Najgore je kad vam čovjek umire pred očima, a možda se moglo spriječiti

Dr. Kutleša rekao je da se “Klinika za zarazne bolesti Fran Mihaljević” puni i da trenutno imaju oko 80-ak pacijenata. Na intenzivnoj je 11 bolesnika u COVID odjelu, a još troje COVID bolesnika je prebačeno na “običnu” intenzivnu jer je prošlo više od 20-ak dana koliko su zarazni.

– Svi su na respiratoru, a četvero je i na ECMO-u, otkrio je Kutleša.

Kazao je kako je klinička slika slična pacijenata slična onoj kakvu su imali u prethodnim valovima, a koliko će zbog delta-soja biti teža, vidjet će se tek u narednim danima.

– Naravno, stariji su bolje procijepljeni, mlađi misle da će to moći progurati. Imamo pacijenata u 40-ima, većina je u 50-aim i 60-ima, a ima i nešto starijih, rekao je liječnik.

Kutleša je rekao kako su u intenzivnoj njezi najzahtjevniji bolesnici.

– To su ljudi pri punoj svijesti, kojima nedostaje zraka. To je ružna situacija, ljudi su preplašeni. Kad ima kažete da ih treba uspavati i staviti na respirator, to su scene koje si čovjek ne poželi u životu. Dosta je stresno, ali takav je posao. Svatko se na svoj način nosi s time. Mi smo izabrali taj posao, znali smo što nas čeka, naravno da to ostavlja tragove, ali mi smo tu zbog drugih koji nas trebaju. Ne treba se orijentirati na to da je nama teško, to će proći, smatra dr. Kutleša.

Provjerene terapije

Liječnici su kroz ovih godinu i pol dana stekli iskustva u liječenju bolesnika s teškim respiratornim infekcijama koje uzrokuje koronavirusa, a Kutleša napominje kako treba voditi računa da se pacijentima previše ne šteti.

– Pojavljuje se puno terapija koje nisu provjerene. Onda se iz očaja možda odluči nešto od toga dati, ali mi se trebamo držati provjerenih pristupa za koje znamo da mogu pomoći i da ne mogu odmoći. Puno se špekulira o matičnim stanicama, o ovome ili onome, to još nisu provjerene studije. Treba biti vrlo oprezan s uvođenjem novih terapija jer neke mogu biti štetne, rekao je Kutleša.

– Što se tiče matičnih stanica, čini se da one nisu štetne, barem smo toliko dosad uspjeli shvatiti. Prvenstveno ne škoditi bolesniku, pokušati kupiti mu vrijeme dok se funkcija pluća ne oporavi, a nažalost nekima je to ireverzibilno, ne možete pomoći, onda su tu komplikacije liječenja i svakodnevna borba, dodaje.

Primarna bolnica za koronavirus bit će “Klinika za zarazne bolesti Fran Mihaljević”.

– Mi trebamo podnijeti i najveći teret, to je logično. U proteklim mjesecima Dubrava je podnijela veliki teret. Pacijenti zahtijevaju liječenje i od drugih bolesti. Zatvoriti tako veliku bolnicu na duži period sigurno nije dobro, ljudi trebaju liječničku pomoć i za druge stvari ne samo COVID. Ono što bi bilo dobro je da ne budemo kompletno COVID bolnica, ali ako će situacija eskalirati, opet će morati biti tako, rekao je Kutleša.

Što je više cijepljenih, to će biti manje teže oboljelih i život će se prije vratiti u normalu.

– Može se dogoditi da bude toliko oboljelih i da zdravstveni sustav opet bude pred kolapsom, ali ne mora se to dogoditi. Može biti da je ovo vrh, mi to ne možemo znati, ali vjerojatno nije. Brojke će vjerojatno još rasti. Bitno je koliko pacijenata zahtijeva bolnicu i intenzivno liječenje. Za cijepljenje je puno manja šansa da će to trebati, rekao je Kutleša.

Strah od cijepljenja

Što se tiče cijepljenja, Kutleša kaže da brojke nisu onakve kakve su priželjkivali. Volio bi da je postotak cijepljenih veći, ali ističe kako se iza slabog interesa krije strah od nuspojava. 

