Redakcija
Širenje pandemije korona virusa, koju su pratila i povremena “zaključavanja“ ekonomija, u 2020. je rezultiralo padom globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za oko 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je ekonomski pad na nivou Evropske unije iznosio oko 6,5 posto. S obzirom na njenu ovisnost o vanjskim ekonomskim kretanjima, takav trend nije mogao zaobići ni Bosnu i Hercegovinu, koja je, uprkos mnogo gorim scenarijima, lani doživjela ekonomski pad od oko četiri posto.
Prema procjeni Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, ekonomski rast BiH počet će se oporavljati već ove godine, po stopi od 2,5 posto, da bi u se naredne dvije godine vratio na pretpandemijski tempo (2022. – 3,1 posto, 2023. – 3,4 posto).
Postepeni oporavak
“Ključno uporište za ekonomska kretanja u BiH u periodu 2021. – 2023. godina predstavljat će kretanja privredne aktivnosti u eksternom okruženja i razvoj situacije koja je vezana za globalnu pandemiju virusa COVID-19.
Pored ovih eksternih dinamika, bitnu determinantu u generiranju ekonomskog rasta u BiH tokom navedenog perioda predstavljat će interne dinamike kroz implementaciju strukturalnih reformi u zemlji.
Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. S druge strane, stabilno eksterno okruženje, uz unaprijeđenje industrijske baze i podizanje konkurentnosti u zemlji, predstavljaju preduslov poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom“, napominje se u DEP-ovoj Informaciji o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2021. – 2023. godine.
Industrijska proizvodnja u BiH, pak, počela je slabiti i prije izbijanja pandemijske krize, smanjujući svoj godišnji obim u 2019. za pet posto te produbljujući taj pad u 2020. na 6,2 posto. Negativan trend industrijske proizvodnje generiran je prvenstveno smanjenjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji za 7,6 posto, koja je direktno uvjetovana pandemijom, budući da se radi o izvozno orijentiranom sektoru. Istovremeno, pad proizvodnje zabilježen je i kod električne energije – za oko pet posto, dok je sektor rudarstva stagnirao. Kada je riječ o daljim kretanjima u bosanskohercegovačkoj industrijskoj proizvodnji, DEP konstatira da će oni također ovisiti o tempu saniranja posljedica pandemije, internim dinamikama restrukturiranja ekonomije te privrednih kretanja na tržištima glavnih trgovinskih partnera BiH.
“Ukoliko posljedice pandemije budu sanirane u kraćem roku, u BiH se može očekivati osjetniji ekonomski napredak u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati centralnu ulogu.
Pored povoljnih ektsternih prilika, u ovom srednjoročnom vremenskom okviru očekuje se i značajniji uticaj internih dinamika u funkciji jačanja industrijske proizvodnje u BiH. Naime, tokom ovog perioda očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju poslovnog ambijenta u BiH trebale polučiti mjerljive rezultate. Poboljšanje poslovnog ambijenta trebalo bi rezultirati povećanjem investicionih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača u BiH na domaćem i stranim tržištima.
Imajući u vidu sve navedene okolnosti, očekuje se da bi BiH u periodu 2021. – 2023. trebala ostvarivati nešto više stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje“, navodi se u Informaciji, bez preciziranja očekivanih stopa rasta industrijske proizvodnje.
Primjećujući da je pandemija imala negativni uticaj na domaće tržište rada u vidu smanjenja broja zaposlenih za jedan posto na godišnjem nivou, iz DEP-a preciziraju da je najznačajniji gubitak radnih mjesta evidentiranih u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, ugostiteljstvu i hotelijerstvu, s tim što je istovremeno broj zvanično nezaposlenih osoba smanjen za 0,3 posto.
“Prema projekcijama DEP-a, u 2021. godini se očekuje pozitivan ekonomski rast u BiH. Pored toga, rast obima investicija i trgovine trebao bi se odraziti na broj zaposlenih, naročito u sektorima koji su i prethodnih godina zapošljavali najviše lica.
Uz bolje poslovne prilike u oblasti industrije, trgovine, ali i pojedinih uslužnih djelatnosti, stvorili bi se realni uslovi za ponovni postepeni rast broja zaposlenih lica u posmatranim djelatnostima. Kao i prethodnih godina prije krize, očekuje se da bi doprinos rastu broja zaposlenih mogao biti manji u javnom sektoru u odnosu na ostala područja djelatnosti. Pored toga, broj zaposlenih lica u oblasti uslužnih djelatnosti, koje su u prethodnoj godini bile pogođene krizom, mogao bi se postepeno uvećavati.
