Evropske banke većinu dobiti knjiže u poreznim oazama

Vodeće evropske banke i dalje u poreznim oazama knjiže znatan dio dobiti, utvrdio je Evropski opservatorij za poreze.

Nezavisno istraživačko tijelo, koje sufinansira EU, objavilo je da su izvještaji 36 velikih evropskih banaka pokazali da su u poreznim oazama uknjižile ukupno 20 milijardi eura ili oko 14 posto dobiti, iako su u njima imale mali broj radnika.

“Dobit koju su banke uknjižile u poreznim oazama iznosi oko 238.000 eura po zaposleniku, u poređenju sa 65.000 eura u drugim zemljama (izvan matične). To upućuje na zaključak da je dobit uknjižena u poreznim oazama uglavnom prebačena iz drugih zemalja u kojima je ostvarena”, ističe se u Izvještaju.

Udruženje je na osnovu dobiti po radniku i stope poreza na dobit utvrdila da banke kao porezne oaze koriste Bahame, Bermude, Britanske Djevičanske Otoke, Kajmanske Otoke, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irsku, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Maltu, Mauricijus, Panamu i Katar.

Neke banke koristile su više poreznih oaza, neke samo jednu, a upotreba poreznih oaza uveliko je varirala od banke do banke, utvrdili su autori istraživanja, dodavši da su banke u prosjeku u poreznim oazama knjižile otprilike petinu dobiti, a raspon se kreće od nula do 58 posto.

Grupa analiziranih banaka uključuje UniCredit, Intesu Sanpaolo, Erste, Deutsche Bank, HSBC, Societe Generale i BNP Paribas. Prema izvještaju, Intesa Sanpaolo knjižila je u poreznim oazama oko 13 posto dobiti, UniCredit šest posto, a Erste se nije služila poreznim oazama za knjiženje dobiti. Najveći udio dobiti u poreznim oazama knjižio je britanski HSBC – nešto više od polovine.

Autori istraživanja utvrdili su i da je 16 banaka smanjilo udio dobiti koju knjiže u poreznim oazama od 2014. do 2020. – u prosjeku za sedam postotnih bodova. Njih osam povećalo je prisutnost u poreznim oazama, u prosjeku za šest postotnih bodova, a sedam je u 2020. knjižilo otprilike isti udio dobiti kao i 2014.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

“Izvještavanje po državama, kako bi se rasvijetlilo interno postupanje banaka, nije ih potaknulo da promijene ponašanje, unatoč tome što su porezna pitanja zauzimaju sve više pozicije na listi prioriteta vlada”, zaključili su autori istraživanja, podsjećajući da je krajem 2014. u EU na snagu stupila direktiva o obaveznoj automatskoj razmjeni informacija o porezima.

U Evropskom opservatoriju izračunali su da bi evropske zemlje uvođenjem minimalne porezne stope od 25 posto mogle osigurati više od 10 milijardi eura prihoda godišnje.

“Ambicioznije inicijative, kao što je globalni minimalni porez od 25 posto, možda će biti nužne da se ograniči upotreba poreznih oaza u bankarskom sektoru”, zaključuje se u izvještaju.