Redakcija
Najviša prosječna mjesečna neto plata u Hrvatskoj – 8.706 kuna, lani je obračunata zaposlenima u djelatnosti informacija i komunikacija, što je 45,8 posto više od državnog prosjeka realnog sektora, pokazala je analiza hrvatske Financijske agencije (Fina).
Naime, u 2020. godini za 947.874 zaposlenih kod 139.009 poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez finansijskih institucija), koji su prema Zakonu o računovodstvu obveznici sastavljanja godišnjeg finansijskog izvještaja, obračunata je prosječna mjesečna neto plata od 5.971 kunu, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 5.871 kunu.
Finina analiza prosječnih mjesečnih neto obračunanih plata po područjima djelatnosti pokazala je da su lani poduzetnici u tri djelatnosti – prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu – imali 55,8 posto ukupno zaposlenih, s tim da su u dvije od tri navedene djelatnosti – građevinarstvu i trgovini na veliko i malo, zaposleni za svoj rad dobivali prosječne mjesečne neto plate manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske.
Prosječna plata u prerađivačkoj industriji, u kojoj je lani poslovalo 15.162 poduzetnika s 235.070 zaposlenih, iznosila je 6.068 kuna.
U trgovini, koja je zapošljavala 192.367 radnika kod 28.615 poduzetnika, prosječna mjesečna neto plata je iznosila 5.816 kuna, dok je za petstotinjak kuna manji bio prosjek neto plate u građevinarstvu – 5.341 kunu.
U odnosu na prethodnu godinu, primjetan je pozitivan pomak jer je u navedenim djelatnostima ostvaren rast plate koji je veći od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj, primjetili su iz Fine. U prerađivačkoj industriji tako je ostvaren rast plata od 2,3 posto, u trgovini 1,8 posto, a u građevinarstvu za tri posto.
Analiza Fine pokazuje da su u 2020. najveće plate ostvarili zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija – 8.706 kuna, što je za 4,3 posto više u odnosu na prosječnu platu u toj djelatnosti u 2019. godini, a 45,8 posto više od prosječne plate zaposlenih na nivou svih poduzetnika u Hrvatskoj. Inače, lani je u djelatnosti informacija i komunikacija bilo zaposleno 44.186 radnika, kod 7.080 poduzetnika.
Po visini prosječne plate, s 8.286 kuna, što je za 38,8 posto više od hrvatskoh prosjeka, a četiri posto više od 2019. godine, slijedi djelatnost sanbdijevanja električnom energijom, plinom, parom i poslova klimatizacije, koja je u 2020. imala 838 poduzetnika i 14.001 zaposlenih.
Nadalje, u rudarstvu i vađenju lani je obračunata prosječna mjesečna neto plata od 8.254 kune, što je 1,1 posto manje od prosjeka godinu ranije, a 38,2 posto više u odnosu na prosječnu platu na niovu svih poduzetnika u 2020. godini. U rudarstvu i vađenju lani su poslovala 222 poduzetnika, koji su zapošljavali 3.359 radnika.
Tu su i finansijske i djelatnosti osiguranja, ne uključujući banke, osiguravajuća društva i ostale finansijske institucije, s 502 poduzetnika, 5.753 radnika i prosječnom platom od 7.689 kuna, koja je na godišnjem niovu porasla za 3,1 posto.
Kako su istaknuli iz Fine, kriza prouzrokovana pandemijom korona virusa najviše je uticala na poslovanje poduzetnika u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koji su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka. Pritom, najveći gubitak u tom području djelatnosti iskazala je Valamar Riviera, od 308,5 milijuna kuna.
Ukupno je u turizmu i ugostiteljstvu lani kod 13.060 poduzetnika bilo zaposleno 65.147 radnika, kojima je obračunana prosječna mjesečna neto plata od 4.657 kuna, što je za 22 posto manje od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske, a 9,2 posto manje od prosječne obračunate neto plate u toj djelatnosti u 2019. godini.
Od djelatnosti s najnižim obračunanim neto platama u 2020. godini tu su još obrazovanje, s 1.676 poduzetnika, 7.617 zaposlenika i prosječnih 4.627 kuna, potom ostale uslužne djelatnosti, u kojima je 11.417 radnika, kod 4.504 poslodavaca, radilo za prosječnu neto platu od 4.626 kuna, a s prosječnih 4.714 kuna slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje su kod 7.059 poduzetnika zapošljavale 42.891 radnika.
Od ostalih djelatnosti kod kojih je broj zaposlenih oko 30 hiljada i veći, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu prosječna mjesečna obračunata neto plata iznosila je 5.511 kuna, 3,8 posto više u odnosu na godinu ranije, pri čemu je ta djelatnost obuhvatala 3.648 poduzetnika i 30.481 radnika.
U djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, u 2020. je bilo 817 poduzetnika i 29.054 radnika, s prosječnom neto platom od 6.600 kuna, za 4,4 posto većom nego u 2019. godini.
U prijevozu i skladištenju kod 6.511 poslodavaca radilo je 69.323 radnika, a prosječna neto plata im je iznosila 6.354 kune, tristotinjak kuna manje od prosječne neto plate u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, koja je za 2020. godinu dostigla 6.689 kuna, što je prosjek koji se odnosio na 62.661 zaposlenog kod 21.946 poduzetnika.