Uz bolju poslovnu klimu, u periodu 2021. – 2023. godina očekuje se povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 posto godišnje, uz smanjenje broja nezaposlenih, kao i nominalni rast neto plata (čiji je prosjek u periodu januar-septembar 2020. godine iznosio 950 KM, uz nominalni rast za 3,8 posto i realni rast od 4,7 posto) od tri do 3,2 posto godišnje, uz sporiji realni rast zbog inflacije“, prognoza je DEP-a, za čije ostvarenje, kako se ističe, glavni rizik predstavljaju sporost vakcinacije protiv korona virusa, upitan stepen implementacije planiranih reformi, mogući niži ekonomski rast od pretpostavljenog te potencijalni manjak radne snage uvjetovan migracijama stanovništva.
Podsjećajući da je, prema zvaničnoj državnoj statistici, prošle godine u BiH zabilježena deflacija od jedan posto, čemu je najviše doprinijelo pojeftinjenje prijevoza za 8,6 posto te odjeće i obuće za 10 procenata, dok su istovremeno najviše poskupjela alkoholna pića i duhan (4,5 posto), DEP za ovu godinu prognozira inflaciju od 1,2 posto, koja bi se u sljedeće dvije godine trebala ubrzati na 1,3 i 1,4 posto.
Navedene projekcije inflacije zasnovane su prvenstveno na promjenama cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, cijenama hrane, akcizama na određene proizvode i cijenama komunalija.
“U 2021. godini Evropska komisija očekuje rast inflacije u Evropskoj uniji od 1,3 posto. Istovremeno, cijena sirove nafte bi mogla biti veća za 3,1 posto. Slične projekcije o cijenama sirove nafte predstavio je Međunarodni monetarni fond (3,8 posto), dok Evropska centralna banka predviđa rast cijena nafte od oko 11 posto.
Prema projekcijama Svjetske banke, indeks hrane u 2021. godini mogao bi imati umjeren rast.
Pored toga, za projekcije inflacije u BiH uzet je u obzir mogući nastavak provođenja akcizne politike na cigarete i duhan, uz pretpostavku o stabilnim cijenama komunalija i hrane.
Projekcije inflacije za period 2022. – 2023. godina također su bazirane na podacima relevantnih međunarodnih institucija“, potcrtava se u Informaciji.
Finansijska kretanja
Analizirajući kretanja u domaćem bankarskom sektoru, iz DEP-a potenciraju da je smanjenje ekonomske aktivnosti u svijetu i zemljama okruženja dovelo do smanjenja ukupnog iznosa depozita i kredita.
Do kraja 2020. ukupni krediti su ostvarili pad od dva posto, za razliku od 6,6 posto rasta iz 2019. godine, a ukupna kreditna suma iznosila je 20,35 milijardi KM. Procjena DEP-a je da će u 2021. godini uslijediti blagi oporavak kreditne aktivnosti, sa projiciranom stopom rasta od 2,5 posto, koji bi u 2022. mogao ubzati na 4,5 posto, a u 2023. na 6,0 posto.
Ukupni depoziti kraju 2020. iznosili su 24,98 milijardi KM, uz usporavanje stope rasta za 4,6 procentnih poena, na 4,9 posto. Depoziti stanovništva su dostigli iznos od 13,76 milijardi KM (rast od 3,9 posto), a depoziti nefinansijskih preduzeća 6,26 milijardi KM (stopa rasta od 12,6 posto).
U 2021. godini se očekuje nastavak negativnog uticaja pandemije, odnosno umjeren rast depozita po stopi od 5,8 posto.
“Nakon toga očekuje se stabilizacija ekonomskih prilika i značajniji ekonomski rast koji će se odraziti i na bolje rezultate rada bankarskog sektora – ukupna količina depozita bi u 2022. rasla po stopi od 8,5 posto te u 2023. po stopi od 9,0 posto“, procjenjuju iz DEP-a, uz opasku da se rizici ogledaju u neizvjesnosti u pogledu trajanja mjera povezanih sa pandemijom i pogoršanje ekonomskih prilika u državama Evropske unije.
Uslijed zabilježenih nepovoljnih kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje, što je dobrim dijelom uzrokovano ekonomskim posljedicama pandemije, lani je došlo i do rasta deficita tekućeg računa naše zemlje. Prema zvaničnim podacima iz platnog bilansa BiH za tri kvartala 2020. te na bazi vlastitih projekcija za četvrti prošlogodišnji kvartal, DEP očekuje rast deficita tekućeg računa BiH od 23 posto, na oko 1,5 milijardi KM, koji je prvenstveno je uzrokovan padom uvoza za 9,2 posto i izvoza za 11 posto te smanjenjem tekućih neto priliva novca iz inozemstva od skoro 13 posto.
“Na bazi projekcija DEP-a, u 2021. deficit tekućeg računa iznosio bi oko 4,6 posto (kao udio u BDP-u), dok bi se u 2022. i 2023. godini moglo očekivati da ostane na približom istom nivou (u 2022.godini -4,7 posto BDP-a, u 2023.godini -5,1 posto BDP-a).
