in

Neka policija istraži je li bilo kriminala oko gasa u Federaciji BiH

Slatka-Tajna.Eu

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH (FBiH) Nermin Džindić u komentaru na tvrdnje bivšeg direktora BH Gasa da zajedno sa federalnim premijerom “ruši BH Gas”, kaže kako “finansijska policija već petnaestak dana radi svoj posao”.

“Ja se nadam da ćemo vrlo brzo dobiti zvanični izvještaj, koji će pokazati šta su radili, kako su radili, da li su imali za to određene saglasnosti Nadzornog odbora, zašto su radili suprotno odlukama Vlade Federacije. Naravno i finansijske transakcije će se isprovjeravati zašto se nešto plaćalo, a znalo se da nikada neće biti realizovano“, kaže Džindić.

Bivši direktor BH Gasa Jasmin Salkić optužio je polovinom avgusta, nakon smjene s funkcije, federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića za “rušenje ove državne kompanije i šutnju na kriminal” kroz lobiranje i cijenu gasa koja ide Turskim tokom”.

Kompanija Energoinvest, ovlašteni dobavljač gasa za Federaciju BiH, sklopila je s ruskom državnom kompanijom Gazprom Export aneks ranijeg ugovora kojim je 1. aprila počela isporuka gasa novim gasovodom “Turski tok”. Prije toga BiH je dobivala gas gasovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske.

RSE: Gospodine Džindić, zašto je smijenjen gospodin Salkić? Šta se dešava u vezi sa tim pitanjem?

Džindić: Optuživanje nekoga nakon što dođe do smjene pokazuje o veličini i karakteru tih ljudi. Dakle, podvlačim da su to velike laži malih ljudi. Pokazaćemo razloge zbog čega je Salkić smijenjen sa pozicije v.d. direktora. On je v. d. direktor njemu je mandat istekao. On je bio u četvorogodišnjem mandatu kojeg je završio, Vlada ga je imenovala na još nekoliko mjeseci dok se ne nađe neko novo rješenje i to novo rješenje je danas tu. Drugi razlog je što ne poštuje odluke Vlade Federacije. Treće, gospodin Salkić je svojim nepostupanjem po zaključku Vlade pravi dodatnu štetu zašto preuzima direktnu odgovornost, a da ne bi mi bili suodgovorni kao Vlada mi smo se odlučili na takav potez. Gospodin Salkić je smijenjen jednoglasno.

RSE: Da li će biti redovno snabdijevanje plina u ovoj grijnoj sezoni, s obzirom da se promijenila ruta kojom plin stiže iz Rusije preko Turskog toka, koji je dio dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport gasa kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.

Džindić: Promjena rute nema veze s povećanjem ili smanjenjem cijene. U suštini promjenom rute je došlo do smanjenje cijene transportnog troška, jer je transportni trošak manji. A što se tiče cijene to je berzanska roba i naravno da cijena raste ili opada u skladu sa kretanjem nafte i naftnih derivata, jer cijena nafte i naftnih derivata je osnovna promjenjiva koja diriguje rast i povećanje cijena.

Što se tiče gasa i stabilnog i sigurnog snabdijevanja gasa Federacije, apsolutno nema niti jedan problem niti ima i jedna naznaka da bi imali neki poremećaj što se tiče sigurnog i stabilnog snabdijevanja. Danas smo čuli i informaciju od direktorice Energoinvesta, ovlaštenog snabdjevača plina u ime Vlade Federacije BiH da neće biti korekcije cijene do kraja ove godine.

RSE: BH Gas razvija projekat „Južna interkonekcija“, vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), kojim se predviđa izgradnja gasovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH, a trebao bi povezati trenutni transportni gasovod BiH sa hrvatskim sistemom gasovoda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar. Koliko je Federacija BiH u priči o Južnoj interkonekciji i povezivanjem s plinskom mrežom kroz Hrvatsku?

Džindić: Južna interkonekcija je strateški projekat Vlade Federacije BiH i kao takav će Vlada Federacije BiH će ga i završiti.

