Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu

Uz prošlost, sudionici komemoracije dotaknuli su se i sadašnjosti. Upozoreno je da se položaj Roma u društvu treba unaprijediti i da romska zajednica ne može to učiniti sama, nego da joj je potrebna pomoć društva, ali i Vlade. Uz organizatore, predstavnike romske zajednice, na komemoraciji su bili i predstavnici Hrvatskog sabora i Vlade.

U Uštici je nakon Drugog svjetskog rata pronađena 21 masovna grobnica. Ubijeno je 16.000 Roma, a među žrtvama je bilo 5000 žena i više od 5600 djece, rekla je novinarka HTV-a Iva Magušić Dumančić za podnevni Dnevnik.   

– Romski i židovski narodi koje zastupam u RH te predstavnici srpskog naroda u 2021. očekuju zabranu, kažnjavanje isticanja znakovlja zločinačkog ustaškog pokreta. Očekujemo po uzoru na njemački zakon i kažnjavanje pojedinaca za isticanje bilo kakvih parola i pozdrava koji je s tim u vezi i koji zločin genocida negiraju, rekao je među ostalim Veljko Kajtazi, saborski zastupnik. 

– U koncentracijskom logoru Auschwitzu ubijeno je 2897 Roma, ali konačan broj stradalih, kao i u Jasenovcu, nikad se neće moći utvrditi, ističe povjesničar Danijel Vojak s Instituta “Ivo Pilar”.

– Nemoguće je sa stopostotnom preciznošću reći taj broj jer ustaške logorske vlasti nisu ostavile nikakvu relevantnu dokumentaciju. Rome se nije upisivalo po imenu i prezimenu, nego po vagonima. U ljeto 1941. godine izvršen je popis Roma. Ustaške vlasti točno su znale na kojim prostorima i u kojem broju Romi žive. Zabranili su im kretanje, trgovanje i na neki su ih način stacionirali, rekao je među ostalim Vojak za Hrvatski radio.