– Nadao sam se da kad dođe cjepivo da će ljudi pohrliti cijepiti se, ali prevario sam se. Nije dovoljno 50 posto da bi se zaustavila epidemija, pogotovo s novim varijantama. Samo je pitanje trenutka kad će doći nova varijanta koja će zahtijevati novo cjepivo. 

– S ljudima treba biti otvoren. Ne skrivaju se nikakve nuspojave. Farmaceutima nije u interesu da se otkrije nešto što bi skrivali, to bi još više produbilo nepovjerenje, a njima bi značio gubitak profita, dodaje Kutleša.

Smatra da je strah od cijepljenja iracionalan.

– Vidio sam to iz prve ruke kad smo imali cijepljenje za alergičare, ljudi dolaze prestravljeni, kao da idu pred streljački vod, a ne na cijepljenje. Napravila se histerija, po meni nepotrebna. Cijepili smo se i prije, to je tekovina civilizacije koja je spriječila mnoge zarazne bolesti.

– Pokušate ih na neki način primiriti. Cijepili smo cijelu bolnicu, nikome nije bilo ništa ozbiljnije, imali su nekakve osipe, dodaje dr. Kutleša. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ipak, napominje kako trebamo biti svjesni da cjepivo neće biti dovoljno dok se ne pronađe antivirusni lijek za koronavirus.

Kutleša je rekao da je Klinci procijepljenost liječnika i medicinskih sestara preko 90 posto. Upitan kako običnog građanina uvjeriti da se cijepi kada to ne žele ni neke medicinske sestre, Kutleša je odgovorio:

– Naravno da je to problem, to na neki način umanjuje povjerenje ljudi prema cijepljenju, ali u većini slučajeva to je strah. Cjepivo se pokazalo sigurno i efikasno, puno više nego neka druga, rekao je.

Cijepljenje 3. dozom

Kutleša je rekao kako bi se 3. dozom trebali cijepiti svi stariji od 60 godina i imunokompromitirani.

– Mi smo imali jednog transplantiranog, još uvijek je na respiratoru kod nas. Primio je obje doza cjepiva, ali je imunosuprimiran i dobio je težak COVID. 

Smatra da bi se 3. dozom trebali cijepiti i zdravstveni djelatnici.

– U siječnju sam se cijepio drugom dozom i mislim da mi je sad vrijeme za treću, ja bih se odmah odazvao, rekao je dr. Kutleša.

Rekao je kako ne bi bilo iznenađujuće i da se moramo cijepiti jednom godišnje jer se virus mijenja.

– Dok se ne nađe lijek,  COVID će biti s nama. Možemo biti sretni da je bolest u smrtonosno manjem postotku, rekao je Kutleša.

Cijepljenje djece

Kutleša je rekao da bi svoju djecu, ako budu htjeli, rado cijepio.

– Dosta je veliko i dobro istraživanje napravljeno da je to dobro za njih. Naravno da djeca imaju blažu kliničku sliku, no s ovim delta-sojem se pokazalo da mogu imati više post-COVID simptoma. Ako je dijete potpuno zdravo, teško je roditelja nagovoriti da ga izloži cijepljenju.

Ukidanje mjera

Liječnik kaže kako je potpuno razumljivo da su se ljudi opustili, ali ističe da virus neće nestati jer je ljudima dosta svega.

– Kad se ljudi vrate, kad krene škola, sve će se to osjetiti na brojkama. S cjepivom se promijenila igra, prije je to bila društvena odgovornost, a sad je individualna. Naravno, da jedno ne isključuje drugo, mijenjaju se omjeri. Najgore je kad vidite da čovjek nije cijepljen i da vam pred očima umire, a možda se moglo spriječiti. Savjetujem svima da pokušaju skupiti hrabrost i da se cijepe, rekao je Kutleša.

Istaknuo je kako su u Klinici na respiratoru većinom necijepljeni pacijenti.

– Imali smo dva cijepljena, a ostalo sve, sigurno ih je bilo 40-ak, bili su necijepljeni, otkrio je.

Dr. Kutleša smatra da bi saznanja i iskustva iz ove epidemije trebali iskoristiti kao pripremu za sljedeći takav slučaj.

– Da budemo spremni, da izradimo protuepidemiološki program iza kojeg bi stajala struka. Pandemija dođe i prođe, ali je pitanje kako ćemo se postaviti u nekoj sljedećoj koja može biti za 10, a može biti i za 100 godina, to ne može nitko znati, zaključio je Kutleša.