in

Mlada restauratorka iz Banovića spasava kulturno blago od propadanja

Slatka-Tajna.Eu

BANOVIĆI, TUZLA – Maida Garić iz Banovića jedna je od rijetkih restauratorica u BiH koja pokušava restauracijom zaštititi istorijsko blago od propadanja.

Nakon završetka Srednje umjetničke škole u Tuzli, odsjek za primijenjeno slikarstvo, Garićeva se školovala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Ljubav za restauracijom javila se nakon srednje škole kada je radila na jednoj izložbi u Ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli.

“Popela sam se na galeriju na kojoj se nalazi jedna Mujezinovićeva slika sa nekim scenama  ispred tuzlanskog Baroka. Malo me pogodilo stanje u kojem se ona nalazila s obzirom na to kolika je ličnost bio Ismet i kult njegovog nasljeđa u Tuzli. Tako sam se zainteresovala za postupak zaštite kulturnog nasljeđa i blaga koje su nam ostavile minule generacije kojih više nema”, priča Garićeva za “Nezavisne”.

Po njenim riječima,  društvo je dužno svoje nasljeđe promovisati i štititi od daljeg propadanja.

“Ne treba da dozvolimo da se izgubi to dostojanstvo. Ismet je primjer slikara nekog vremena koje mi danas ne živimo, a on je bio vrstan umjetnik”, ističe ova umjetnica.

Kada je u pitanju restauracija, riječ je o specifičnom procesu koji treba da rade stručnjaci.

“Dosta je tih primjera neprimjerenih restauracija, što pokušavamo promijeniti školovanim restauratorima i pokušavamo izbjeći greške. Što se tiče postupka, najbitnije je odrediti nivo oštećenja jednog djela. Mogu to biti arhitektura, štafelajno slikarstvo, skulptura ili grafika”, kaže Garićeva.

Dodaje da je to veoma ozbiljan posao jer restauratori  se “igraju” sa nečim što se više ne može napraviti.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










“Ukoliko nešto pokvarimo, možda smo uradili gore nego što je bilo. Najbitnije je da jedan restaurator konzervator poznaje svoje limite jer može doći u susret sa nečim što baš ne zna”, priča naša sagovornica, koja već pet godina sarađuje sa Galerijom BiH kao restaurator štafelajnih slika.

Trenutno radi na restauraciji zidnog slikarstva na jednoj džamiji u Gradačcu.

Inače, prvi interdisciplinarni studij restaruacije i konzervacije je osnovan 2015. godine u Sarajevu u sinergiji sa Fakultetom arhitekture, PMF-om i Akademijom likovnih umjetnosti. Samo dvije generacije su odškolovane i uglavnom su ti ljudi karijere izgradili van BiH. Kada je u pitanju restauracija, najteže je naći sredstva za nju.

“Najteže je naći sredstva da se nešto restauira u državnom vlasništvu.  Puno je posla i ima puno stvari koje čekaju da se otkriju, prezentiraju, istraže. Mi možda gledamo na restauraciju kao na nešto što nije zastupljeno uopšte. Međutim, mi smo toliko neistraženo područje. Koliko nam treba restauratora, toliko nam treba istoričara umjetnosti, arheologa, jer i to ide u restauraciju. Ne može sam restaurator da radi. Više struka mora skupa raditi”,  kaže ova restauratorica.

Ona dodaje da kultura pati jer država ne raspoređuje novac kako bi trebala.

“Na nama je da se snalazimo, izmišljamo prilike i sredstva i na kraju krajeva, tim samim volontiranjem beremo iskustvo koje se na kraju isplati. Motivaciju i snagu za rad na konzervaciji i restauraciji naše baštine crpim upravo iz njenog bogatstva i sadašnjeg stanja u kojem se nalazi”,  poručuje ova mlada umjetnica.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Događaji na Cetinju ogolili duboke podjele

DA NIJE SNIMLJENO, NE BI VEROVALI!!