Na osnovu projekcija DEP-a, u 2021. bi se mogao očekivati nominalni rast vanjskotrgovinskog deficita od 2,2 posto (uz rast uvoza od 5,8 posto i rast izvoza za 7,2 posto). U periodu 2022.- 2023. godina očekivani nominalni rast vanjskotrgovinskog deficita kretao bi se u intervalu od 2,9 do 4,7 posto, kao rezultat rasta stope uvoza (6,9 – 8,1 posto) i rasta stope izvoza (8,5 – 9,4 posto).
Očekuje se da bi tekući neto prilivi iz inostranstva u 2021. mogli nominalno ostati isti kao i u 2020.godini, dok bi u periodu 2022. – 2023. nominalna stopa rasta iznosila između 0,7 i 1,3 posto“, precizira se u Informaciji, uz očekivanje da će deficit tekućeg računa i dalje biti finansiran prilivima finansijskih sredstva iz inozemstva, najvećim dijelom kroz strane direktne investicije i trgovinske kredite te kroz eventualna nova zaduživanja na međunarodnom finansijskom tržištu.
Strane investicije
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna strana ulaganja u prva tri kvartala 2020. godine iznosila su 475,5 miliona KM i bila su za 32,7 posto manja nego u istom periodu prethodne godine.
Očekujući nastavak negativnog uticaja pandemije u smislu otkazivanja ili odgađanja planiranih ulaganja, posebno iz Kine, kao jednog od glavnih investitora u energetske projekte i infrastrukturne objekte, poput Teromoelektrane Gacko, autoputa Doboj -Vukosavlje – Brčko i autoputa Banja Luka – Prijedor, DEP procjenjuje da će u 2021. Vrijednost direktnih stranih investicija dostići 1,6 posto bh. BDP-a.
“Primjena vakcine, uz masovnije sticanje imuniteta populacije u svijetu, konačno bi mogla podstaći značajniji rast globalnih ekonomskih tokova u narednim godinama. Time bi došlo i do značajnijeg aktiviranja i realizacije brojnih projekata u oblasti energetike, rudarstva, infrastrukture te posebno oblasti turizma i usluga (koje su trenutno najviše pogođeni krizom). Tako bi u 2022. direktna strana ulaganja dostigla oko 1,9 posto BDP-a te u 2023. godini 2,1 posto BDP-a“, navode iz DEP-a, ali i upozoravaju da će se “neizvjesnost u vezi trajanja pandemije, uz još uvijek nesagledive posljedice pada ekonomske proizvodnje u Kini, SAD i EU, neminovno odraziti i na BiH“.
Vanjska trgovina
Pandemijsko slabljenje ekonomske aktivnosti u zemljama EU, na koje se odnosi 75 posto izvoza i oko 60 posto uvoza BiH, posljedično se manifestiralo smanjenjem proizvodnje u domaćoj prerađivačkoj industriji i slabljenjem bh. vanjskotrgovinske robne razmjene.
“Kretanje privredne aktivnosti i epidemiološka situacija u zemlji i eksternom okruženju u srednjoročnom periodu zasigurno će predstavljati glavnu determinantu kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH. Samo pod pretpostavkom poboljšanja privredne aktivnosti i saniranja novonastalih globalnih ekonomskih izazova COVID-19 sa kojima se suočava svjetska ekonomija, moguće je očekivati i poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene BiH.
Dakle, u slučaju da navedene okolnosti budu prevaziđene, projekcija DEP-a je da bi se u BiH u periodu 2021. – 2023. godina moglo očekivati povećanje ukupnog izvoza sa godišnjim stopama rasta od 5,5 posto, 5,9 posto i 7,1 posto u realnom smislu.
Ovo povećanje izvoza uvjetovano je stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda od oko šest posto.
S druge strane, povećanje ekonomske aktivnosti u zemlji, odnosno rast domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebali bi rezultirati i povećanjem uvoza BiH. Prema projekcijama DEP-a, očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebale bi se kretati od 4,0 posto u 2021. godini, preko 4,5 posto u 2022. godini, do 5,1 posto u 2023. godini.
Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku bi trebale rezultirati povećanjem izvozne zastupljenosti u BDP-u na preko 40 posto zaključno sa 2023. godinom. S druge strane, s obzirom na nešto sporiji rast uvoza, očekuje se da bi se zaključno sa 2023. uvoz u okviru BDP-a trebao zadržati na oko 55 posto.
Rezultat ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza bila bi postepena stabilizacija vanjskotrgovinskog deficita na ispod 15 posto BDP-a te u najmanju ruku neutralan doprinos ekonomskom rastu i poboljšana pokrivenost uvoza izvozom na skoro 75 posto zaključno sa 2023. godinom“, zaključuje se u Informaciji.