U ovom trenutku BH-Gas na računu ima 35 miliona maraka (17, 5 miliona eura) i ima sve dozvole i saglasnosti od Vlade Federacije da ide u taj projekat. Onog trenutka kad nestane para, onda će se menadžment obratiti Vladi Federacije i ona će obezbijediti sredstva da se taj projekat završi. To apsolutno nije sporno. Žao mi je što se tolika fama diže oko toga nepotrebno, pa se čak i spominje da smo mi zaustavili zakon o južnoj interkonekciji, a zaboravljaju da je Vlada Federacije usvojila taj zakon, da je pustila na Parlament, da je Parlament u prvom čitanju dao saglasnost za takav projekat, na takav zakon i on je prošao javnu raspravu i imamo određene sitne korekcije s terena, jer neke industrijske zone žele da imaju odvojke kroz industrijske zone kroz Hercegovinu, podržaćemo naravno. Imamo određene korekcije za finansiranje tog projekta, jer ćemo kroz korekciju ovog zakona u drugom čitanju omogućiti da se on finansira iz budžeta.

Blok 7 ‘u rukama’ Parlamenta Federacije BiH

RSE: Strateški projekat u Bosni i Hercegovini (BiH), Blok 7 Termoelektrane Tuzla, na sjeveroistoku BiH, pod znakom je pitanja. Razlog za to je najava da kineski konzorcij, koji je bio najbolji ponuđač na međunarodnom tenderu za gradnju bloka, nije u mogućnosti ispuniti ugovorne obaveze. Šta se trenutno dešava sa Blokom 7, da li je projekat propao?

Džindić: Elektroprivreda je preko Nadzornog odbora razmotrila tu informaciju od strateškog kineskog partnera i uputila je Vladi Federacije, a koja je uputila Parlamentu Federacije BiH. Radi se o tome da je naš strateški partner promijenio dobavljače suštinskih komponenti termobloka 450 megavata Tuzla i takvu saglasnost finalno može dati samo parlament, koji je dao prvobitnu saglasnost na ugovor koji je još aktivan. Kakva god odluka bila, Vlada Federacije i resorno ministarstvo će tu odluku sprovesti.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







RSE: Nedavno je Sindikat metalaca najavio da će organizovati generalni štrajk u septembru, ukoliko Vlada FBiH ne ispuni njihove zahtjeve. Tada su rekli kako je stanje u namjenskoj industriji katastrofalno, od neisplaćivanja plata do malverzacija i mobinga. Koji su naredni potezi Vlade Federacije BiH da sanira u tom industrijskoj oblasti?

Džindić: Namjenska industrija je vlasništvo Vlade Federacije, sav profit će ići vladi Federacije, odnosno za reinvestiranje. Vlada Federacije ne uzima profit, nego daje ponovo da se reinvestira u novu opremu, u nova zapošljavanja u nove ugovore.

Sindikat ima svoja prava i ona će ostati u okviru tih sindikalnih zahtjeva. Mi smo tu socijalno osjetljivi i svaki put kad bude zahtjev od strane sindikata mi ćemo ih primiti, razgovarati i ponuditi dobra rješenja za firmu i za njih. Nema ucjena, ni mi njima ni oni nama. To nam ne treba.

Sindikat nema podatke kako firma radi. Sindikat ima samo podatke da li ima redovno platu ili nema redovno platu, da li ima uslove za rad kako treba ili nema. Oni uopšte nemaju uvid u poslovanje firmi i ne mogu određivati da li firma dobro radi na osnovu toga da li plata kasni tri ili pet dana. Dešavaju se promjene na tržištu, nažalost zbog covida i nekih drugih dešavanja u svijetu i mi moramo biti fleksibilni, kad to tražim to od sindikata da u trenucima kad ispadne problem, sjednemo i razgovaramo, a ne da organizujemo štrajkove i prijetimo nekim štrajkovima.

Kako će teći reorganizacija rudnika?

RSE: Elektroprivreda BiH je u aprilu 2021. godine pokrenula proces reorganizacije koji bi trebalo da osigura osnove za ekonomski održivo poslovanje i rad rudnika u periodu energetske tranzicije zasnovane na dekarbonizaciji, odnosno prestanku korištenja uglja za proizvodnju struje i postepenom zatvaranju termoelektrana i rudnika. Kako posluju rudnici u Federaciji BIH i da li je ugrožen rad termoelektrana?

