliko god on tvrdio da su za njega godine samo broj, ipak ga njegove godine više približavaju veteranima, a udaljavaju od mladosti. Jedonstavno, nema se snage baš za sve. Bore oko njegovih očiju, koje se mogu primijetiti, samo potvrđuju koliko je priroda nemilosrdna i beskompromisna.
Eliksir za vječnu mladost ne postoji
To je ono što Nole najprije mora razjasniti u svojoj glavi – eliksir za vječnu mladost ne postoji, a drveni krst iz Hilendara, koji nosi oko vrata, čuva ga od faustovskog iskušenja da “proda svoju dušu đavolu za vječnu mladost”, odnosno da vječito igra kao mladić. Nadam se da to ne će biti jedan od najvećih problema za Noleta u godinama koje dolaze i koji će ga preokupirati.
Na posljednjem Wimbledonu imao sam privilegiju da ga pitam upravo to – kako procjenjuje svoju fizičku snagu, odnosno da li je radio analizu za metaboličku dob, koja je pokazala Nadalu da mu je tijelo u 34. godini života istrošeno kao da ima 40 godina. Nole je odgovorio da još nije napravio takvu analizu (u šta sumnjam), ali mi je uzvratio i pitanjem – čini li mi se da njegova igra liči na tinejdžera. Nisam psihijatar, ali u ovom načinu razmišljanja postoje elementi narcizma i nespremnost prihvatiti činjenicu da stari.
Ali nemojmo samo Noleta raspinjati. Takva mentalna samozaljubljenost tipična je za svakog sportaša, a još je izraženija kod vrhunskih sportaša. Navikli su na popularnost, biti u centru pažnje, a top rezultati da ih smeštaju u vječnost. Taj ego trip najveći je problem Rogera Federera, koji se ne može pomiriti sa surovom istinom da bi konačno trebao izabrati status “bivšeg tenisera”. I zato uporno odbija sportski i dostojanstveno da se povuče od tenisa i nastaviti svoj život, tražeći u njemu neka nova zadovoljstva. Rafael Nadal, prava je opcija za reputaciju Noleta i svakog drugog tenisera koji se bliži kraju karijere – svjestan je svojih kvaliteta, slabosti, godina i povreda te, shodno tome, planira sezonu. On već govori o kraju karijere i u tome ne vidi ništa tragično.
Nole je bio raskomadan od medvedeve kandže
Novak je posljednjih godina pokazao da je njegov maksimum da vrhunski započne sezonu – da s lakoćom osvoji Australian Open, s srećnim draftom i dobrim rezultatima, čak i da trijumfira na Roland Garrosu i pobjednički završi sezonu na Wimbledonu. Za US Open i posljednji turnir u Londonu jasno je da u dubokoj četvrtoj deceniji života više nema snage gurati s istom energijom i svježinom kao što započinje godinu sa Australian Openu.
Na kraju, riječ-dvije o nedjeljnom finalu u New Yorku. Nole je bio raskomadan od medvedeve kandže. Važnost meča možda mu je bila veća od bilo kojeg prethodnog finala. No, Nole je imao teži, pa i ponižavajući poraz, poput onog na Roland Garrosu 2019. godine, kada je izgubio od Nadala 3-0, s prvim setom 6-0. Kako se Novak tada uspio vratiti, sigurno će se vratiti i sada, i iako je izgubio kalendarski Grand Slam, sigurno će postati GOAT. Vjerujem, već na predstojećem Australian Openu u januaru 2022.
dr. Nenad Živanovski-Stolić, je nezavisni novinar iz Skoplja, koji živi u Londonu. Pisao je za medije iz Makedonije, Bugarske, Hrvatske, Srbije, Njemačke i Norveške. Diplomirao je novinarstvo, magistrirao Europske studije i doktorirao opću i komparativnu lingvistiku na temu Govor mržnje u političkom diskursu u medijima.
Autor je knjiga: “Neki aspekti kosovske krize – Kosovo između povijesnih mitova i realan europski problem”, objavljena u Njemačkoj na engleskom jeziku, zatim knjige “Govor mržnje”, objavljena na engleskom i bugarskom jeziku, i “Govor mržnje – teoretski pregled i istraživanje Bugarska u makedonskim medijima”, objavljena na makedonskom jeziku.