Džindić: Što se tiče poslovanja rudnika, imamo određenih problema. Vezano za tuzlanski bazen, rudnik Kreka, prošli, pretprošli, a i ovaj mjesec je podbacio sa proizvodnjom. Realizacija je negdje 75 procenata. Desetak miliona maraka je manje prihoda što automatski pravi problem, jer ne mogu sa ovim sredstvima izmiriti ni osnovne plaće, a kamoli otplatiti dobavljače i repromaterijal. Nadam se da će se u okviru Elektroprivrede i rudnika Kreka pomjeriti sa tačke u kojoj je danas i da će se povećavati količina proizvedenih tona. Mi moramo proizvesti 200.000 da bi podijelili plate i obaveze, a kada proizvedemo 70.000 to je trećina od zadanog. Ili se mora dodatno Elektroprivreda BiH zadužiti putem pozajmica ili kredita. To stanje je neodrživo. Može trajati mjesec ili dva, nakon toga je stečaj. Volio bi da se proces prestrukturiranja nastavi i da Elektroprivreda kao uprava, zajedno sa sindikatom, nađu pravo rješenje na obostrani interes, da se podigne proizvodnja, smanje napetosti između dvije strane i da se ovaj proces završi.

Što se tiče termoelektrana, Elektroprivreda ima određene količine uvijek na depoima i to je obaveza. Ako se ne bude moglo dovoljno naći uglja iz rudnika Kreka, tražićemo pomoć od drugih rudnika.

Dakle, nadam se da će ovaj problem koji trenutno imamo, a to je jedan blagi zastoj u procesu prestrukturiranja, prevazići i da će se u ovom devetom mjesecu napraviti dogovor, konkretno o rudniku Kreka, jer je najranjiviji i najveći mu je pad proizvodnje i najviše zavisan od Elektroprivrede. I da će konačno i sindikat shvatiti da Elektroprivreda neće otpuštati radnike i neće dijeliti sadaku nikome, nego da će u skladu sa zakonom postupiti prema svakom radniku. Da će u skladu s dogovorom isplatiti otpremnine onima koje hoće, a u skladu s planom prekvalifikacije iskoristi one ljude koji hoće da se prekvalifikuju i da se zaposle u neka nova društva koja će se u ovoj fazi prestrukturiranja otvoriti. Već imamo dva koja su otvorena i koja zahtijevaju da se popune adekvatnim i kvalitetnim kadrovima, koje Elektroprivreda, zajedno s rudnicima, sigurno ima.

RSE: U novembru 2020. godine BiH je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu zemalja regije u Sofiji. Ovom deklaracijom zemlje regije su se obavezale na uvođenje modela za oporezivanje emisija gasova s efektom staklene bašte, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje subvencija za ugalj. Kako se FBiH sprema za najavljenu energetsku tranziciju EU?

Džindić: Energetska tranzicija je možda i najbitnije pitanje koje treba spomenuti i koje ne treba zaobići kad se raspravlja o energetskom sektoru u Federaciji BiH. Mi smo članica Evropske energetske zajednice i buduća članica Evropske unije (EU) i kao takva država mora implementirati svo zakonodavstvo EU u naše zakonodavstvo, odnosno pokazati dobru volju da to želimo i hoćemo.

Evropska energetska zajednica, također, je učesnik, zajedno sa USAID-om, GIZ-om, UNDP-om, i zajedno s našim prijateljskim ambasadama u Sarajevu, da zajedno kreiramo određen zakone koji će biti prihvatljivi za sve strane.

Zakon o električnoj energiji, zakon o obnovljivim izvorima energije, o energetskoj efikasnosti, zakon o južnoj interkonekciji… Sve su to zakoni koje zajedno radimo. Naravno da svi oni, kad se usaglase, moraju biti ocijenjeni i od Ureda za zakonodavstvo, koji će reći da su oni usklađeni sa pravnim stečevinama u EU. Sve to govorimo da bi jednog dana bilo što lakši ulazak u EU.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

PJESMA U PRIPREMI: Za Krstinju Todorović ovo je bilo radno ljeto

NIHAD ALIBEGOVIĆ nastupima zapalio regiju – Nije odbio ni skok u bazen – Hayat Production